ZAGREB, 19. listopada (Hina) - Nadbiskup zagrebački i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK) Josip Bozanić predložio je što skorije organiziranje znanstvenog skupa o nastanku i razvoju Hrvatskog katoličkog pokreta. Na tom
skupu, kako ističe Bozanić u pismu msgr. Mili Bogoviću, biskupu gospićko-senjskom i predsjedniku Biskupske komisije HBK za laike, sagledale bi se mogućnosti suvremenog organiziranja vjernika i udruga u svrhu što uspješnijega djelovanja Crkve u našim prilikama te ispitala iskustva Crkve u zemljama i narodima gdje se do danas neometano razvijao i djelovao katolički pokret.
ZAGREB, 19. listopada (Hina) - Nadbiskup zagrebački i predsjednik
Hrvatske biskupske konferencije (HBK) Josip Bozanić predložio je
što skorije organiziranje znanstvenog skupa o nastanku i razvoju
Hrvatskog katoličkog pokreta. Na tom skupu, kako ističe Bozanić u
pismu msgr. Mili Bogoviću, biskupu gospićko-senjskom i
predsjedniku Biskupske komisije HBK za laike, sagledale bi se
mogućnosti suvremenog organiziranja vjernika i udruga u svrhu što
uspješnijega djelovanja Crkve u našim prilikama te ispitala
iskustva Crkve u zemljama i narodima gdje se do danas neometano
razvijao i djelovao katolički pokret.#L#
Početak organiziranoga Hrvatskog katoličkog pokreta stavlja se u
1900., kada je od 2. do 5. rujna u Zagrebu održan Prvi hrvatski
katolički sastanak. Na njemu su sudjelovali hrvatski biskupi, među
kojima su se istaknuli đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer i
sarajevski nadbiskup Josip Stadler.
"Hrvatski biskupi, svjesni uloge koju je taj pokret imao u životu
Crkve u Hrvata sve do 1945., kada je nasilno dokinut, i plodova
kojima je obogatio sveukupni vjerski život na našim prostorima,
žele da se spomenuta obljetnica dostojno obilježi", piše Bozanić.
Podsjećajući na ulogu krčkoga biskupa Antona Mahnića, kojeg se
obično naziva ocem organiziranog katoličkog pokreta u Hrvata,
Bozanić ističe kako je najznačajnija organizacija postala
akademsko društvo "Domagoj", a nakon Prvog svjetskog rata uz to
društvo razvija se "Orao", koji će poslije uzeti ime "Križari".
Pokret je obuhvaćao brojna društva koja su imala svoja glasila -
dnevnike, tjednike i povremenike. Sve je nasilno prekinuto
dolaskom komunističke vlasti 1945., piše Bozanić, dodajući kako su
pobjedom demokracije i osnutkom samostalne hrvatske države ponovno
uspostavljeni uvjeti za organizirano djelovanje katolika.
"Posebno su se otvorile mogućnosti za aktivno sudjelovanje laika u
promociji kršćanskih vrednota. Već su i u nas tijekom proteklih 10
godina nastale brojne katoličke udruge i pokreti. Stota obljetnica
početka Hrvatskog katoličkog pokreta prilika je da se temeljitije
ispita iskustvo stečeno u vrijeme djelovanja tog pokreta i da se
ispitaju mogućnosti za organiziraniji rad katolika i katoličkih
društava u današnjim prilikama u skladu sa smjernicama II.
Vatikanskog sabora", napominje Bozanić.
(Hina) pp/mc mc