VUKOVAR, 4. listopada (Hina) - Nedostaje globalno rješenje u obnovi Vukovara da bi postao živim gradom, izjavio je Miljenko Domijan, glavni konzervator u Hrvatskoj na okruglom stolu o obnovi povijesne jezgre grada Vukovara koji je
održan danas u Muzeju grada u sklopu Foruma kulture Radne zajednice podunavskih regija.
VUKOVAR, 4. listopada (Hina) - Nedostaje globalno rješenje u obnovi
Vukovara da bi postao živim gradom, izjavio je Miljenko Domijan,
glavni konzervator u Hrvatskoj na okruglom stolu o obnovi povijesne
jezgre grada Vukovara koji je održan danas u Muzeju grada u sklopu
Foruma kulture Radne zajednice podunavskih regija. #L#
Za obnovu Vukovara ove je godine odobreno 50 milijuna kuna, a to je
velik novac u usporedbi s drugim gradovima, rekao je Domijan,
objasnivši kako je to učinjeno stoga što je Vukovar nacionalni
simbol obnove nakon Domovinskoga rata.
Očito je da u obnovi Vukovara radi velik broj ljudi i da se dosta
obnavlja. Obnova povijesne jezgre vrlo je složena zbog imovinsko-
pravnih odnosa, jer se Komisija ne može odlučiti što će s ruševinom
ako nema vlasnika, odnosno pročeljima baroknih palača koje su
ostale od negdašnjeg grada. Po Domijanovim riječima skup u Vukovaru
upozorio je da se u obnovi poštuje struka, iako to često zaustavlja
izgradnju pojedinih objekata.
Zlatko Karač iznio je vrlo zanimljive podatke o obnovi pojedinih
spomenika kulture u Vukovaru. Naglasio je da se urbanističko-
konzervatorski problemi obnove Vukovara temelje na dvama planskim
dokumentima - generalnom urbanističkom planu koji obuhvaća cjelinu
grada i detaljnom planu središta koji pokriva trećinu zaštićene
povijesne jezgre. U zaštićenoj povijesnoj jezgri, rekao je,
primjenjuju se tri osnovna modela obnove - obnova zatečenih
povijesnih građevina, faksimilna obnova te novogradnja odnosno
suvremene interpolacije. Karač je također napomenuo da se Vukovar
obnavlja distorzirano, odnosno da se stambeni prostori i spomenici
kulture obnavljaju na 500 različitih mjesta u gradu, što je
posljedica i političkog stanja. Drži da je pogrješno što se obnovi
Vukovara prišlo u cjelini jer se računalo na grad od 45.000
stanovnika, a zaboravlja se da je stanovništvo više nego
prepolovljeno i da će se možda za nekoliko desetljeća u Vukovaru
naseliti tek oko 20.000 stanovnika.
Sudionicima skupa pokazani su primjeri pojedinih spomeničkih i
stambenih objekata pa je upozoreno na vrlo velika sredstva za
obnovu koje je Komisija procijenila i koja je u ovom času nemoguće
namaknuti pa sve to, dodaje Karač, otežava odnosno odugovlači
obnovu Vukovara.
U Komisiji za obnovu Vukovara su Vlado Ukrainčik, Božo Uršić,
Zlatko Karač, Zdenka Predijevac, Damir Filipović i Đuro Šimičić.
Obnova je pod nadzorom Restauratorskog centra u Osijeku.
(Hina) ta mc