BIARRITZ, 14. listopada (Hina/Reuters/AFP) - Sastanak šefova država i vlada zemalja članica Europske unije, koji se u petak i subotu u francuskom Biarritzu uglavnom bavio pitanjem SR Jugoslavije i krizom na Bliskom istoku, uspio je
postići ograničeni napredak na planu reformi EU, dok je najviše nesuglasica izazvalo pitanje veličine Europske komisije.
BIARRITZ, 14. listopada (Hina/Reuters/AFP) - Sastanak šefova
država i vlada zemalja članica Europske unije, koji se u petak i
subotu u francuskom Biarritzu uglavnom bavio pitanjem SR
Jugoslavije i krizom na Bliskom istoku, uspio je postići ograničeni
napredak na planu reformi EU, dok je najviše nesuglasica izazvalo
pitanje veličine Europske komisije.#L#
Dužnosnici su kazali da postoji opća suglasnost o potrebama
radikalnih reformi, ali su dodali da pred njima stoji još mnogo
posla prije nego bi se takav sporazum mogao zaključiti što je
predviđeno da se dogodi na summitu u Nici između 7. i 9. prosinca.
Europskoj uniji potrebne su nužne reforme kako bi mogla primiti
desetak novih članica iz istočne i srednje Europe, slažu se svi
predstavnici EU, ali se za sada ne mogu dogovoriti o veličini
Europske komisije.
Britanski premijer Tony Blair na završnoj konferenciji za novinare
također je spomenuo problem veličine EK, a prije svega broja
glasova pri donošenju odluka i pitanje ukidanja ili održavanje
prava veta.
Ključna europska odluka koja mora biti donesena do kraja godine je
promjena broja glasova koje ima svaka država članica, smatra Blair,
kako bi se velikim silama dale i veće ovlasti.
"Novo vaganje glasova apsolutno je ključno", naglasio je Blair.
S njim se slaže i francuski predsjednik Jacques Chirac koji bi želio
manju Komisiju, a u zamjenu za odustajanje od jednog povjerenika -
velike zemlje sada ih imaju po dva, a manje jednog, on traži
drugačiji način glasovanja kada se donose odluke kako bi se
reflektirala brojnost stanovništva velikih europskih sila.
Blair je naglasio potrebu održanja prava veta na područjima kao što
su porezi i socijalno osiguranje "što je za nas ključno".
Prema diplomatima, na radnom ručku koji je uslijedio nakon
zatvaranja neformalnog summita u subotu oko podneva, došlo je do
vruće rasprave između predstavnika većih i manjih zemalja oko
pitanja veličine Europske komisije, odnosno koliko mjesta bi svaka
zemlja u njoj trebala imati kada se Unija proširi.
"Oni više nisu na istom pozitivnom putu kao tijekom dana", rekao je
jedan europski diplomat.
Manje zemlje, posebno Nizozemska i Belgija inzistiraju na ostanku
svojeg povjerenika u Komisiji.
"Kako stvari stoje, bit će nužno zadržati jednog povjerenika za
svaku zemlju kako bi svatko bio zastupljen", rekao je svojim
kolegama belgijski premijer Guy Verhofstadt.
On je naznačio da bi prihvatio manju Komisiju samo u slučaju
federalne Europe gdje bi predsjednik Komisije bio izravno biran.
Chirac, kao predsjednik predsjedavajuće zemlje EU, revoltiran mu
je odgovorio da će on biti "odgovoran za usporavanje procesa
proširenja".
Govoreći o novoj Povelji o temeljnim pravima koju bi Petnaestorica
trebala prihvatiti na summitu u Nici, a smatra se preambulom novog
europskog ustava, Blair je rekao da postoji problem njezinog
obvezujućeg karaktera.
"Dogovoreno je da je to politička deklaracija, ona nema obvezujuću
pravnu vrijednost", naglasio je.
"Ima mnogo zemalja koje bi željele da ona pravno obvezuje, ima
međutim i mnogo zemalja koje žele da ne bude obvezujuća", rekao je
Blair.
Chirac je sa svoje strane naglasio da postoji jednoglasnost oko
toga da Povelja bude proglašena u Nici, nakon dogovora svih
europskih institucija.
U subotu, Povelja je u finalnoj verziji predstavljena europskim
čelnicima, ali s obzirom na neformalni karakter sastanka, ona nije
omogućila prihvaćanje niti odluku o tome je li tekst pravno
obvezujući.
(Hina) maš sd