WASHINGTON, 1. listopada (Hina/AP) - Oko 1860. godine u Švedskoj je maksimalna starosna dob bila oko 100 godina. Prošle se godine popela na 108. Istraživači su otkrili taj trend u svim industrijaliziranim zemljama.
WASHINGTON, 1. listopada (Hina/AP) - Oko 1860. godine u Švedskoj je
maksimalna starosna dob bila oko 100 godina. Prošle se godine
popela na 108. Istraživači su otkrili taj trend u svim
industrijaliziranim zemljama. #L#
Povećanje maksimalne životne dobi Šveđana, kaže istraživač John R.
Wilmoth, pokazuje da se ljudska životna dob povećava te da nije
jasno koja joj je gornja granica.
"Ne očekujem posebna medicinska otkrića koja će omogućiti ljudima
da žive 200 godina", rekao je Wilmoth, istraživač sa Sveučilišta
California u Berkeleyu. "Ali nema dokaza da smo dosegli apsolutan
limit."
Wilmoth je prvi autor studije koja je objavljena u časopisu
"Science".
Istraživanje, rekao je, pokazuje da ljudi umiru sve stariji, a
potvrđuje i druge studije koje pokazuju da sve više ljudi živi do
ekstremne dobi.
"To znači da će 10 posto djece koja se danas rode živjeti dulje nego
10 posto djece rođene prije 20 godina", rekao je.
Wilmoth kaže kako je njegova studija prva pokazala da je maksimalna
dob pomaknuta te da je postalo očito produljenje ljudske životne
dobi.
Bruce A. Carnes, istraživač iz Centra za starenje pri američkom
Državnom istraživačkom centru Sveučilišta u Chicagu, kaže kako
Wilmothovo otkriće nije iznenađenje: "Sve je više ljudi koji žive
do ekstremne dobi. Danas ima više ljudi koji žive dulje od 60 i 70
godina nego ikad prije."
No Carnes je napomenuo da mjerenje maksimalne starosne dobi u
trenutku smrti ima malo veze s očekivanom životnom dobi u većine
ljudi. "To su iznimni ljudi", rekao je Carnes. "Njihovu
dugovječnost mi ostali nećemo doseći." Ipak, Carnes očekuje da će
rekord u dugovječnosti biti srušen. Francuskinja Jeanne Calment
imala je, kad je umrla 1997., 122,45 godina.
Wilmoth i njegovi kolege u istraživanju su se koristili švedskim
podacima jer Švedska ima najtočniju dokumentaciju o rođenima i
umrlima u svijetu. Sustavno bilježenje počelo je još 1749., a
podaci zabilježeni u Švedskoj uglavnom se mogu primijeniti na
zemlje Zapadne Europe i sjeverne Amerike.
"Danas imamo više stogodišnjaka i ljudi koji dožive vrlo duboku
starost", rekao je Wilmoth. Jedan je razlog to što je medicina
posljednjih godina znatno poboljšala liječenje staračkih bolesti.
Osim toga, napomenuo je Wilmoth, "današnji starci nisu u
djetinjstvu bili toliko bolesni kao oni iz prijašnjih generacija. A
kako nisu bili izloženi bolestima u mladosti, razvili su snažnija
tijela pa je kod njih i proces starenja počeo kasnije."
(Hina) dgk dgk