SARAJEVO, 18. rujna (Hina) - Bosanskom Hrvatu Željku Ćosiću kojega su u nedjelju uhitili pripadnici Ministarstva za unutarnje poslove Federacije Bosne i Hercegovine izrečena je mjera pritvora u trajanju od trideset dana.
SARAJEVO, 18. rujna (Hina) - Bosanskom Hrvatu Željku Ćosiću kojega
su u nedjelju uhitili pripadnici Ministarstva za unutarnje poslove
Federacije Bosne i Hercegovine izrečena je mjera pritvora u
trajanju od trideset dana. #L#
Predsjednik Županijskog suda u Sarajevu Amir Jaganjac izjavio je
lokalnim medijima kako je ovaj pritvor određen na temelju sumnje da
je Ćosić umiješan u kazneno djelo terorizma.
Jaganjac nije pojasnio na što je usmjerena istraga koja se vodi
protiv Ćosića.
Voditelj odjela za operacije Državne granične službe Bosne i
Hercegovine (DGS) Nedjeljko Jandrić potvrdio je kako je uhićeni
Ćosić bio pripadnikom ove službe.
On je bio raspoređen na dužnost zamjenika voditelja smjene na
graničnom prijelazu Doljani kod Metkovića gdje su ga pripadnici
federalnog MUP-a i uhitili.
Jandrić nije krio nezadovoljstvo postupkom federalnih policajaca
istaknuvši kako je na taj način bitno narušen i postojeći zakon o
kaznenom postupku.
Ćosić je uhićen u nedjelju oko 23 sata a zapovjedništvo DGS-a o toj
je operaciji službeno izvješćeno tek telefaks porukom pristiglom
oko dva sata poslije pola noći, kazao je Jandrić.
"Državna granična služba je odgovorna institucija i da smo na
vrijeme izvješćeni o istrazi mi bismo i priveli Ćosića", kazao je
ovaj policijski dužnosnik.
Osim kratkog priopćenja kojim je potvrđeno Ćosićevo uhićenje,
federalni MUP nije objavio niti je komentirao detalje ove
operacije.
Glasnogovornik misije UN u BiH Douglas Coffman operaciju
federalnih policajaca opisao je kao potpuno zakonitu i dobro
planiranu.
Potpuna tajnost koja ju je pratila, po Coffmanovim riječima bila je
potrebna kako bi se spriječilo "curenje informacija" kao u nekim
ranijim propalim akcijama uhićenja.
Uhićenje Željka Ćosića niti jedan službeni izvor nije izravno doveo
u vezu s istragom u atentatu na pokojnog doministra unutarnjih
poslova Federacije BiH Jozu Leutara no svi mediji naglašavaju kako
je Ćosić bio Leutarov pratilac i vozač.
Ćosića se neslužbeno tereti kako je istražiteljima Leutarova
ubojstva ostao dužan brojne odgovore na nerazjašnjena zbivanja
koja su prethodila atentatu što se zbio u Sarajevu u ožujku 1999.
godine.
Agenti bošnjačke tajne službe AID navodno su u stopu pratili
Leutara svo vrijeme pa tako i dan uoči atentata na njega.
Izvješća agenata, prema tvrdnjama nekih medija, ukazuju međutim
kako je službeni automobil kojim je upravljao Ćosić, tog dana
najmanje dva sata bio izvan nadzora te da je eksploziv mogao biti
podmetnut samo u tom razdoblju.
Ćosić je navodno odgovoran i za to što Leutarov "Golf" kritične noći
prije atentata nije vratio u garažu MUP-a kako to nalažu pravila
službe.
Naprava postavljena ispod haube službenog automobila Joze Leutara
eksplodirala je 19. ožujka 1999. godine u ranim jutarnjim satima,
samo nekoliko minuta nakon što su doministar i njegov vozač krenuli
prema zgradi MUP-a u središtu Sarajeva.
Jozo Leutar tada je zadobio teške ozljede od kojih je mjesec dana
kasnije i preminuo a njegov vozač također je lakše ranjen.
Ivo Rezo, Leutarov suradnik koji je također bio u automobilu,
prošao je bez ozlijeda.
Ćosić je dao početni iskaz i ubrzo iz Sarajeva otišao u zapadni
Mostar a slično je postupio i Rezo.
MUP Federacije BiH opetovano je tražio njihovo naknadno saslušanje
no ovom zahtjevu nikada nije udovoljeno.
Intenzivna istraga o ovom ubojstvu, koje je ostavilo teške
političke posljedice traje već godinu i pol, a u nju su jedno
vrijeme bili uključeni i stručnjaci američkog Federalnog istražnog
biroa (FBI).
Vlada Federacije BiH raspisala je nagradu od milijun maraka za
otkrivanje traga koji bi mogao dovesti do organizatora i
izvršitelja atentata.
(Hina) rm sd