LJUBLJANA, 18. rujna (Hina) - Gradnja tzv. cestovnog križa - mreže autocesta koje će Sloveniju povezati s Austrijom i Hrvatskom na pravcu sjever-jug te s Italijom i Madžarskom na pravcu zapad- istok kasnit će najmanje dvije godine, a
među trasama koje će kasniti je i pravac Maribor-Ptuj, važan za Hrvatsku zbog povezivanja na slovenski cestovni križ blizu Macelja odnosno povezivanja s austrijsko-njemačkom Pirnskom cestom.
LJUBLJANA, 18. rujna (Hina) - Gradnja tzv. cestovnog križa - mreže
autocesta koje će Sloveniju povezati s Austrijom i Hrvatskom na
pravcu sjever-jug te s Italijom i Madžarskom na pravcu zapad- istok
kasnit će najmanje dvije godine, a među trasama koje će kasniti je i
pravac Maribor-Ptuj, važan za Hrvatsku zbog povezivanja na
slovenski cestovni križ blizu Macelja odnosno povezivanja s
austrijsko-njemačkom Pirnskom cestom. #L#
Kako je u ponedjeljak u razgovoru za slovenski radio izjavio
ministar prometa Anton Bergauer, taj i neki drugi pravci biti će
završeni tek 2006. ili 2007. godine, a ne 2004. godine kako je
predviđao 10-godišnji nacionalni program gradnje autocesta na
osnovi posebnog zakona o namjenskom izdvajanju za autoceste koji je
donijela druga Drnovšekova koalicijska vlada. Po riječima
Bergauera, na osnovi analize izvedbe programa u ovoj godini bit će
potrebno izraditi rebalans plana kojim će se redefinirati njegovo
financiranje, utvrditi nova dinamika, te u program uključiti
priključne ceste kojima će se bolje spajati regije u Sloveniji.
Osim toga, sadašnja će vlada razmotriti zahtjeve domaćih izvođača
radova da se bolje uključe u cestogradnju koja je zadnjih godina
zbog obveznih međunarodnih natječaja i strane konkurencije snizila
cijene radova.
Kao glavni razlog zastoja u planiranoj dinamici gradnje autocesta
slovenski investitori i urbanisti navode izmjene koje u planiranju
diktiraju lokalne zajednice preko politike, no Bergauer tvrdi da su
glavni uzrok zastoja urbanistički problemi, težak teren i visoki
standardi zaštite okoliša. U ministarstvu za okoliš i prostor tvrde
da je Slovenija u ekološkoj zaštiti pri gradnji cesta dostigla
standarde koje uvažavaju u Francuskoj, Njemačkoj i Austriji, što
poskupljuje projekte. Na gradnju autocesta u ovoj će godini u
Sloveniji biti potrošeno oko 450 milijuna njemačkih maraka iz
namjenskih sredstava i kredita s jamstvom države.
(Hina) fl sd