GS: SANACIJA BRODOGRADILIŠTA ZAVRŠAVA KONCEM GODINE, ULJANIKA KONCEM RUJNA

ZAGREB, 25. rujna (Hina) - Hrvatska brodogradnja neće, nakon četiri godine, biti teret državnog proračuna već jedan od osnovnih pokretača razvoja, najavio je ministar gospodarstva Goranko Fižulić predočujući Vladi mjere za sanaciju pet hrvatskih brodogradilišta. A mjere koje je Vlada u četvrtak prihvatila za pulski Uljanik, riječki "3. maj", Kraljevicu, Brodosplit i Brodotrogir i odnose se na razdoblje do 2003., "teške" su 4,2 milijarde kuna. Od toga se najveći dio, 1,5 milijardi kuna, odnosi na subvencije brodogradnji u ovoj i iduće tri godine, tu je i otpis 490 milijuna kuna potraživanja proračuna iz prošle godine, oslobađanje od plaćanja 245 milijuna kuna doprinosa iz ove godine, izmirenje duga dionicama iz portfelja HFP-a, reprogram, odnosno novo zaduživanje uz državna jamstva za vraćanje starih kredita. #L# Te bi mjere trebale voditi završetku sanacije koja u Uljaniku završava sa zadnjim danom ovog mjeseca, a u ostala četiri brodogradilišta sa posljednjim danom ove godine. A sanacija je započela početkom 1996. i, kako navode autori Izvješća o stanju brodogradnje, obuhvaćala je ranije stvorene gubitke i obveze, dok su brodogradilišta u tekućem poslovanju ostvarivala nove gubitke i obveze što je izazivalo potrebu za novim sanacijama. Podatci iz Izvješća govore da je kumulirani gubitak pet brodogradilišta na kraju prošle godine iznosio 5,3 milijarde kuna bez efekata sanacije, a s efektima sanacije 348 milijuna kuna. Sanacijskim je procesom pak sačuvano 10.800 radnih mjesta. To je oko 40 posto predratnog broja (1990. bilo je zaposleno 25.000 radnika). No, u Izvješću se upozorava da je i sadašnji broj zaposlenih prevelik, pa Vlada za zbrinjavanje viška od oko 1.040 radnika u idućoj godini predviđa izdvojiti 51 milijun kuna. Mjere predviđaju i 1,56 milijardi kuna proračunskih subvencija u ovoj i iduće tri godine. Samo u ovoj godini subvencije bi bile 357 milijuna kuna, dok bi se brodgradilištima otpisalo više od 730 milijuna proračunskih potraživanja (487 milijuna potraživanja iz prošle godine i 245 milijuna kuna neplaćenih doprinosa u ovoj godini). Podatci za prvo polugodište ove godine pokazuju da se korekcijom za subvencije i neplaćene doprinose poništava gubitak brodogradilišta. Naime, račun dobiti i gubitaka za prvo polugodište pokazuje da bi gubitak brodogradilišta iznosio 211 milijuna kuna, ili 10 posto ukupnog prihoda, no, da bi se korekcijom iskazala minimalna dobit od 1 posto (27 milijuna kuna). Najbolja je situacija u pulskom Uljaniku, koji bi i bez subvencija iskazao dobit, no, u ostalim brodogradilištima postojao bi nepovoljan odnos u bilanci, a neka bi i nadalje iskazivala gubitke. Stoga su se između nekoliko varijanti rješenja - brzog pronalaženja strateškog partnera, stečaja ili nastavka sanacije, autori Izvješća i Vlada odlučili za dodatne sanacijske mjere za pojedina brodogradilišta. Jer brzo, do kraja godine, nije moguće pronalaženje strateškog partnera, a stečaj bi na kraju "jako skupo koštao" državni proračun. Tako bi primjerice stečaj "3. maja" donio tek oko 48 posto namirenja vjerovnika, izgubilo bi se 2.600 radnih mjesta, a obzirom na kredite koji su pokriveni državnim jamstvima proračun bi to koštalo oko 98 milijuna dolara. Stoga Vladine odluke predviđaju da se u slučaju "3. maja" 190 milijuna kuna potraživanja bivše Jugobanke, poslove likvidacije poslovanja koje su preuzele pojedine hrvatske banke, prenesu na Državnu agenciju za sanaciju banaka (DAB), da se za obvezu prema frankfurtskom LHB (prijeratni kredit od 62 milijuna kuna) zamjene za dionice nekih tvrtki iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju, da se otpiše 24 milijuna dolara kredita kojega je proračun platio u veljači ove godine, a da se novim kreditom uz državno jamstvo prolongira oko 35 milijuna dolara inozemnih zajmova koji stižu na naplatu do kraja ove godine. Brodosplitu, koji ima velikih teškoća u održavanju likvidnosti, također bi se potraživanje bivše Jugobanke (54,4 milijuna kuna) prenijelo na DAB, otpisao bi se kredit od 45,5 milijuna kuna koje je to brodogradilište dobilo 1997. od Ministarstva gospodarstva, dok se za kredite s državnim jamstvom (98 milijuna dolara) predlaže prolongiranje i zamjena drugim kreditima s dospjećem za dvije, tri godine, a za premoštenje nelikvidnosti odobreno mu je jamstvo za kredit od 31,5 milijuna dolara. Poseban je pak slučaj Brodotrogira, relativno dobrog brodogradilišta, koje za stečaj kandidira zbog obveze povrata avansa zbog raskida ugovora za novogradnju 202. Ta je obveza prema Ali Shipping Corporation od početnih 15,5 narasla na oko 40 milijuna dolara. Autori izvješća predložili su, a Vlada se suglasila s potrebom da se iskoristi navodna spremnost toga vjerovnika za nagodbu, odnosno izgradnju brodova za istog naručioca po nižoj cijeni, a što bi se kompenziralo iznosom od 137,6 milijuna kuna iz državnog proračuna u iduće tri godine. Ako bi se o tome uspjela postići nagodba, stečaj Brodotrogira bi se mogao izbjeći, kažu autori Izvješća. Vladine mjere trebale bi doprinijeti da brodogradilišta, nakon sanacije, budu jača i spremnija za nastup na tržištu. Pet hrvatskih brodogradilišta trenutno u knjizi narudžbi imaju 35 brodova ugovorenih za isporuku u 2002. (tri u 2003.). To je oko 45 posto njihovih kapaciteta, ali uz komercijalne aktivnosti i očekivano usvajanje programa gradnje za domaće brodare, brodograditelji predviđaju da će uspjeti prodati slobodne kapacitete. Sanacijom bi se, smatraju autori Izvješća, omogućilo pripremanje privatizacije bez nervoze i brzopletosti. A privatizacija bi, najavljuje se, mogla započeti u idućoj godini. Za pripremu tog procesa već su angažirani inozemni revizori i konzultanti čije se studije očekuju koncem listopada ove i početkom iduće godine. (Hina) bn ds