SAVJETOVANJE O MODERNIZACIJI HRVATSKIH ŽELJEZNICA

OPATIJA, 12. listopada (Hina) - Klub inženjera i tehničara Hrvatskih željeznica i Europska unija udruženja željezničkih inženjera priredili su međunarodno savjetovanje na temu "Modernizacija hrvatskih željeznica i njihovo funkiconalno uključivanje u europski prometni sustav", koji je danas, pod pokroviteljstvom Ministarstva prometa i veza i Uprave Hrvatskih željeznica otvoreno u Opatiji.#L# Svrha savjetovanja, u čijem radu sudjeluju znanstvenici i stručnjaci iz Hrvatske i niz europskih zemalja je, kako je istaknuto, svestrano sagledavanje važnosti i zadaće Hrvatskih željeznica u europskom prometnom sustavu, i u tom kontekstu definiranje razine njihove modernizacije. Predsjednik Kluba inženjera i tehničara HŽ-a dr. Stjepan Božičević je uvodno istaknuo kako je željeznica u Hrvatskoj u vrlo lošem organizacijskom, tehničkom, tehnološkom i ekonomskom stanju, za što je, ustvrdio je, u znatnoj mjeri odgovorno i neumjereno ulaganje u cestovni promet, sve do granica nerentabilnosti. Loše stanje željeznice posljedica je i zastarjele prometne politike koja se temelji na konkurentnosti prometnih grana, kazao je Božićević. Naglasio je da željeznički promet svakako treba razvijati jer su ulaganja u njegovu infrastrukturu oko 2,5 puta manja nego u cestovnu infrastrukturu, za jednako toliko manje su i intervencije u prostoru, potrošnja energije je višestruko niža, kao i negativni utjecaj na okoliš, rekao Božićević. Konzultant Europske unije željezničkih inženjera Josef Windsinger je ustvrdio da je željeznica prijevozno sredstvo budućnosti, te joj na globalnim regionalnim i lokalnim razinama i političke strukture trebaju pridati punu pozornost. Pomoćnik ministra pomorstva, prometa i veza RH Nikola Kancijan je naveo da dokument Vlade o restrukturiranju i modernizaciji HŽ-a želi ustvrditi potrebe za radnom snagom i definirati veličinu mreže, te kao rezultat toga polučiti veću produktivnost i financijsku konsolidaciju. Glavni direktor HŽ-a mr. Dragutin Šubat je upozorio kako je trenutačni željeznički promet u Hrvatskoj na razini jedne četvrtine u odnosu na 1989. godinu. Zbog toga imamo i previše zaposlenika i previše kapaciteta, performance nam padaju i ostvarujemo gubitke, pa preživljavamo tek uz pomoć države. Temelj procesa restrukturiranja HŽ-a je doseći razinu produktivnosti od prije 10 godina, naveo je Šubat. Izvijestio je kako bi u željeznički promet u Hrvatskoj u srednjoročnom razdoblju trebalo uložiti oko 800 milijuna kuna, a planirana ulaganja su na oko polovici te razine. Željeznica, želi li opstati, a i u većini europskih zemalja ona stagnira ili blago napreduje, treba biti bolja i jeftinija od cestovnog prijevoza, a u Hrvatskoj se za svaku tonu tereta i za svakog putnika trebamo zdušno boriti, rekao je Šubat. Zaključno je istaknuo kako također treba težiti privatizaciji i komercijalizaciji svih prostora u vlasništvu HŽ-a. Na savjetovanju O modernizaciji Hrvatskih željeznica i njihovu uključivanju u europski prometni sustav, koje će završiti u petak, 13. listopada, bit će govora i o stanju i razvoju telekomunikacijskih i informacijskih sustava HŽ-a, ulozi europskih i svjetskih financijskih institucija u procesu integracije HŽ-a u europski sustav, o temeljnim elementima sigurnosti željezničkog prometa i drugim temama. (Hina) rž dd