ZAGREB, 29. rujna (Hina) - Studija proizvodno-potrošne bilance poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj, koja je danas predstavljena u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, po ocijeni ministra Božidara Pankretića, važan je iskorak za
daljnje restrukturiranje domaćeg agrara, a pokazatelji iz studije poslužit će kao podloga za kreiranje mjera agrarne politike u idućim godinama.
ZAGREB, 29. rujna (Hina) - Studija proizvodno-potrošne bilance
poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj, koja je danas predstavljena
u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, po ocijeni ministra
Božidara Pankretića, važan je iskorak za daljnje restrukturiranje
domaćeg agrara, a pokazatelji iz studije poslužit će kao podloga za
kreiranje mjera agrarne politike u idućim godinama.#L#
Tim mjerama nastojat ćemo povećati proizvodnju barem do približne
razine podmirenja domaćih potreba, ali uz istodobno jačanje
konkurentnosti i restrukturiranja državne potpore, kazao je
Pankretić.
Posebno se to odnosi na politiku potpore budući da je analiza
pokazala da se primjerice samo za proizvodnju pšenice, od čije
proizvodnje može živjeti dva posto seljaka, prema sadašnjoj
politici izdvaja 22 posto svih poticaja.
To se mora mijenjati u smjeru poticanja konkurentnih
radnointenzivnih proizvoda, koji će osim podmirenja domaćih
potreba biti konkurentni i na svjetskom tržištu jer je tu šansa
hrvatskog agrara, istaknuo je Pankretić. Osim toga istaknuo je kako
je potrebno izvršiti regionalizaciju proizvodnje na principu da se
primjerice pšenica proizvodi tamo gdje su prinosi i kvaliteta
najbolji, a ne širom Hrvatske i na malim površinama.
Od ukupno 17 grupa poljoprivrednih proizvoda koji su obuhvaćeni
studijom u posljednjih nekoliko godina Hrvatska zadovoljava razinu
domaće potrošnje za samo pet grupa i to meso peradi, kukuruz,
pšenicu, jaja i vino. Taj je podatak, po ocjeni pomoćnika ministra
poljoprivrede i šumarstva Miroslava Božića, zabrinjavajući, a
izrada bilanci za idućih nekoliko godina važna je među ostalim i za
usmjeravanje potpora u poljoprivredi prema onim proizvodima koji
imaju šansu i na inozemnom tržištu.
Potrebe Hrvatske za najvažnijim poljoprivredno-prehrambenim
proizvodima procijenjeni su do 2005. godine, a temeljni parametri
koji su korišteni su procjene porasta BDP-a, stope porasta
pučanstva te buduća povećana turistička potrošnja.
(Hina) mku ds