ZAGREB, 12. rujna (Hina) - Sudionici okrugloga stola o ekološkoj poljoprivredi u Hrvatskoj ocijenili su danas da je za razvoj te vrste poljoprivrede nužno stvoriti zakonske okvire i uspostaviti određene institucije, organizirati
tržište, povećati poticaje za ekološke proizvode.
ZAGREB, 12. rujna (Hina) - Sudionici okrugloga stola o ekološkoj
poljoprivredi u Hrvatskoj ocijenili su danas da je za razvoj te
vrste poljoprivrede nužno stvoriti zakonske okvire i uspostaviti
određene institucije, organizirati tržište, povećati poticaje za
ekološke proizvode.#L#
Ekološka poljoprivreda na skupu je označena razvojnom prilikom
hrvatske poljoprivrede, pogotovo u povrtlarstvu, proizvodnji
ljekovitog bilja, maslinarstvu, ekološkom turizmu.
Procjenjuje se da će u stoljeću pred nama poljoprivreda koja će se
naslanjati na ekološke standarde činiti do 30 posto ukupne
proizvodnje, kazao je ministar obrtništva, malog i srednjeg
poduzetništva Željko Pecek.
Držeći da Hrvatska na tom polju ima odlične prilike, Pecek je
upozorio kako prepreku jačem iskoraku predstavlja nepostojanje
zakona o ekološkoj poljoprivredi, te institucija koje bi
definirale što je ekološka proizvodnja, odnosno potvrdile da je
određeni proizvod ekološki proizvod.
Ministar za poduzetništvo izvjestio je da njegovo Ministarstvo
predviđa nekoliko programa za financiranje razvoja ekološke
proizvodnje i turizma. Jedan od njih, koji je već u tijeku, je i
program stvaranja hrvatskog proizvoda, za koji je rezervirano 45
milijuna kuna.
Ministar poljoprivrede Božidar Pankretić najavio je da će njegovo
Ministarstvo, u suradnji sa zakonodavnom vlašću odraditi svoj dio
posla - pripremiti zakon. Izrazio je uvjerenje da će to biti dobar
okvir za hrvatsku ekološku proizvodnju.
Ministar Pankretić i sam je nezadovoljan udjelom ekološke
proizvodnje u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Za razliku od
Europe gdje ekološke površine čine i do 10 posto ukupnih površina
kod nas je ekološka proizvodnja u tragovima, ovisi isključivo o
entuzijazmu pojedinaca i udruga, kaže Pankretić.
Udruge orijentirane na ekološku poljoprivredu na skupu su
zatražile zakon o toj vrsti proizvodnje, zauzele se za povećanje
državnih poticaja za ekološku proizvodnju, ali i za zabranu
primjene genetski modificiranih organizama u poljoprivredi.
Suglasili su se da ekološka proizvodnja predstavlja razvojnu
priliku za hrvatsku poljoprivredu.
Nijedna gospodarska djelatnost u svijetu ne bilježi stalni
godišnji porast od 25 posto, kao što je slučaj sa ekološkom
proizvodnjom. Predviđa se da će vrijednost tržišta eko hrane samo u
zemljama EU-a porasti sa pet milijardi eura (1997.) na 30 milijardi
u 2005., naveo je Dražen Deranja iz Udruge Ekoliburnija.
Okrugli stol održan u Zagrebu organizirali su Stručno vijeće
Hrvatske seljačke stranke i Hrvatski seljački savez.
(Hina) bm sšh