GS: SJETVA OZIMIH KULTURA NA 290.595 HEKTARA, PŠENICE NA 211.000 HA

GS: SJETVA OZIMIH KULTURA NA 290.595 HEKTARA, PŠENICE NA 211.000 HA ZAGREB, 6. listopada (Hina) - Hrvatska je Vlada odlučila da se ove jeseni pšenicom zasije dodatnih 8.000 hektara, tako da se površine pod pšenicom koje se nalaze u sustavu državnih poticaja povećavaju sa, u srpnju utvrđenih 181.000, na 189.000 hektara.#L# Tako će država poticati proizvodnju pšenice na gotovo 90 posto površina koje se ove jeseni planiraju zasijeti tom najvažnijom žitaricom (ukupno 211.000 hektara, u što je uključena i tisuća hektara durum pšenice). Istodobno je Vlada odlučila, zbog povećanja novčanih poticaja, za iduću godinu sniziti zaštitnu cijenu pšenice za pet lipa - s ovogodišnjih 75 na 70 lipa po kilogramu iduće godine. Vlada je, naime, jučer prihvatila Operativni plan jesenske sjetve, koji se od privremenog plana kojega je donijela u srpnju, razlikuje u povećanju površina koje se planiraju zasijati pšenicom. Ukupno se pak Operativnim planom ove jeseni predviđa sjetva ozimih kultura na 290.595 hektara, a u sustavu državnih poticaja naći će se 78,97 posto tih površina (229.500 hektara). Za isplatu prvog dijela novčanih poticaja država iz ovogodišnjeg proračuna treba izdvojiti 155,4 milijuna kuna. Poljoprivrednici će se u razdoblju kolovoz-listopad to isplatiti u repromaterijalu (sjeme, mineralna gnojiva i sredstava za zaštitu bilja). Drugi dio poticaja, koji se isplaćuje nakon žetve, znači od srpnja do rujna, proračun će iduće godine 'koštati' 212,9 milijuna kuna. To je u odnosu na prvi dio više za 56,5 milijuna kuna, zbog toga što su u taj iznos uključeni i povećani poticaji za pšenicu i uljanu repicu. Poticaj za uljanu repicu Vlada je još ranije povećala s dosadašnjih 1.490 kuna po hektaru na 2.250, a za pšenicu sa 1.370 kuna po hektaru na 1.610 kuna. To omogućava snižavanje zajamčene cijene pšenice i ona će iduće godine iznositi 70 lipa po kilogramu (ove godine 75 lipa), kazao je ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić. Većina članova Vlade bez primjedbi je prihvatila odluku o povećanju površina s pšenicom, no nezadovoljstvo nije mogao sakriti ministar financija Mato Crkvenac. "Naša cijena pšenice je relativno visoka, podupiremo je velikim poticajima, a proizvodimo je u mjeri koja premašuje naše potrebe i zato završava u jeftinom izvozu. Potičemo proizvodnju skupe pšenice koja završava u jeftinom izvozu", zamjerio je Crkvenac. I iduće će se godine proizvesti 900 tisuća do milijun tona pšenice, gotovo sve se subvencionira iz proračuna, a naše su potrebe 650 do 700 tisuća tona, kaže Crkvenac koji se zalaže za smanjivanje površina i njihovo usklađivanje s potrebama. Isti se problem javlja i kod uljane repice, na što uz Ministarstvo financija upozoravaju i iz Ministarstva gospodarstva. S predviđenih 15.000 hektara očekuje se proizvodnja 33.000 tona uljane repice, od čega će, procjenjuje se, 11.000 tona završiti u izvozu. Stoga Ministarstvo financija smatra da bi te površine trebalo svesti na 7 do 8 tisuća hektara, dok u resornom Ministarstvu poljoprivrede drže da bi domaće tvornice ulja trebale u finalne proizvode (flaširano ulje, margarine, majoneze) ugraditi veći postotak repičnog ulja, kako se i inače čini u Europi, a čime bi se potrošile proizvedene količine. Uz pšenicu i uljanu repicu, Operativni plan predviđa da se stočnim ječmom zasije 27.480 hektara (u sustavu poticaja 18.000 hektara), dok površine ostalih kultura koje se potiču odgovaraju ukupnim planiranim površinama - pivskog ječma 5.000 hektara, raži 2.500 hektara, te 15.000 hektara površina s uljanom repicom. Uz te kulture koje se nalaze u sustavu poticaja, ove se jeseni planira i sjetva zobi na 3.175 hektara, povrća na 6.110, krmnog bilja na 11.550, te ostalog bilja na 8.780 hektara. Na jučerašnoj sjednici Vlade ponovno su se čule poruke da poticaje poljoprivrednicima treba davati izravno, bez posrednika, a ministar Pankretić uz ostalo je najavio i da će se inzistirati kod poslovnih banaka da se pšenica koristi kao založno pravo za dobivanje kredita. (Hina) bn ds