LJUBLJANA, 22. rujna (Hina) - Odluka da za dokapitalizaciju Istarske banke Pula izabere londonski investicijski fond, a ne ponudu vodeće slovenske banke "nije dobra s gledišta dugoročnih ekonomskih i drugih interesa jer bi ulazak Nove
Ljubljanske banke u Istru omogućio brže rješavanje ostalih otvorenih pitanja, a ovako oni ostaju otvoreni", piše u svom tjednom gospodarskom prilogu "Tolar na tolar" ljubljanski "Dnevnik".
LJUBLJANA, 22. rujna (Hina) - Odluka da za dokapitalizaciju
Istarske banke Pula izabere londonski investicijski fond, a ne
ponudu vodeće slovenske banke "nije dobra s gledišta dugoročnih
ekonomskih i drugih interesa jer bi ulazak Nove Ljubljanske banke u
Istru omogućio brže rješavanje ostalih otvorenih pitanja, a ovako
oni ostaju otvoreni", piše u svom tjednom gospodarskom prilogu
"Tolar na tolar" ljubljanski "Dnevnik".#L#
"Iako je Ljubljanska banka i po izjavama najodgovornijih ljudi
Istarske banke bila najprimjereniji kandidat, nadzorno je odbor za
dokapitalizaciju izabrao investicijski fond sa sjedištem u
Londonu. Nova Ljubljanska banka je tako propustila odličnu priliku
da na velika vrata uđe na hrvatsko tržište. Istarska je banka možda
dobila partnera za dokapitalizaciju, ali će od londonskog fonda
dobiti malo bankarskog znanja", ocjenjuje se u Dnevniku. Po
mišljenju ljubljanskog lista, "takvo je rješenje slabije za
slovenska i istarska poduzeća, a da se ne spominju brojni slovenski
turisti koji pune hrvatska ljetovališta". "Možda će se u Londonu
još predomisliti. Naime, uprava Istarske banke poručila je među
ostalim u Ljubljanu da su još uvijek spremni surađivati s Novom
Ljubljanskom bankom ako se odabrana dokapitalizacija ne izvede",
piše u komentaru Marjan Lacič.
"Jedan od prioriteta buduće slovenske vlade trebao bi biti da
pokuša sa hrvatskim vlastima postići barem dogovor o načinu
rješavanja problematike stare Ljubljanske banke u Zagrebu. Očito
je bilo pogrešno dugogodišnje uvjerenje kako je problem samo u tome
da Slovenija podmiri staru deviznu štednju. Ako bi na kraju i
trebalo nešto platiti, to bi se moglo opravdati kao svojevrsna
poslovna investicija. Slovenija se u bivše jugoslavenske republike
u velikom stilu može vratiti samo ako sa svakom od njih bilateralno
regulira sve objektivne, a možda i poneki subjektivni problem. To
potvrđuje i slučaj BiH - uz tradicionalno poznavanje tržišta, ljudi
i preko starih veza te uz nešto humanitarne pomoći Slovenija je
širom otvorila put na bosansko tržište", piše "Dnevnik".
(Hina) fl ds