HR-HNB POMNO PRATI KRETANJE CIJENA-Bankarstvo HNB POMNO PRATI KRETANJE CIJENA HNB POMNO PRATI KRETANJE CIJENA Ukoliko se nastave inflacijski pritisci i rast cijena zabilježen u rujnu, Hrvatska će narodna banka bez ustazanja poduzeti
odgovarajuće mjere monetarne politike. Među mogućim potezima utjecaja na kretanje cijena na strani potražnje spominje se i mogućnost odgađanja provođenja odluke o smanjenju stope obvezne rezerve banaka, kao i utjecaja na cijene kroz aprecijaciju nominalnog tečaja. Rujanski podatci o kretanju cijena na malo pokazuju da se desilo ono čega su se u središnjoj banci i pribojavali. Došlo je do određenog prelijevanja rasta cijena (uzrokovanog na strani ponude - povećanim trošarinama i cijenama energenata), i na ostale cijene, uz utjecaj i sezonskih komponenata. Cijene na malo porasle su za 1,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, u odnosu na rujan prošle godine veće su 7,1 posto, dok su tijekom devetomjesečnog razdoblja bile u prosjeku 5,7 posto više nego u istom prošlogodišnjem vremenu. Temeljna inflacija (bez cijena na koje utječu eksterni razlozi, odnosno država) porasla je u rujnu za 4,5 posto na godišnjoj razini (u odnosu na prošlogodišnji rujan), što upućuje na potrebu dodatnog opreza jer se takav rast cijena ne bi smio nastaviti. Pritom u Hrvatskoj narodnoj banci napominju kako je temeljni uzrok
HNB POMNO PRATI KRETANJE CIJENA
Ukoliko se nastave inflacijski pritisci i rast cijena zabilježen u
rujnu, Hrvatska će narodna banka bez ustazanja poduzeti
odgovarajuće mjere monetarne politike. Među mogućim potezima
utjecaja na kretanje cijena na strani potražnje spominje se i
mogućnost odgađanja provođenja odluke o smanjenju stope obvezne
rezerve banaka, kao i utjecaja na cijene kroz aprecijaciju
nominalnog tečaja.
Rujanski podatci o kretanju cijena na malo pokazuju da se desilo ono
čega su se u središnjoj banci i pribojavali. Došlo je do određenog
prelijevanja rasta cijena (uzrokovanog na strani ponude -
povećanim trošarinama i cijenama energenata), i na ostale cijene,
uz utjecaj i sezonskih komponenata. Cijene na malo porasle su za 1,2
posto u odnosu na prethodni mjesec, u odnosu na rujan prošle godine
veće su 7,1 posto, dok su tijekom devetomjesečnog razdoblja bile u
prosjeku 5,7 posto više nego u istom prošlogodišnjem vremenu.
Temeljna inflacija (bez cijena na koje utječu eksterni razlozi,
odnosno država) porasla je u rujnu za 4,5 posto na godišnjoj razini
(u odnosu na prošlogodišnji rujan), što upućuje na potrebu dodatnog
opreza jer se takav rast cijena ne bi smio nastaviti.
Pritom u Hrvatskoj narodnoj banci napominju kako je temeljni uzrok
visine stope inflacije na strani ponude na koju utječe država
(trošarine, cijene naftnih derivata), a početkom ovog mjeseca i
povećanja cijene električne energije. To će imati dvojaki efekt:
direktni utjecaj na rast cijena na malo i indirektni na
proizvođačke cijene.
Središnja banka mjerama novčane politike može utjecati na strani
potražnje, a ne i ponude, što unekoliko određuje efikasnost mjera
borbe protiv inflacije. Da temeljni razlozi rasta cijena nisu na
strani potražnje pokazuju i podatci da u uvjetima visoke
likvidnosti nema kreditne ekspanzije, što određuje i izbor mjera
novčane politike za suzbijanje inflacije.
Uz podatak o rastu bruto domaćeg proizvoda većeg od očekivanog (u
drugom tromjesečju od 3,7 posto), ukazuje se i na očekivani
pozitivni učinak ulaska Hrvatske u Svjetsku trgovinsku
organizaciju, što bi trebalo utjecati na ako ne smanjivanje cijena
onda bar na smanjivanje pritisaka na za njihov porast.