ŠPANJOLSKA: DUG PUT DO ČLANSTVA U EU

ŠPANJOLSKA: DUG PUT DO ČLANSTVA U EU PIŠE: Renata Tomašević, posebna izvijestiteljica iz Madrida MADRID, 6. listopada (Hina) - Sredinom 16. stoljeća najsnažnija europska zemlja, čija su otkrića novog svijeta otvorila i novu stranicu povijesti zapadne civilizacije, Španjolska je nakon dosegnutog zenita postupno gubila korak s ostatkom kontinenta i tonula u izolaciju sve do buđenja 70-tih godina ovoga stoljeća kada se vratila u zagrljaj Europe. # Isključena iz poslijeratnih tijekova, ta zemlja na jugozapadu Europe, tiho je vidala rane trogodišnjeg građanskog rata (1936. do 39., milijun mrtvih). Radikalni zaokret zbio se 1975. smrću generala Franca. Autoritarni je model odbačen u korist demokracije zapadnog tipa, a promjene su zahvatile cijelokupni sociopolitički prostor. Deset godina poslije pristupila je europskoj Ekonomskoj zajednici. "Deset godina zvuči malo, no ne smijemo zaboraviti da je Španjolska 18 godina pregovarala", upozorava savjetnik u španjolskom Ministarstvu vanjskih poslova Miguel Bauza u razgovoru za Hinu održanom u petak u Ministarstvu vanjskih poslova u Madridu. Bauza, zadužen za proširenje Europske unije, za skupinu 12 zemalja i Turske, pojašnjava da je tadašnja EEZ već bila najveći španjolski gospodarski partner. "Više od 65 posto razmjene Španjolska je u to doba ostvarivala sa zemljama EEZ, kazao je. Tog 12. lipnja 1985., potpis sporazuma o pristupu EEZ tadašnji premijer Felipe Gonazalez nazvao je "vrhuncem procesa prevladavanja stoljetne izolacije" i upozorio da prilagodba neće biti nimalo laka. "Izazov modernizacije nedvojbeno zahtijeva, a s obzirom na našu gospodarsku i socijalnu stvarnost, promjenu mentaliteta i strukture". Svaka je zemlja specifična, podsjeća Bauza, pa su takvi i njezini razlozi za pristup. "Španjolska u tome nije imala alternative" s obzirom na gospodarsku orijentaciju, ali joj je ozbiljno manjkav bio "dosje demokracije". Bauza ističe da EU pokazuje mnogo više fleksibilnosti prema gospodarskoj neprilagođenosti, no nepopustljiv je u pitanju demokracije, ljudskih prava, itd. Uredan dosje demokracije je condicio sine qua non za početak pregovora. S obzirom na osobitosti svake zemlje, specifičan će biti i njezin put integracije. Stoga je izlišno, drži Bauza, uopće diskutirati o datumima pristupa na čemu kandidati često inzistiraju. "To je sasvim pogrešan pristup", kaže Bauza jer pregovori se vode oko 29 poglavlja, s nekima od sadašnjih kandidata otvoreno ih je tek nekoliko, s drugima se odmaklo daleko više. U svečnom govoru 1985. premijer Gonzalez, nije zaboravio tijesne veze Španjolske i hispanskih zemalja Amerike. "Europsko jedinstvo ne može se stvarati samo prema unutra, već i prema van". Kralj Juan Carlos I. istom je prigodom istaknuo civilizacijsku i pluralističku stranu starog kontinenta. "Europa koja se zatvara i prezire strano bila bi manje Europa", rekao je tada. Kako danas Španjolska gleda na pitanje proširenaj EU? "Sklona je proširenju, vrlo sklona", ističe Bauza. Prema anketama koje se redovito provode unutar EU u zemljama članicama, španjolsko je stanovništvo vrlo otvoreno prema proširenju. "Posljednja anketa pokazuje da se 70-75 posto stanovništva Španjolske izjašnjava za proširenje", kaže Bauza. O stajalištu Vlade dovoljno je reći da proširenje redovito zagovara premijer Jose Maria Aznar. Španjolska vlada drži da je proširenje nužno jer je to zadaća solidarnosti, zadaća pružanja jednakih mogućnosti svima, te otvaranje svim zemljama mogućnosti da ostvare korist iz članstva u EU, zaključio je Bauza. (Hina) rt sv