ZAGREB, 3. listopada (Hina) - Cilj predstojećeg restrukturiranja javnog poduzeća Hrvatske šume jest ustrojavanje jednog trgovačkog društva s podružnicama, uz maksimalnu autonomiju i nužnu decentralizaciju, s vrlo jasno razgraničenim
funkcijama, ovlaštenjima i odgovornostima, istaknuo je direktor Hrvatskih šuma Željko Ledinski na današnjoj konferenciji za novinare.
ZAGREB, 3. listopada (Hina) - Cilj predstojećeg restrukturiranja
javnog poduzeća Hrvatske šume jest ustrojavanje jednog trgovačkog
društva s podružnicama, uz maksimalnu autonomiju i nužnu
decentralizaciju, s vrlo jasno razgraničenim funkcijama,
ovlaštenjima i odgovornostima, istaknuo je direktor Hrvatskih šuma
Željko Ledinski na današnjoj konferenciji za novinare.#L#
Potrebna je, dodao je, i izmjena Zakona o šumama, izmjena i
usklađivanje ostalih zakona koji reguliraju odnose u okolišu,
revidiranje i dopuna dugoročnog programa razvoja i izrada
srednjoročnog plana poslovanja.
Ugradnjom i stalnom dogradnjom instrumenata i mehanizama
poduzetničkog djelovanja nužno je osigurati rast prihoda,
racionalizaciju poslovanja, smanjenje troškova poslovanja te rast
produktivnosti, kazao je Ledinski, dodavši kako je Svjetska banka
pristala financirati 50 posto troškova izrade Projekta (elaborata)
restrukturiranja Hrvatskih šuma. Raspisivanje natječaja za izradu
spomenutog projekta priprema hrvatska Vlada koja je i donijela
odluku o pokretanju procesa restrukturiranja te imenovala
povjerenstvo za koordiniranje i praćenje tijeka procesa.
Ocjenjujući jesensku kampanju skupljanja žira, u Hrvatskim šumama
ističu kako je ovo jedna od boljih godina uroda žira. Planira se
skupiti otprilike dva milijuna kilograma žira, a skupljenim žirom
namjerava se osigurati obnova šuma u narednih nekoliko godina.
Najveći će se dio skupljenog žira ponovo vratiti u šumu kao sjeme,
dio će se sakupiti za rasadnike, dok je jedan dio predviđen za
izvoz.
Početkom rujna, istaknuto je na konferenciji za novinare, započela
je i procjena štete na sadnicama posađenim u sezoni jesen
1999/proljeće 2000. Šteta se kreće od 25 do 70 posto ovisno o vrsti
biljaka, vremenu sadnje i različita je po upravama šuma. Prosječno
šteta iznosi 52 posto od ukupno posađenih biljaka. Ukupna
vrijednost radova pošumljavanja i popunjavanja u navedenoj sezoni
iznosi 93,8 milijuna kuna. Primjenom ukupno procijenjenog
koeficijenta štete od 52 posto izračunata je šteta od 48,8 milijuna
kuna.
(Hina) tp ds