KATOLIČKA CRKVA SUTRA SLAVI 'PAPIN DAN'

piše: Slaven Đurčević ZAGREB, 15. listopada (Hina) - Katolička crkva u ponedjeljak će tradicionalno proslaviti 'Papin dan' i 22. obljetnicu od kada je upravljanje nad njom preuzeo poljski kardinal Karol Wojtyla.#L# Mir u svijetu, jedinstvo među kršćanima i borba protiv svih oblika nepravdi i diskriminacija temelj je djelovanja Pape Ivana Pavla II, koji je papinski pontifikat preuzeo 16. listopada 1978. "Iznimno je velik Papin doprinos u ekumenizmu od prvoga dana kada je preuzeo upravljanje Katoličkom crkvom", rekao je Ivan Miklenić, glavni urednik 'Glasa koncila', u povodu Papina dana. O ekumenizmu, odnosno jedinstvu među kršćanskim pokretima, Ivan Pavao II napisao je brojne enciklike i poslanice, organizirao je dva europska ekumenska susreta (1989. i 1997.), a 1986. u Assisiju i veliki molitveni susret. "I na svim ga je putovanjima vodila samo jedna ideja - jedinstvo kršćana", rekao je Miklenić. Kada se prije 22 godine birao novi Papa, pretpostavka da bi za Crkvu mogla nastupiti teška vremena, zbog zaoštravanja međunarodne situacije i mogućeg pritiska s Istoka, uvjetovala je, među ostalim, izbor osobe s potrebnim iskustvom u vođenju Crkve u uvjetima socijalističkog sustava. No, i činjenica da katolicizam u Krakovu nikada nije bio potlačen kao u ostalom dijelu Poljske znatno je pridonijela kandidaturi Wojtyle za Papu, piše dr. Vjekoslav Cvrlje u knjizi "Vatikanska diplomacija". Wojtyla je za Papu netalijanskog podrijetla izabran poslije 456 godina neprekinutoga niza od 45 Papa Talijana. Posljednji Papa netalijanskog podrijetla bio je Nizozemac Hadrijan IV. (1522.- 1523.) Kardinal Wojtyla, i kao nadbiskup i kao Papa, bitno je pridonio promjenama na Istoku, a najviše u rodnoj Poljskoj, gdje se suprotstavljao totalitarnom sustavu i zauzimao za ljudska prava (uključujući i vjerska), nacionalnu suverenost Poljske, te za socijalnu pravdu, podupirući nezavisni sindikat "Solidarnost". Susret Mihaila Gorbačova, posljednjeg predsjednika Sovjetskog saveza, i Ivana Pavla II. u Vatikanu, 1. prosinca 1989., označio je novu stranicu u povijesti njihovih odnosa. Vatikan i Rusija obnovili su diplomatske odnose 15. ožujka 1990., 73 godine nakon što ih je 1917. prekinula boljševička Oktobarska revolucija. Susret je imao i šire međunarodno značenje, jer je Vatikan poslije uspostavio diplomatske odnose i s Češkom, Slovačkom, Madžarskom, Bugarskom i drugim zemljama Istočne i Srednje Europe, piše dr. Cvrlje. Vatikanska je diplomacija, na čelu s Ivanom Pavlom II., odigrala i jednu od ključnih uloga u diplomatskom priznanju Republike Hrvatske, slažu se politički analitičari. Vatikan je, naime, dva dana prije ostalih zemalja Europe i svijeta, 13. siječnja 1992., priznao Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu, te izrazio želju za uspostavljanjem diplomatskih odnosa na razini apostolske nuncijature (veleposlanstva). Papa Ivan Pavao II. dva puta je posjetio Hrvatsku - 10. i 11. rujna 1994., te 2.-4. listopada 1998. Za njegova drugoga posjeta Hrvatskoj, posthumno je proglašen blaženim (mučenikom vjere) kardinal Alojzije Stepinac. (Hina) sdju vl