MINISTAR KOVAČEVIĆ NAJAVIO NOVE MJERE RADI SPRJEČAVANJA BESPRAVNE GRADNJE

ZAGREB, 24. rujna (Hina) - U skladu sa zakonskom obvezom, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja - na osnovi dosad izdanih inspekcijskih rješenja, srušit će još 26 zgrada koje su ostale od 51 predviđene za rušenje. Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević ističe da je to nastavak onoga što je Ministarstvo oglasilo u lipnju, to jest "izvršavanja izdanih rješenja protiv onih koji su sustavno, nerijetko i više godina, odbijali izvršiti naloge državne uprave - inspekcije". No - "da bismo trajnije riješili problem bespravne gradnje i onemogućili buduću bespravnu gradnju, poduzet ćemo niz koraka, a najvažniji će biti donošenje novog zakona o prostornom uređenju i uređenju građevnog zemljišta, te izmjene i dopune Zakona o gradnji", najavio je u razgovoru za Hinu ministar Kovačević. #L# Novim zakonskim prijedlozima pojednostavniti postupak dobivanja građevne dozvole Promjenama će biti krajnje pojednostavljeno dobivanje građevnih dozvola. "Ako postoje imovinsko-pravne pretpostavke i ako prostorni plan to dopušta, dozvola će se moći dobiti za nekoliko dana", najavljuje ministar Kovačević. Tako za gradnju obiteljske kuće, za koju je sada potrebno pribaviti 28 različitih suglasnosti, prema konceptu novog zakona, neće biti potrebna nijedna. Ovlašteni projektant svojim će potpisom jamčiti da je uzeo u obzir sve relevantne zakonske propise. Ako inspekcija utvrdi da projekt nije u skladu sa zakonskim propisima, projektant će izgubiti licenciju za obavljanje tih poslova, objašnjava ministar. "Problem bespravne gradnje u Hrvatskoj je ozbiljan, naslijeđen problem i ne može se riješiti jednim potezom, ali - ako taj problem ne riješimo sada, više ga nikada nećemo riješiti", ističe Kovačević. Najavio je da će ovih dana biti gotovi konačni nacrti tih zakona, a krajnji rok za njihovo donošenje u Hrvatskom državnom saboru mogao bi biti 31. ožujka iduće godine. Zakonski tekstovi objavit će se i na web-stranicama Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, a bit će pozvani svi zainteresirani da daju primjedbe. Konzultirat ćemo se i s jedinicama lokalne uprave i samouprave jer se upravo tamo, ističe ministar, predviđaju znatne promjene. Naime, sada građevne dozvole izdaju županijski uredi, a općine i gradovi donose prostorne planove. Kovačević to smatra nelogičnim i predlaže da po zakonu o lokalnoj samoupravi izdavanje građevnih dozvola bude u ovlasti općina i gradova. Cijena građevne dozvole - rok otplate pet godina Kovačević kaže kako još ne može govoriti o točnoj cijeni građevne dozvole, ali bit će takva da će se investitoru isplatiti ugradnja energetski štedljivih materijala i ekološki prihvatljivih rješenja. Bit će pristupačna svakom građaninu, a planira se uvesti i obročna otplata na rok od pet godina. To bi, kaže Kovačević, moglo spriječiti bespravnu gradnju. U načelu bi se definirale dvije pristojbe koje bi plaćao investitor - jednu državi (u državni proračun) i drugu jedinici lokalne samouprave. Ovisno o predviđenim energentima i materijalima, ministar je najavio snižavanje cijene s otvorenom mogućnošću da se državna pristojba ne plaća ako projekt i izvedba zadovolje zakonske uvjete. Ako toga ne bude, dozvola će biti skuplja jer i država i lokalna samouprava moraju imati instrument poticaja racionalne, kvalitetne i ekološke gradnje. Po njegovoj ocjeni, bespravna gradnja u Hrvatskoj rezultat je nesolidnog funkcioniranja tijela lokalne i državne uprave, te općenito zanemarivanja načela pravne države, jer - ako su i istaknuti dužnosnici bivše vlasti ili istaknute javne osobe javno sudjelovale u bespravnoj gradnji - to govori o potpunom krahu svih vrijednosti takvog sustava, ocijenio je ministar Božo Kovačević. Istaknuo je i da problem bespravne gradnje nije samo baština HDZ- ova razdoblja, nego i onih prijašnjih. "Ova je Vlada kao jednu od zadaća odredila uspostavu pravne države. Moje ministarstvo obavlja svoj dio posla, no nema tog ministarstva koje samo može obaviti zahtjevan posao uspostave pravne države, već sve državne službe moraju raditi na ostvarivanju tih zadaća", napominje Kovačević. Također je rekao da nema razloga da postupak izdavanja dozvole za nadogradnju već izgrađenih zgrada bude drugačiji. Postupak će biti "jednostavan, ali to ne znači i manje strog, jer namjeravamo postrožiti sankcije onima koji ta jednostavna pravila ne poštuju", rekao je ministar. Sanacija zatečene bespravne gradnje Kod sanacije zatečene bespravne gradnje predviđa se sređivanje imovinsko-pravnih odnosa i donošenje prostornih planova. Ako prostorni plan jedinice lokalne samouprave omogućuje da se zadrži neka bespravno izgrađena zgrada, za nju će se izdati dozvola koja će se moći plaćati pet godina u obrocima. No, novost je da će, zajedno s dobivanjem dozvole, investitor - vlasnik zgrade morati potpisati hipotekarni ugovor s državom i s jedinicom lokalne samouprave. Ako plati sve pristojbe, to znači da je zgrada legalizirana, objašnjava Kovačević. Komentirajući medijske napise o rušenju bespravno izgrađenih zgrada, Kovačević je rekao kako se ponekad u Sloveniji sruši i 100 zgrada na mjesec, a to nije medijska tema. Razlog zbog kojeg je u Hrvatskoj javnost uvelike zainteresirana i zbog kojeg mediji o tome pišu jest činjenica što do sada inspekcijske službe nisu radile svoj posao, a dijelom i taj što su mnogi mediji podložni utjecajima investitora, koji nerijetko plasiraju dezinformacije, kaže Kovačević. "U pravno uređenoj državi interes medija ne može biti promocija interesa onih koji krše zakon, a nažalost u Hrvatskoj mediji to sustavno rade", ocjenjuje ministar. Zbog lošeg iskustva s novinarima, ministar nije htio unaprijed objaviti imena onih čije će bespravno izgrađene zgrade Ministarstvo rušiti, napominjući da će javnost obavijestiti nakon izvedenih akcija. U pravnoj državi bilo bi nedopustivo da ovlaštene službe ne provode svoju zakonsku obvezu, a u Hrvatskoj je problematično ako neko ministarstvo svoj posao radi u skladu sa zakonom, ističe Kovačević. Rješavanje problema bespravne gradnje državnih poduzeća Ministarstvo je počelo rješavati i probleme s državnim poduzećima koja su bespravno gradila. Tako je primjerice sa Hrvatskom elektroprivredom (HEP) dogovoreno da do 31. kolovoza pribavi svu potrebnu dokumentaciju za izdavanje dozvola za TE "Plomin II". U rujnu će Ministarstvo pregledati sve te dokumente i izdati dozvole, nakon čega će se morati i svi daljnji radovi uskladiti s dozvolama, a sve će nadzirati inspekcijska služba. Ministarstvo je upravo razradilo plan za sustavni inspekcijski nadzor određenih vrsta objekata, pa će do kraja godine provesti sustavni inspekcijski nadzor u svim marinama, rafinerijama i termoelektranama. Što se tiče velikih infrastrukturnih objekata, kao što su ceste i mostovi, to je zasad najveći problem. Najčešći su razlog neizdavanja građevnih dozvola neriješeni imovinsko-pravni odnosi, a - kako bi se izišlo u susret investitorima, Ministarstvo je produljilo valjanost lokacijske dozvole s dvije na četiri godine. Nerijetko je uzrok nerješavanju imovinsko-pravnih odnosa bilo odgađanje javnih poduzeća da daju "suglasnost za izvlaštenja", a - budući da je riječ o vlasništvu Republike Hrvatske kojim raspolažu ta poduzeća, više nije potrebno tražiti njihovu suglasnost, nego se vladinom odlukom ta državna imovina dodjeljuje državnim poduzećima na korištenje, objašnjava Kovačević. Najčešće su to bile Hrvatske vode ili razne vodoprivredne organizacije i Hrvatske šume. Istaknuo je da su gotovo sve gradnje koje je izvodilo bivše Ministarstvo obnove, razvitka i useljeništva bile bespravne, te da se zatečeno stanje mora riješiti. Sadašnji vlasnici ni na koji način nisu odgovorni za takvo pravno stanje tih objekata. Budući da je država problem stvorila, ona ga na neki način treba i riješiti, ističe ministar. Rad inspektora Govoreći o radu inspektora koji su prije bili odgovorni županima, a sada su sastavni dio Ministarstva, Kovačević je rekao da ih zajedno s urbanističkom inspekcijom te inspekcijom zaštite okoliša i prirode u Hrvatskoj ima oko 260. Po ministrovoj ocjeni, trebalo bi ih biti još pedesetak. "Ne mogu reći da sam zadovoljan radom inspektora, ali moram reći i to da proteklih deset godina ni središnja državna vlast ni župani kojima su oni odgovarali nisu od inspektora očekivali da rade svoj posao onako kako ga definira zakon", ističe ministar Kovačević. Kovačević glavni problem vidi u tome što oko 30 posto prijava koje inspektori podnesu prekršajnim sudovima protiv bespravnih investitora jednostavno - zastare. Ta je činjenica, po ministrovoj ocijeni, ozbiljno upozorenje tom dijelu pravosudnog sustava na temelju kojeg se može zaključiti da mnogobrojni suci ne rade svoj posao. Kovačević smatra da je to potvrda za promjenu Zakona o gradnji, koja će inspektorima dati pravo da izriču mandatne kazne koje se prisilno naplaćuju ako investitor odbije platiti kaznu. Također se predlaže i da prekršajni sudovi u Hrvatskoj rade kao oni u razvijenim demokratskim zemljama, što znači da temeljem prijave tijela državne uprave presudu donose kada je ta prijava podnesena. Problem prostornih planova Jedan od ozbiljnijih uzroka bespravne gradnje jest to što nema prostornih planova, navodi ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja. Unatoč tome što su općine, gradovi i županije prije šest godina morale obvezno donijeti nove prostorne planove, njih su donijele samo Varaždinka i Primorsko-goranska županija. Negdje je o njima počela javna rasprava, kao primjerice u Zagrebu, ali većina općina i gradova nije ni približno u toj fazi da bi se moglo govoriti o donošenju prostornih planova ili generalnih urbanističkih planova. Govoreći o gradnji u Zagrebu, ministar Kovačević je napomenuo da je cijela gradska jezgra pod zaštitom spomenika kulture te da je izdavanje suglasnosti izvan djelokruga Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja. (Hina) Marina Bujan sšh