WASHINGTON, 26. rujna (Hina/AP) - Suša u Africi možda su jedan od krivaca za nestanak koralja u Karipskom moru, kažu istraživači koji su u prašini koju je vjetar donio preko oceana otkrili gljivice što oštećuju koralje.
WASHINGTON, 26. rujna (Hina/AP) - Suša u Africi možda su jedan od
krivaca za nestanak koralja u Karipskom moru, kažu istraživači koji
su u prašini koju je vjetar donio preko oceana otkrili gljivice što
oštećuju koralje. #L#
"S nestankom karipskih koraljnih grebena tijekom proteklih 25
godina poklopilo se znatno povećanje količine afričke prašine koja
stiže sve do zapadnoga Atlantika", izvijestila je skupina
znanstvenika pod vodstvom Eugenea A. Shinna iz Američkoga
geološkog centra za ispitivanja na području priobalne geologije.
Količina prašine koja se prenosi preko oceana povećala se zbog
dugih suša u Africi i procjenjuje se na nekoliko stotina milijuna
tona godišnje.
Shinn upozorava da ugroženi možda nisu samo koralji. "Prelazimo na
područje javnoga zdravstva jer prašina donosi mnoštvo bakterija",
komentira Shinn, dodajući da se njemu i suradnicima pridružio i
mikrobiolog koji će proučiti koje se vrste mikroorganizama prenose
prašinom.
Godine 1989. pješčana oluja donijela je iz Afrike skakavce: "Ako su
oni stigli, pomislite samo što je još moglo stići. Prašina smanjuje
vidljivost na Djevičanskim otocima, a katkada je toliko smanjena da
se mora zatvoriti uzletišta. Satelitskim praćenjem oblaka prašine
lako je utvrditi je li afričkoga podrijetla."
Suša i širenje pustinje u sjevernoj Africi počeli su se povećavati
sredinom šezdesetih, stanje se pogoršalo sedamdesetih i
osamdesetih, a zatim se počelo popravljati devedesetih. Najviše
karipskih koralja nestalo je 1983. i 1987., a u te je dvije godine
preko oceana stigla najveća količina prašine, istaknuo je Shinn.
Željezo i drugi minerali u prašini utjecali su na vodu.
Sredinom devedesetih stručnjake je uznemirila epidemija. Otkrilo
se da je glavni uzročnik gljivica Aspergillus.
Prisutnost Aspergillusa tada je pripisana pojačanom otjecanju vode
uzrokovanom sječom šuma na karipskim otocima, ali epidemija je
izbila i na otocima na kojima nije bilo šuma.
Shinn i njegovi suradnici ispitali su uzorke prašine iz zraka koji
je stigao na Djevičanske otoke i otkrili nekoliko vrsta gljivica,
uključujući i Aspergillus.
"Afrička je prašina vrlo dobar supstrat za prenošenje spora
Aspergillusa kojih nema kad je zrak čist", zaključili su.
Oštećenja koralja i gubitak boje pripisani su i porastu temperature
vode, a znanstvenici su se složili da bi i to mogao biti jedan od
faktora.
Studija će biti objavljena 1. listopada u časopisu "Geophysical
Research Letters", a Shinn će zaključke iznijeti sljedećeg mjeseca
na međunarodnoj konferenciji o koraljnim grebenima koja će biti
održana u Baliju u Indoneziji.
Sa Shinnom su surađivali znanstvenici sa Sveučilišta Južne
Caroline Aiken, Sveučilišta Miami, Sveučilišta Južne Floride,
Sveučilišta Duke te Ureda za geološka istraživanja na Djevičanskim
otocima.
(Hina) dgk dgk