MUENCHEN, 25. rujna (Hina) - U Njemačkoj je objavljena hrvatska Biblija u prijevodu Bartola Kašića - prvorazredni hrvatski kulturni i znanstveni događaj - na kojemu su surađivali njemački i hrvatski znanstvenici. Nakon više od
dvadeset godina priprema i rada objavljen je najstariji prijevod Biblije na hrvatski jezik štokavskoga izraza.
MUENCHEN, 25. rujna (Hina) - U Njemačkoj je objavljena hrvatska
Biblija u prijevodu Bartola Kašića - prvorazredni hrvatski
kulturni i znanstveni događaj - na kojemu su surađivali njemački i
hrvatski znanstvenici. Nakon više od dvadeset godina priprema i
rada objavljen je najstariji prijevod Biblije na hrvatski jezik
štokavskoga izraza. #L#
Stari i Novi zavjet isusovac Bartol Kašić preveo je pod naslovom
Biblia sacra - Versio illyrica selecta u Dubrovniku i Rimu između
1622. i 1636.
Kašićev prijevod Biblije objavila je jedna od poznatijih njemačkih
nakladničkih kuća Ferdinand Sch?ningh (Paderborn, Muenchen, Wien,
Z?rich) u nizu Biblia slavica, u kojoj su do sada objavljene razne
slavenske biblije.
Izdanje je priređeno pod naslovom Kroatische Bibel des Bartol Kašić
u dva velika sveska (671 i 453 str.), formata 35X25 cm, u kožnom
uvezu sa zlatorezom, a uredili su ga njemački slavisti i profesori
Hans Rothe iz Bonna i Christian Hannick iz W?rzburga, uz pozdravno
slovo kardinala Franje Kuharića. Tekst po rukopisima iz Zadra,
Zagreba i Odesse priredili su Petar Bašić, Julije i Zlata Derossi.
Drugi svezak je znanstveni komentar izdanja u kojemu nalazimo
priloge Petra Bašića o rukopisima, Radoslava Katičića o jeziku
prijevoda, Christiana Hannicka o odnosu toga prijevoda sa starijim
hrvatskim lekcionarima (i prije Kašića postojali su prijevodi
evanđelja i poslanica, ali ne i čitava Biblija), Elisabeth von
Erdmann-Pandžić donosi dokumentaciju zašto je u ono vrijeme u Rimu
bio odbijen tisak toga prijevoda. O istoj temi Ivan Golub donosi
vrela inkvizicije i raspravu o pitanju predloška Kašićeve
Biblije.
Najopsežniji je dio komentara (oko 250 str. i oko 20.000 riječi)
kompletni znanstveni rječnik biblijskoga teksta s fonološkim i
morfološkim osobinama, koji je priredila Darija Gabrić-Bagarić.
Višeslojevit pristup Kašićevu prijevodu Biblije, koji su izradili
i najpozvaniji znanstveni proučavatelji njegova djela, omogućuje
ne samo proučavanje i razumijevanje Kašićeva štokavskog jezika u
kontekstu drugih štokavskih liturgijskih izdanja njegova vremena
nego daje i odgovor na najintrigantnije pitanje: zašto inkvizicija
nije dopustila tisak i tako zapečatila sudbinu toga djela koje je
moglo postati hrvatskom Vulgatom i utjecati na razvoj hrvatskoga
jezika u svoj širini.
Za ovo izdanje Kašićeve Biblije, kako stoji u predgovoru izdavača,
najzaslužniji je bio, ali ga nije doživio, Reinhold Olesch sa
Sveučilišta u K?lnu, koji se za Svjetskoga slavisitičkoga kongresa
u Zagrebu 1978. s Ivanom Golubom dogovorio o tome izdanju. Olesch je
od Njemačke znanstvene zajednice (Deutsche
Forschungsgemeinschaft) za taj pothvat dobio novčanu potporu kako
bi mogli početi nabava filmova i rad.
Skupocjeni tisak platila je zaklada Alfried Krupp von Bohlen und
Halbach, računa se više od 100.000 njemačkih maraka, pa je cijena
Kašićeve Biblije - 520 maraka.
Olesch, poznat i po drugim hrvatskim izdanjima, 1977. ponovno je
objavio Kašićevu i prvu hrvatsku gramatiku Institutiones linguae
illyricae (1604) ali i Čakavsko-njemački rječnik u tri velika
sveska zajedno s hrvtskim slavistima Matom Hrastom i Petrom
Šimunovićem.
(Hina) mc