DNEVNI GLASNIK - 24. RUJNA

ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog državnog sabora Zlatko Tomčić, na čelu saborskog izaslanstva otputovao je u nedjelju u trodnevni posjet Ukrajini, tijekom kojega će u susretima s najvišim političkim dužnosnicima te zemlje raditi na poboljšanju parlamentarnih odnosa i pokušati poboljšati gospodarske odnose. "Bilaterani odnosi između Republike Hrvatske i Ukrajine su iznimno dobri, ali ne prate ih odgovarajući gospodarski odnosi, koje treba unaprijediti", rekao je Tomčić u kratkoj izjavi novinarima, uoči polijetanja sa zagrebačke Zračne luke. Predsjednik Sabora je rekao da je cilj posjeta, prije svega, daljnje unapređenje parlamentarnih odnosa s Ukrajinom kao velikom tranzicijskom zemljom i "unapređenje suradnje u onim europskim institucijama gdje imamo zajedničke ciljeve, osobito u sklopu Vijeća Europe, Partnerstva za mir i Pakta o stabilnosti", gdje dvije zemlje mogu zajedno nastupati. "No, iako to nije izravno moja uloga kao predsjednika Parlamenta, pokušat ću potaknuti određene projekte iz područja turizma, graditeljstva, naftne industrije i transporta nafte radi smanjenja debalansa u robnoj razmjeni, koja je na veliku štetu Republike Hrvatske", istaknuo je Tomčić. Tijekom tri dana posjeta predsjednik Sabora će se sastati s domaćinom, predsjednikom parlamenta Ukrajine Ivanom Plyuschem, predsjednikom vlade Viktorom Juščenkom, predsjednikom Ukrajine Leonidom Kučmom, te ministrom vanjskih poslova Borisom Tarasjukom i drugim visokim dužnosnicima Ukrajine. Hrvatsko saborsko izaslanstvo se u Zagreb vraća u utorak. ZAGREB - "Svaka izjava koja bi mogla uključivati podjelu krivnje je pogrešna, jer je Hrvatska neosporno bila žrtva agresije i nema se zbog čega ispričavati Srbima", izjavio je u nedjelju u Zagrebu predsjednik Hrvatskog državnog sabora Zlatko Tomčić, uoči odlaska u trodnevni posjet Ukrajini, zamoljen za komentar izjave hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, novosadskom dnevniku "Vojvodina" o potrebi podjele krivnje i međusobne isprike. "Ne bih komentirao konkretnu izjavu predsjednika Mesića, jer ne znam kako je izvorno izgledala, ali moj načelni stav je da su sve izjave - koje bi mogle naginjati sumnji u to što se događalo na području Republike Hrvatske od 1991. na ovamo, i koje bi mogle uključivati podjelu krivnje - potpuno pogrešne", izjavio je Tomčić. Poznata je činjenica od koje, kako je rekao, sigurno neću odstupiti ni kao čovjek, ni kao predsjednik Hrvatske seljačke stranke (HSS), ni kao trenutačni predsjednik Sabora, "da je na Republiku Hrvatsku izvršena agresija i da je Hrvatska žrtva te agresije". "Nema govora o bilo kakvoj podijeljenoj krivnji i nema govora o potrebi da se Hrvati ispričaju Srbima", rekao je Tomčić. Predsjednik Hrvatskog državnog sabora upitan je i za komentar nedavnog priopćenja Hrvatske biskupske konferencije (HBK) o aktualnim političkim zbivanjima u državi. Tomčić je naglasio da kao čovjek i kao vjernik Katoličku crkvu smatra najvišim moralnim autoritetom u zemlji, pa od Hrvatske biskupske konferencije i očekuje poruke u tom smislu. Također je ocijenio kako je "opširno priopćenje HBK-a imalo prije svega ambicije da unese određeni mir među one koji se sukobljavaju, različito razmišljaju i govore o najaktualnijim političkim događajima". "No", zaključio je predsjednik Sabora, "istodobno se ne mogu oteti dojmu da su, osim ove pozitivne strane smirivanja situacija u Republici Hrvatskoj, biskupi možda ovaj put otišli korak dalje, i u nekim svojim izjavama bili ponešto neprecizni". ZAGREB - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, u četvrtak će biti prvi hrvatski šef države koji će govoriti pred Parlamentarnom skupštinom Vijeća Europe, koja bi dva dana prije njegova posjeta Strasbourgu trebala Hrvatskoj ukinuti monitoring preuzetih obveza. Predsjednik Mesić dobio je poziv Parlamentarne skupštine da se za vrijeme jesenskog zasjedanja, koje traje od 25. do 29. rujna, obrati parlamentarnim zastupnicima 41 zemlje članice Vijeća Europe. "To je prvi službeni posjet jednog predsjednika Hrvatske Vijeću Europe od stjecanja neovisnosti", rekao je u petak, na susretu s novinarima Predsjednikov savjetnik za vanjsku politiku Stanko Nick. Dodao je kako je "simptomatično da je Parlametarna skupština tako dugo čekala s pozivom". ZAGREB - Predsjednik Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS) Dražen Budiša pozvao je u subotu predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića da demantira ili objasni izjavu u interviewu novosadskom dnevniku "Vojvodina", kako su svi bili svima krivi za ratne sukobe na području bivše Jugoslavije. "Bilo bi dobro da predsjednik države to demantira ili da objasni što je htio reći", rekao je Budiša novinarima, u stanci sjednice Velikog vijeća HSLS- a. Po mišljenju predsjednika HSLS-a, u Hrvatskoj oživljava govor karakterističan za bivšu državu (SFRJ) o unutarnjim i vanjskim neprijateljima, uroti protiv države i oživljavanju političke emigracije. "Sa žaljenjem konstatiram da je s nesretnim izjavama u tom kontekstu ušao i predsjednik Mesić, i to baš uoči izbora u Jugoslaviji", rekao je Budiša. Kako drži hrvatski predsjednik izriče teze karakteristične upravo za tu sredinu. Budiša je naglasio da HSLS neće nikada pristati na reviziju temeljnih vrijednosti hrvatske države, Domovinskoga rata i relativiziranje odgovornosti za sve ono što se dogodilo na ovim prostorima od raspada bivše države. ZAGREB - Predsjednik Republike Stjepan Mesić odgovorio je u subotu navečer, kako se ističe u naslovu priopćenja "onima koji ga napadaju za izjave novosadskim medijima". "Izjava zbog koje me neki vrlo zlonamjerno napadaju izvađena je iz konteksta. Zanimljivo je da je nekome jako stalo u svim mojim izjavama tražiti drugi kontekst. Svi moji stavovi o zločincu Miloševiću kao i moje inzistiranje na ratnoj odšteti od Srbije, sasvim jasno govore o mojim stavovima koje nisam nimalo revidirao. Kada govorim o isprici na osobnim razinama onda je naravno da susjed koji je susjedu učinio zlo, ma koje nacionalnosti bio, mora tražiti oprost. Zločin je individualan i ima ime i prezime. Dio teksta koji govori o oprostu upravo govori o individualizaciji krivnje. U toj izjavi naglasio sam također", dodaje se u priopćenju i citira dio Mesićeve izjave: 'Ja se mogu ispričati jedino u ime svih građana Republike Hrvatske ukoliko su bilo kome učinili zlo, jer ja sam predsjednik svih građana, ja nisam predsjednik samo Hrvata, pa da se u ime Hrvata ispričavam, nego u ime svih građana, hrvatskih građana, koji su bilo kome učinili zlo. Ja sam uvijek spreman se ispričati, ali time da svaki onaj tko je kriv za to odgovara. Ako mi sada pozivamo na odgovornost one koji su počinili ratni zločin, a bivša vlast ih je sakrivala, sutra vlast u Srbiji ne može sakrivati one koji su izmasakrirali tristo ljudi na Ovčari nakon što su ih pokupili u bolnici. Za to se mora odgovarati, znaju se imena, zna se tko je to radio, zna se tko je zapovjedao i tko je to izveo i oni moraju završiti na sudu. Ratni zločin ne zastarjeva' " . ZAGREB - Premijer Ivica Račan uputio je u nedjelju brzojav Hrvatskom olimpijskom odboru (HOO) u kojem čestita posadi hrvatskoga veslačkog osmerca na osvojenoj brončanoj medalji na Olimpijskim igrama u Sydneyju. U čestitci premijera Račana stoji: "Gledali smo cijelu utrku s oduševljenjem, a zadnje sekunde s velikom radošću. Osvajanjem brončane medalje ostvarili ste divan uspjeh u najljepšoj veslačkoj 'kraljevskoj disciplini'. U svoje osobno ime i u ime hrvatske Vlade čestitam vam, osvajanje brončane medalje na Olimpijskim igrama u Sydneyju i od srca vam želim još puno ovakvih uspjeha i sportskih trenutaka". SVETI MARTIN NA MURI - Na hrvatskom državnom prostoru, na lijevoj obali rijeke Mure u nedjelju je potpisan Prekogranični sporazum o suradnji hrvatskih i slovenskih općina uz rijeku Muru. Njime se unapređuju odnosi u gospodarstvu i kulturi, turizmu, športu, lovu i ribolovu. Prekogranični sporazum o suradnji potpisali su načelnici slovenskih općina Lendava i Črenšovci, te hrvatskih Sveti Martin na Muri i Poturen, kao i grada Murskog Središća. Potpisivanju je bio nazočan i potpredsjednik Hrvatskog državnog sabora i predsjednik Odbora za vanjsku politiku dr. Zdravko Tomac, koji je ocijenio kako je Prekogranični sporazum "svojevrsni pritisak na hrvatske i slovenske najviše državne organe da usklade mišljenja i riješe još otvorene probleme između dvije države". Ujedno je pozvao slovenske državne predstavnike da i dalje podupire hrvatske napore za ulazak u Europsku uniju, a da buduća šengenska granica ne vrijedi za hrvatske državljane. ZAGREB - Uoči izbora u SRJ Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske priopćilo je da dijeli nadu velikoga dijela međunarodne zajednice da će predstojeći izbori, bez obzira na uvjete pod kojima su raspisani i organizirani, dati priliku građanima Savezne Republike Jugoslavije da u cijelosti i mirnim putem odbace nedemokratski i autoritarni režim. Taj je režim prouzročio niz oružanih sukoba s mnogo žrtava, prouzročio prisilne migracije velikoga broja ljudi, nepoštivanje ljudskih prava i sloboda, siromaštvo i patnju mnogih u Srbiji i oko nje, ističe se u priopćenju objavljenom u subotu navečer. ZAGREB - Veliko vijeće Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS), raspravljajući u subotu o sadašnjoj političkoj situaciji u Hrvatskoj, zaključilo je kako "dostojanstvo Domovinskog rata - koje predstavlja trajnu vrijednost za hrvatske građane - nije ugroženo uhićenjem pojedinaca za koje postoji osnovana sumnja da su počinili djela kažnjiva po hrvatskom i po međunarodnom pravu", priopćeno je jutros iz Velikog vijeća HSLS-a. U priopćenju se napominje kako "hrvatska država svima treba jamčiti pošteno i nepristrano suđenje". Također Veliko vijeće HSLS-a procijenilo je da Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) politički manipulira Domovinski ratom te su takve postupke osudili. Nadalje HSLS ističe kako "nitko nema pravo prejudicirati ishod kaznenih postupaka, a osobito ne visoki državni dužnosnici. HSLS ne pristaje niti će ikada pristati na izjednačavanje agresora i žrtve u odgovornosti za rat u Hrvatskoj i BiH". U raspravi o gospodarskoj situaciji članovi Velikog vijeća HSLS-a "osobito su istaknuli pozitivne učinke Vladina programa: porast društvenog proizvoda za 2,7 posto, porast industrijske proizvodnje za 3,6 posto, porast izvoza za 6,7 posto, zadržavanje niske stope inflacije i stabilnog tečaja kune". GOSPIĆ - Sudionici 6. Konvencije Zajednice udruga roditelja poginulih hrvatskih branitelja Domovinskog rata, koja je u subotu održana na Plitvicama, u nedjelju su položili vijence i zapalili svijeće na mjestu pogibije hrvatskih branitelja u vojno- redarstvenoj akciji Oluja - na Ljubovu, Alarovu brdu i Ribniku, te kod velikog križu na gospićkom Gradskom groblju. Izaslanstvo Zajednice udruga roditelja poginulih hrvatskih branitelja predvođeno predsjednicom Josipom Jogunicom, primili su i gospićki gradonačelnik Milan Kolić i podžupan ličko-senjski Milan Jurković. Nakon mise sudionici Konvencije zajednica udruga roditelja poginulih hrvatskih branitelja u znak potpore stožerima za zaštitu digniteta Domovinskog rata, obišli su u središtu Gospića prosvjednike koji mirno prosvjeduju zbog uhićenja hrvatskih branitelja. Također dvadesetak članova udruga roditelja poginulih hrvatskih branitelja vezanih u lance, poklonilo se ispred Spomenika poginulim hrvatskim braniteljima u obrani Gospića. Stožer za zaštitu digniteta Domovinskog rata Ličko-senjske županije od jutros je pak organizirano potpisivanje peticije za brzo sazivanje sjednice obaju domova Hrvatskog državnog sabora. Peticiju je do podneva potpisalo više stotina Gospićana, te članova udruga roditelji poginulih hrvatskih branitelja. ĐAKOVO - Krizni stožer za zaštitu digniteta Domovinskog rata, kojem su bili nazočni saborski zastupnici Mato Šimić (HDZ), Jadranka Reihl-Kir, Željko Malević (SDP), te predstavnici Udruge dragovoljaca Đakovštine 90/91, HVIDRA-e, HOS-a, te udruga udovica i roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata, zatražio je hitnu saborsku raspravu o aktualnoj situaciji u Republici Hrvatskoj, i o nedavnim uhićenjima u Gospiću. Od zastupnika je zatraženo da ne prihvate Nacrt novog zakona o hrvatskim braniteljima. ZAGREB - Devet godina od početka srpske agresije na Hrvatsku još se ne zna sudbina 1588 osoba. Kako se naime ističe u Izvješću što ga je za razdoblje od 15. listopada prošle do 30. kolovoza ove godine sačinila Komisija Vlade RH za zatočene i nestale, Republika Hrvatska još traži 1588 zatočenih, nestalih i nasilno odvedenih osoba u Domovinskom ratu. U tom je razdoblju riješena sudbina 80 zatočenih i nestalih osoba za koje je bio pokrenut postupak traženja pri Komisiji. U mandatu Komisije, od svibnja 1993., riješena je sudbina 1836 traženih osoba. Za dosadašnji rad Komisija je u četvrtak dobila priznanje Vlade premijera Račana, a Vlada je također želeći pojačati istragu o zatočenima i nestalima, umjesto Komisije osnovala Ured za zatočene i nestale. U svom mandatu, Komisija je organizirala i koordinirala sve ekshumacije posmrtnih ostataka žrtava srpske agresije. U dosadašnjim ekshumacijama u 308 naselja na ranije okupiranim hrvatskim područjima, ekshumirani su ostatci 3.155 žrtava srpske agresije. Većina njih - 1938, ekshumirani su iz 125 masovnih grobnica. ZAGREB - U skladu sa zakonskom obvezom, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja - na osnovi dosad izdanih inspekcijskih rješenja, srušit će još 26 zgrada koje su ostale od 51 predviđene za rušenje. Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević ističe da je to nastavak onoga što je Ministarstvo oglasilo u lipnju, to jest "izvršavanja izdanih rješenja protiv onih koji su sustavno, nerijetko i više godina, odbijali izvršiti naloge državne uprave - inspekcije". No - "da bismo trajnije riješili problem bespravne gradnje i onemogućili buduću bespravnu gradnju, poduzet ćemo niz koraka, a najvažniji će biti donošenje novog zakona o prostornom uređenju i uređenju građevnog zemljišta, te izmjene i dopune Zakona o gradnji", najavio je u razgovoru za Hinu ministar Kovačević. Promjenama će biti krajnje pojednostavljeno dobivanje građevnih dozvola. "Ako postoje imovinsko-pravne pretpostavke i ako prostorni plan to dopušta, dozvola će se moći dobiti za nekoliko dana", najavljuje ministar Kovačević. ZAGREB - Marko Bonifačić izabran je u subotu za novog predsjednika zagrebačke Gradske organizacije Liberalne stranke (LS). Bonifačić je dobio deset glasova više nego njegov protukandidat - dosadašnji predsjednik zagrebačkog LS-a Mladen Vilfan, što znači da je na Drugoj redovitoj skupštini zagrebačke Gradske organizacije LS-a za njega glasovalo 112 članova, a za Vilfana 102. Novi predsjednik zagrebačkoga LS-a rekao je da će rad u stranci u novom mandatu nastaviti uz toleranciju i zajednički dogovor. Bonifačić, koji je i zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, tako će u iduće dvije godine biti na čelu zagrebačkih liberala, koji u sklopu stranaka zagrebačke alternative sudjeluju u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti Zagreba. ZAGREB - Promotivnom akcijom o potrebi prevencije kardiovaskularnih bolesti, tijekom koje je u nedjelju na zagrebačkome Cvjetnom trgu više od 2000 Zagrepčana izmjerilo tlak i razinu masnoća u krvi, obilježen je Svjetski dan srca. Izrazivši zadovoljstvo odzivom građana, predsjednik Hrvatskoga kardiološkog društva dr. Šime Mihatov je rekao kako je osnovna svrha akcije izvijestiti građane o tome što sami mogu učiniti kako bi smanjili opasnost od bolesti i postotak oboljelih u Hrvatskoj. Naime, dok je u svijetu tih bolesti manje, u Hrvatskoj se broj oboljelih i dalje povećava, pa se tako zabilježi između 4500 i 5000 novih slučajeva infarkta na godinu. Smrtnost oboljelih je 52 posto. Među mnogobrojnim građanima, obilježavanju Svjetskog dana srca pridružila se i ministrica zdravstva dr. Ana Stavljević-Rukavina, koja je istaknula da će se predviđenom reformom zdravstva sljedeće tri godine izdvojiti znatan novac za prevenciju i liječenje kardiovaskularnih bolesti. Akciji se pridružio i donedavni strastveni pušač, ministar unutarnjih poslova Šime Lučin. Slične su akcije održane i u Splitu, Rijeci, Osijeku i Zadru. ZAGREB - Zagrebačka ekološka i nevladina udruga Zelena akcija javnim će se aktivnostima od danas do utorka, 26. rujna, uključiti u svjetsku akciju "Globalna solidarnost protiv globalnog kapitala". Odluka je to njihove Aktivističke sekcije u povodu sastanka stručnjaka svjetskih financijskih institucija, koji će se 26. rujna održati u Pragu. Potaknuti tim događajem, ali i nedavnim uključenjem Republike Hrvatske u WTO, o čijemu radu, po mišljenju Zelene akcije, građani Hrvatske ne znaju gotovo ništa, zagrebački zeleni žele upozoriti javnost na sve negativnosti tih organizacija i opasnosti koje prijete od članstva u njima. Vladi Republike Hrvatske Zelena akcija pritom zamjera što građanstvo nije bolje upoznala s radom tih organizacija. VINKOVCI - U sklopu 35. vinkovačkih jeseni, u nedjelju je održana središnja priredba - Smotra izvornoga hrvatskog folklora. Vinkovačkim ulicama, pred više desetaka tisuća gledatelja, prošlo je oko 2500 sudionika iz 75 kulturno-umjetničkih društava i folklornih skupina iz zemlje i inozemstva. Ulicama je prošlo i 25 konjskih zaprega iz konjogojskih udruga "Slavonija" iz Slavonskog Broda, "Babina Greda" iz Babine Grede, "Đakovština" iz Gorjana, "Stari Graničar" iz Županje, "Otok" iz Otoka i Udruge stočara i ratara iz Sikirevaca, svečano ukrašenih za tu prigodu. Mimohod sudionika Smotre izvornoga hrvatskog folklora počeo je nakon što je od vinkovačkoga gradonačelnika dr. Mladen Karlića dopuštenje za njegov početak iz svečano urešene svatovske zaprege zatražio "čauš" Ilija Šimunić iz Nuštra. BEOGRAD - U SRJ u nedjelju se održavaju izbori za predsjednika države i poslanike u jugoslavenskoj skupštini, a u Srbiji za odbornike gradskih i općnskih skupština. Ukupan broj birača u SRJ iznosi oko 7,8 milijuna, u Srbiji oko 7,4 milijuna a u Crnoj Gori oko 400.000. Očekuje se da će na izbore izaći između 70 i 80 posto birača. Izbore prati oko 250 promatrača iz 50 zemalja, ali među njima nema službenih predstavnika EU i OESS-a. Najveća važnost pridaje se predsjedničkim izborima na kojima su glavni rivali sadašnji predsjednik, kandidat ljevice Slobodan Milošević i kandidat Demokratske oporbe Srbije (DOS) Vojislav Koštunica. Posljednja ispitivanja javnog mnijenja pokazala su veliku prednost Koštunice. Po nekima, on će dobiti 48 posto glasova, a Slobodan Milošević 37 posto. Predsjednički kandidati su i Vojislav Mihailović, u ime Srpskog pokreta obnove , Tomislav Nikolić , u ime Srpske radikalne stranke i anonimni Miodrag Vidojković, kandidat Afirmativne stranke. Predizborna kampanja protekla je u neregularnim uvjetima, uz apsolutni monopol vladajućih stranaka- Socijalističke partije i Jugoslavenske ljevice i državnim medijima. Za oporbu je situacija bila najteža u Beogradu koji je ostao bez i jednog neovisnog elektronskog medija, sa samo tri dnevna privatna lista. Izvan Beograda situacija je puno povoljnija , posebno u gradovima gdje su na vlasti demokratske stranke i gdje djeluju slobodni mediji. BEOGRAD - Glasanje za predsjednika SRJ, poslanike jugoslavenske skupštine, te za lokalne skupštine u Srbiji, protiče u najboljem redu, javljaju beogradski državni mediji. Do deset sati, na 10.500 birališta je izašlo između 10 i 20 posto birača. U biračke spiskove upisano je 7,8 milijuna birača. Predsjednik SRJ i predsjednički kandidat na ovim izborima Slobodan Milošević i njegova supruga Mirjana Marković, predsjednica Direkcije Jugoslavenske ljevice i kandidatkinja za saveznog poslanika Mirjana Marković, glasovali su u 10 sati u beogradskoj općini Savski venac, uz jake mjere sigurnosti. Novinari su moglli doći na biračko mjesto samo s propusnicama i bili su pretreseni. Milošević je, vrlo ozbiljna lica, dao izjavu državnoj televiziji, koja će biti emitirana po prestanku izborne šutnje, u 20 sati, kad se zatvore birališta. Tijekom prije podneva glasovali su i visoki državni dužnosnici, što su zabilježile kamere državne televizije. Izvjestitelji agencije Beta kvare idiličnu sliku o prijepodnevnom glasovanju, koju daju državni mediji. Mnoga biračka mjesta nisu bila otvorena na vrijeme zbog zastoja u prebrojavanju listića i zbog nepostojanja kontrolnog listića. Predstavnici Demokratske oporbe Srbije (DOS) u mnogim biračkim odborima imaju problema s predstavnicima ljevice, koji uz ostalo daju uputstva građanima kako da glasuju. U jednom selu u blizini Aleksandrovca, predstavnik Socijalističke partije u biračkom odboru iz nepoznatih je razloga pobacao sve biračke kutije. Agencija Beta javlja da probleme s glasovanjem imaju izbjeglice s Kosova. U Crnoj Gori nema incidenata. Unatoč jučerašnjoj najavi Generalštaba VJ da će vojna policija osiguravati biračka mjesta, vojske, kao ni crnogorske policije, nema u njihovoj blizini. Zgradu crnogorske skupštine i vlade osiguravaju pojačane snage policije. BEOGRAD - Uoči nedjeljnih izbora u SRJ i lokalnih u Srbiji, jugoslavenske vlasti su u protekla dva dana protjerale oko trideset stranih novinara. Danski novinar Finn Joergensen uhićen je jučer u Beogradu zbog "ilegalnog rada",iako je imao jugoslavensku vizu za boravak i rad, javila je agencija Beta. Jugoslaviju su u roku od 24 sata morali napustiti neki novinari iz Velike Britanije, Finske, Portugala, Italije, Francuske, Bugarske, Norveške, Njemačke i Ukrajine. Policija je istodobno tijekom jučerašnjeg dana izdala desetak viza stranim novinarima za praćenje izbora. LJUBLJANA/BEOGRAD - Bivši slovenski premijer Janez Drnovšek najavio je da će obnoviti odnose Slovenije sa Srbijom ako na izborima u Sloveniji pobijede njegovi liberalni demokrati (LDS), a u Srbiji Milošević otiđe s političke scene. PRIŠTINA - 73 bivša albanska zatvorenika već četvrti dan štrajaju glađu u blizini zatvora Dubrava u zapadnom Kosovu zahtijevajući oslobađanje ostalih albanskih zatvorenika, rasvjetljivanje sudbine nestalih i istragu prošlogodišnjeg pokolja u tom zatvoru. PRIŠTINA - Izvori Misije UN-a na Kosovu su izvijestili da je u spskim enklavama u 18 kosovskih općina do 10 sati za jugoslavenske izbore glasovalo 7.321 Srba. Najveći broj glasača je zabilježen u Lipljanu, gdje je glasovalo 1.025 osoba, potom u Prištini 944, u Mitrovici 929. UNMIK je objavio kako su beogradske vlasti tiskale gotovo 300 tisuća glasačkih listića na albanskome jeziku za jugoslavenske izbore. Međutim, istaknuo je UNMIK, KFOR i UNMIK će pomno pratiti nedjeljne jugoslavenske izbore kako ne bi došlo do bilo kakvog manipuliranja s brojem glasača. PRIŠTINA - Civilna misija UN-a na Kosovu (UNMIK) zabranila je sve izborne skupove političkih subjekata na Kosovu planirane za nedjelju, zbog održavanja jugoslavenskih izbora u pojedinim područjima naseljenim Srbima, kako bi se spriječili ekscesi i sigurnosno stanje zadržalo pod nadzorom. SPORT: SYDNEY - Nakon devet dana natjecanja na XXVII. olimpijskim igrama u Sydneyu broj zemalja osvajača medalja popeo se na 63. Među osvajačima medalja nalazi se i Hrvatska sa jednim zlatnim i jednim brončanim olimpijskim odličjem, koja trenutačno dijeli 33. mjesto zajedno sa Latvijom i Litvom. Do sada je na Igrama podijeljeno 162 kompleta olimpijskih odličja od ukupno 302 koliko će ih se podijeliti do završetka natjecanja. SYDNEY - Brončana medalja osmerca, te pobjede vaterpolista i odbojkašica dovoljni su da deveti dana XVVII Olimpijskih igara u Sydneyu bude dosad najuspješniji za hrvatske sportaše. Hrvatski osmerac u sastavu Igor Francetić, Tihomir Franković, Tomislav Smoljanović, Nikša Skelin, Siniša Skelin, Krešimir Čuljak, Igor Boraska, Branimir Vujević sa kormilarom Silvijom Petriškom osvojio je brončanu olimpijsku medalju. Splitsko-zadarsko-zagrebačka posada postigla je najveći uspjeh hrvatskog veslanja na Olimpijskim igrama i to samo nakon četiri mjeseca postojanja i minimalnih ulaganja u odnosu na sve ostale čamce u finalu. Brončani osmerac pridružio se zlatnim rukometašima, srebrnim košarkašima i vaterpolistima, te brončanom Goranu Ivaniševiću, te paru Ivanišević-Prpić. Hrvatska vaterpolo reprezentacija zabilježila je i drugu pobjedu na olimpijskom turniru svladavši dobru selekciju Grčke sa 9:5 (3:1, 1:1, 2:1, 3:2). Hrvatske odbojkašice završile su nastup u kvalifikacijskoj skupini sa trećom pobjedom protiv Kenijki 3:1 (-18, 16, 18, 18), koja im je donijela treće mjesto. SYDNEY - Premda je hrvatski osmerac osvojio treće mjesto i brončanu medalju, hrvatsko veslanje ipak je izborilo i zlatno odličje u "kraljevskoj disciplini" veslačkih nadmetanja u Sydneyu. Među osmoricom slavljenika u britanskom čamcu nalazio se i 26-godišnji Zagrepčanin Luka Grubor. Posada "Blue Boata" od samog je starta povela i sigurnim veslanjem stigla do prve britanske pobjede u osmercu od 1912. godine. (Hina) bma