US-YU-HR-POMOĆI-Organizacije/savezi-Politika VOA 18. X. HALSMAN GLAS AMERIKE - VOA18. X. 2000.Program na srpskom jezikuJohn Halsman, suradnik američke zaklade Heritage: 'Obećanu pomoć regiji treba ispuniti'.John Halsman, viši suradnik
zaklade Heritage iz Washingtona je oštar kritičar politike administracije predsjednika Clintona prema Balkanu, posebno iz kuta američkih strateških i sigurnosnih interesa. Po Halsmanovom mišljenju, svrgnuće Slobodana Miloševića dovelo je Washington u položaj da sada na terenu ima međusobno suprotstavljene saveznike: bivši OVK na Kosovu, Vladu crnogorskog predsjednika Đukanovića u Podgorici i novog jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunicu u Beogradu, što čini sasvim nepredvidivim dalji razvoj događaja u regiji. Razgovor s Johnom Halsmanom vodila je naša suradnica Jela Jevremović.Po riječima Johna Hulsmana, administracija predsjednika Clintona ne treba ni najmanje likovati nakon dolaska na vlast jugoslavenskog predsjednika Koštunice, jer je sadašnje stanje još složenije nego ranije.= Stanje na Kosovu je sada još mutnije nego prije. Razlog tomu je što je administracija i dalje vrlo neodređena o rezolucijama
GLAS AMERIKE - VOA
18. X. 2000.
Program na srpskom jeziku
John Halsman, suradnik američke zaklade Heritage: 'Obećanu pomoć
regiji treba ispuniti'.
John Halsman, viši suradnik zaklade Heritage iz Washingtona je
oštar kritičar politike administracije predsjednika Clintona
prema Balkanu, posebno iz kuta američkih strateških i sigurnosnih
interesa. Po Halsmanovom mišljenju, svrgnuće Slobodana Miloševića
dovelo je Washington u položaj da sada na terenu ima međusobno
suprotstavljene saveznike: bivši OVK na Kosovu, Vladu crnogorskog
predsjednika Đukanovića u Podgorici i novog jugoslavenskog
predsjednika Vojislava Koštunicu u Beogradu, što čini sasvim
nepredvidivim dalji razvoj događaja u regiji. Razgovor s Johnom
Halsmanom vodila je naša suradnica Jela Jevremović.
Po riječima Johna Hulsmana, administracija predsjednika Clintona
ne treba ni najmanje likovati nakon dolaska na vlast jugoslavenskog
predsjednika Koštunice, jer je sadašnje stanje još složenije nego
ranije.
= Stanje na Kosovu je sada još mutnije nego prije. Razlog tomu je što
je administracija i dalje vrlo neodređena o rezolucijama
Ujedinjenih naroda, uključujući rezoluciju 1244, prema kojoj
Kosovo ostaje dio Srbije sa širokim autonomnim pravima. Našli smo
se u stanju da naši novi glavni saveznici u tom području, Koštunica
i bivša OVK, imaju potpuno različita stanovišta o konačnom statusu
Kosova. Pritom administracija predsjednika Clintona želi da se
angažiramo u izgradnji demokracije, jer će, navodno, kada se jednom
stabiliziraju demokracije na Kosovu i u Srbiji, doći do nekakve
pomirbe dviju strana. Rekao bih da je to potpuno nerealno. 90 posto
ljudi na Kosovu žele nezavisnost od Srbije, dok velika većina Srba
želi da Kosovo ostane na neki način vezano uz Srbiju i Crnu Goru.
Mislim da administracija predsjednika Clintona još jednom odgađa
bit problema. Dok se te suprotnosti ne razjasne, problemi se ne mogu
riješiti i ne možemo računati na trajni mir u regiji - kaže John
Halsman.
Za sadašnji spor Podgorice i Beograda naš sugovornik kaže da je
posljedica nepromišljene politike administracije predsjednika
Clintona:
= Đukanović je bojkotom rujanskih izbora sebe izbacio iz igre koja
je sada u tijeku u Beogradu. I naravno da to nije nešto što mu se
sviđa, jer je isključen iz tokova Koštuničine vlasti. I dok mu se
smanjuje utjecaj na Zapadu, Đukanović poziva na nezavisnost Crne
Gore. Međutim, Sjedinjene Države i druge zapadne zemlje ne žele
nezavisnu Crnu Goru, jer bi opstanak takve male države zahtijevao
dugoročnu pomoć i potporu, na koju ni Europa ni Amerika u ovom
trenutku nisu spremni, pogotovo nakon demokratske promjene u
Beogradu, kojom se otvara mogućnost uspostave široke samouprave
Crne Gore. Međutim položaj administracije je sada u slijepoj ulici
zbog vlastite nefleksibilnosti i odbijanja OVK i Crne Gore da
slijede američku politiku. Ukratko, dosadašnji pristup je bio
nepromišljen u odnosu na regiju, koji je veoma složen - ističe John
Halsman.
John Halsman smatra da je od ključne važnosti da Europljani od sada
preuzmu vodstvo, naročito u pogledu pružanja dalje gospodarske
pomoći regiji. A sljedećoj američkoj administraciji preporučuje
da, kako se izrazio - 'tiho porazgovara sa ljudima iz područja i
posluša koje su im potrebe, jer oni najbolje znaju što im treba'.
Poslije toga treba izraditi, ističe Halsman, realan američki paket
pomoći, koji će biti u potpunosti i proveden.
= Treba smanjiti velika očekivanja, ali ono što se obeća mora biti
provedeno, mislim da bi to trebalo da bude ključ balkanske politike
nove američke administracije - rekao je na kraju naš sugovornik.
(VOA)