ZAGREB, 9. listopada (Hina) - Hrvatska narodna banka smatra da kretanje cijena nedvojbeno iziskuje stalnu pozornost, kako bi se u slučaju oživljavanja i tzv. bazne inflacije pravodobno poduzele odgovarajuće mjere novčane politike.
Kretanje cijena u rujnu (koje je, po saznanjima HNB-a, bilo pod jakim sezonskim utjecajem) i mogući učinci poskupljenja struje od početka listopada upućuju na dodatni oprez. To svakako i jest prvorazredna zadaća središnje novčane institucije, komentar je središnje banke na upit Hine o posljednjim podatcima o kretanju cijena na malo.
HNB: RUJANSKI RAST CIJENA POD JAKIM SEZONSKIM UTJECAJEM, ZBOG POSKUPLJENJA
STRUJE POTREBAN I DODATNI OPREZ
ZAGREB, 9. listopada (Hina) - Hrvatska narodna banka smatra da
kretanje cijena nedvojbeno iziskuje stalnu pozornost, kako bi se u
slučaju oživljavanja i tzv. bazne inflacije pravodobno poduzele
odgovarajuće mjere novčane politike. Kretanje cijena u rujnu (koje
je, po saznanjima HNB-a, bilo pod jakim sezonskim utjecajem) i
mogući učinci poskupljenja struje od početka listopada upućuju na
dodatni oprez. To svakako i jest prvorazredna zadaća središnje
novčane institucije, komentar je središnje banke na upit Hine o
posljednjim podatcima o kretanju cijena na malo. #L#
Državni zavod za statistiku danas je objavio da su maloprodajne
cijene u rujnu porasle za 1,2 posto u odnosu na kolovoz. Statistički
izvori, ističu iz HNB-a, kažu da su u ovogodišnjem rujnu cijene na
malo bile 6,6 posto više nego u prosincu prošle godine, te 7,1 posto
više nego u lanjskom rujnu, a tijekom devetomjesečnog razdoblja ove
godine bile su u prosjeku 5,7 posto više nego tijekom prvih devet
lanjskih mjeseci.
Iz središnje banke pritom podsjećaju na svoju već poznatu procjenu,
da su takvom rastu cijena znatno pridonijeli eksterni razlozi
(poskupljenje nafte) i porezne promjene, bez čega bi rast cijena u
ovoj godini bio otprilike upola niži.
I rujanski je rast cijena, prema saznanjima HNB-a, pod jakim
sezonskim utjecajem - nove cijene školskih knjiga i pribora,
sezonske odjeće, te utjecaj suše na cijene poljoprivrednih
proizvoda.
Komentirajući upit o aktualnoj razini inflacije u Hrvatskoj, iz
središnje se banke posebno osvrću na današnje pisanje jednog
dnevnika po kojemu je "inflacija u Hrvatskoj dostigla 15,5 posto".
"Tvrdnja da je 'inflacija u Hrvatskoj dostigla 15,5 posto' nije
utemeljena na činjenicama i ne zasniva se na stručno korektnoj
interpretaciji raspoloživih statističkih podataka. Točno je, da
porast maloprodajnih cijena u rujnu u odnosu na kolovoz iznosi 1,2
posto i da bi nastavak rasta cijena po takvoj stopi, iz mjeseca u
mjesec, za godinu dana donio inflacijsku stopu od 15,4 posto. No,
takva interpretacija najnovijeg mjesečnog pokazatelja o kretanju
cijena isto je toliko (ne)utemeljena i (ne)točna koliko bi bila i
tvrdnja na temelju podataka za kolovoz da inflacija u Hrvatskoj
više uopće ne postoji. U kolovozu je, naime, prema prethodnom
mjesecu zabilježena stopa rasta maloprodajnih cijena od 0,0 posto,
što i dignuto na godišnju razinu daje nultu stopu inflacije.
Začudo, tada 'senzacionalnih otkrića' ove vrste i tome primjerenih
zaključaka nije bilo", ističu iz HNB-a.
Iz središnje banke pritom podsjećaju da mjesečna kolebanja cijena
nastaju iz raznih razloga (od uobičajenih sezonskih do
jednokratnih pomaka izazvanih eksternim šokovima, promjenama u
poreznom sustavu itd.), te da se događaju i u razvijenim tržišnim
gospodarstvima. Stoga se mjesečni pokazatelj sam za sebe, izdvojen
iz trenda, ne smatra relevantnim za izvođenje dalekosežnijih
zaključaka i prognoza. Shodno tome, i slika o ovogodišnjim
zbivanjima u području cijena daleko je vjernija ako se promotri
rast cijena do rujna prema stanju na kraju prošle godine, ili
devetomjesečni porast prema istom lanjskom razdoblju, ističe se u
odgovoru HNB-a na upit o aktualnoj razini inflacije u Hrvatskoj.
(Hina) bn ds