ZAGREB, 18. rujna (Hina)BRUXELLES - Europska unija je u ponedjeljak donijela odluku o znakovitijem otvaranju svog tržišta prema industrijskim i poljoprivrednim proizvodima zemalja zapadnog Balkana, odobrivši dodatne trgovinske
povlastice zemljama regije u cilju poticanja gospdarskog razvoja. Ministri vanjskih poslova EU, okupljeni u Bruxellesu, usvojili su obrazac "asimetričnih" trgovinskih mjera kojima bi se prema uniji potaknuo izvoz iz Albanije, BiH i Hrvatske. Postojeće carinske pristojbe na neke industrijske proizvode bit će ukinute, a pristup poljoprivrednih i ribljih proizvoda spomenutih zemalja europskom tržištu bit će znatno olakšan. Sveukupno će, uslijed carinskih povlastica, povlasticu uživati skoro 95 posto proizvoda, umjesto dosadašnjih 80 posto. Trgovinskim povlasticama obuhvaćeno je i Kosovo, a nove mjere odnose se i na aluminij koji se proizvodi u Crnoj Gori. U ponedjeljak usvojene mjere bit će na snazi do kraja 2002. godine. Prema podacima Europske komisije, tek 0,6 posto europskog uvoza otpada na zemlje zapadnog Balkana, te će usvojene mjere imati tek neznatan utjecaj na tržište EU. Namjera je da se većim otvaranjem europskog tržišta prema
ZAGREB, 18. rujna (Hina)
BRUXELLES - Europska unija je u ponedjeljak donijela odluku o
znakovitijem otvaranju svog tržišta prema industrijskim i
poljoprivrednim proizvodima zemalja zapadnog Balkana, odobrivši
dodatne trgovinske povlastice zemljama regije u cilju poticanja
gospdarskog razvoja.
Ministri vanjskih poslova EU, okupljeni u Bruxellesu, usvojili su
obrazac "asimetričnih" trgovinskih mjera kojima bi se prema uniji
potaknuo izvoz iz Albanije, BiH i Hrvatske.
Postojeće carinske pristojbe na neke industrijske proizvode bit će
ukinute, a pristup poljoprivrednih i ribljih proizvoda spomenutih
zemalja europskom tržištu bit će znatno olakšan. Sveukupno će,
uslijed carinskih povlastica, povlasticu uživati skoro 95 posto
proizvoda, umjesto dosadašnjih 80 posto.
Trgovinskim povlasticama obuhvaćeno je i Kosovo, a nove mjere
odnose se i na aluminij koji se proizvodi u Crnoj Gori.
U ponedjeljak usvojene mjere bit će na snazi do kraja 2002. godine.
Prema podacima Europske komisije, tek 0,6 posto europskog uvoza
otpada na zemlje zapadnog Balkana, te će usvojene mjere imati tek
neznatan utjecaj na tržište EU.
Namjera je da se većim otvaranjem europskog tržišta prema
spomenutim zemljama potakne strano ulaganje u tu regiju.
BRUXELLES - Zemlje članice Europske unije složile su se u
ponedjeljak da će ukinuti sankcije Beogradu ako oporba pobijedi na
izborima u nedjelju.
U izjavi, koju je Europska unija nazvala porukom srpskom narodu,
ministri vanjskih poslova EU-a pozvali su Srbe da glasuju protiv
predsjednika Slobodana Miloševića kako bi "jasno i mirno odbacili
Miloševićevu politiku".
"Izbor, koji vodi prema demokratskoj promjeni, dovest će do
radikalne modifikacije politike EU-a prema Srbiji: ukinut ćemo
sankcije protiv Savezne Republike Jugoslavije", kaže se u izjavi.
BRUXELLES - Austrijska ministrica vanjskih poslova Benita Ferrero-
Waldner zauzela se u ponedjeljak za osnivanje "europske agencije za
ljudska prava" koja bi bila zadužena za nadgledanje ljudskih prava
u zemljama Europske unije.
"Austrija predlaže osnivanje europske agencije za ljudska prava, i
zalaže se za otvaranje položaja europskog povjerenika za ljudska
prava", rekla je Ferrero-Waldner na margini susreta šefova
diplomacija "petnaestorice" u Bruxellesu.
Ovo je prvi susret šefova diplomacija EU nakon ukidanja političkih
sankcija Austriji.
S tim u svezi, ministrica je istaknula da je "sretna zbog ukidanja
sankcija protiv Austrije", te da je, glede ljudskih prava,
neophodno uspostaviti kontrolno tijelo kako bi se izbjeglo
pribjegavanje sankcijama.
SARAJEVO - Hrvatska želi doprinijeti da Bosna i Hercegovina što
prije postane demokratska europska država tri ravnopravna naroda,
izjavio je u ponedjeljak u Sarajevu potpredsjednik Hrvatskog
državnog sabora Zdravko Tomac.
Na konferenciji za novinstvo održanoj nakon sastanka izaslanstva
saborskog odbora za vanjsku politiku s predstavnicima Parlamenta
Bosne i Hercegovine, Tomac je kazao kako Hrvatska i BiH ostaju
čvrsto povezane zemlje jer zbivanja u jednoj od njih izravno utječu
na stanje u onoj drugoj.
"Uspjeh jedne države istodobno znači stabilnost druge i obrnuto",
izjavio je Tomac izražavajući zadovoljstvo uspješnim razgovorima s
bosanskohercegovačkim parlamentarcima.
On je istaknuo kako hrvatska vlast želi uvjeriti Hrvate u BiH da
svoje probleme rješavaju izravno surađujući s druga dva naroda u
toj zemlji.
"Mi želimo pomoći rješavanju problema koje imaju Hrvati u BiH no
svakako bez miješanja u untarnje stvari jedne suverene zemlje",
kazao je Tomac.
On je ocijenio kako Daytonski sporazum predstavlja trenutačni
okvir u kojemu se postojeći problemi trebaju rješavati iako ne
znači da će on takav ostati vječito.
"Ja osobno BiH u budućnosti vidim kao kantoniziranu državu s jakim
centralnim tijelima vlasti u kojoj će se poništiti rezultati
etničkog čišćenja", kazao je Tomac dodavši kako je moguće rješenje
za BiH uspostava "asocijativne federacije" tri naroda.
SARAJEVO - Bosanski Hrvat Željko Ćosić kojega je u nedjelju navečer
uhitila policija Federacije BiH, bio je bliski suradnik i osobni
pratilac pokojnog doministra unutarnjih poslova Joze Leutara.
Glasnogovornik Misije UN u Sarajevu Douglas Coffman potvrdio je u
ponedjeljak za Hinu kako je Željko Ćosić o čijem je uhićenju ranije
izvjestio federalni MUP, zapravo ista osoba koja je bila vozač
automobila doministra Leutara kada je on i nastradao u eksploziji
podmetnute bombe.
"Međunarodna policija (IPTF) pozdravlja uhićenje Željka Ćosića
kojega je sumnjiči da je umješan u teroristička dijela. Možemo
potvrditi da je to osoba koja je bila vozač doministra Leutara",
kazao je Coffman.
Priopćenje federalnog MUP-a dostavljeno Hini pojašnjavalo je samo
kako je Ćosić uhićen 17. rujna kod graničnog prijelaza Doljani te da
je riječ o osobi stalno nastanjenoj u Mostaru koja je privedena zbog
"mogućeg dovođenja u vezu s izvođenjem dijela terorizma na području
Federacije BiH". Također je potvrđeno kako je Ćosić nakon uhićenja
predat na dalji postupak Županijskom sudu u Sarajevu. Dužnosnici
federalnog MUP-a ranije su učestalo isticali kako je Željko Ćosić
jedna od ključnih osoba koja bi mogla pomoći rasvjetljavanju
okolnosti pod kojima se dogodio atentat na doministra Leutara.
OSLO/JERUZALEM - Val prosvjeda zbog cijena benzina nastavio se i u
ponedjeljak u pojedinim zemljama Europe, a zaprijetio je širenjem
izvan Europe, dok su tijekom vikenda neke vlade uspjele postići
smirenje nezadovoljstva vozača teretnih vozila.
U Norveškoj su demonstranti blokirali 11 naftnih terminala u
ključnim lukama na zapadnoj obali, a španjolski su ribari otvorili
luku Barcelona, dok su vozači teretnih vozila blokirali raspodjelu
nafte.
Sindikat slovenskih autoprijevoznika za ponedjeljak je bio najavio
blokadu prometnica na četiri sata ako se ne ispune njihovi zahtjevi
za smanjenjem cijene goriva. Blokada slovenskih cesta ipak je
otkazana.
Prosvjedi bijesnih autoprijevoznika u ponedjeljak su zahvatili i
Finsku gdje su blokiran pristup rafineriji Porvoo.
Val prosvjeda zaprijetio je širenjem i izvan Europe nakon što su
izraelski vozači teretnih vozila najavili za utorak blokadu
cesta.
U nekim državama poput Francuske i Italije vozačima teretnih vozila
učinjene su koncesije, a britanska vlada odbija to učiniti. Druge
su vlade pak pristale razmotriti zahtjeve vozača teretnih vozila te
namjeravaju i dalje od Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC)
tražiti smanjenje cijena goriva.
LJUBLJANA - Sindikat slovenskih cestovnih prijevoznika (SAS)
postigao je u ponedjeljak s predstavnicima vlade dogovor o
smanjenju cijena dizel goriva.
Trošarina na to gorivo smanjit će se za 11 posto, što znači da će
maloprodajna cijena dizela na slovenskim crpkama biti smanjena sa
sadašnjih 159,30 tolara na litru na oko 153 tolara. U roku tri
mjeseca trebalo bi biti riješeno i pitanje pristojbi za parkiranje
na graničnim prijelazima čije je ukidanje zatražio prijevoznički
sindikat.
Nije poznato hoće li smanjenje trošarine na dizel značiti povećanje
cijena motornih benzina. To je bio argument kojim je Bajukova vlada
nastupala u pregovorima s prijevoznicima, navodeći kako bi to bio
jedini način da se zatvori ispad iz proračuna koji će smanjenje
trošarine na dizel izazvati.
Nije poznato jesu li dogovorom vlade i SAS-a zadovoljni linijski
autobusni prijevoznici koji su prošlog tjedna najavljivali
prosvjede. Tijekom blokada koje su cestovni autoprijevoznici na
kraće vrijeme postavili u noći s nedjelje na ponedjeljak na više
mjesta nije bilo incidenata, ali je policija izrekla 30-ak novčanih
kazni, a neke prijavila sucu za prekršaje.
JERUZALEM - Izraelski premijer Ehud Barak odbacio je u ponedjeljak
mogućnost da suverenitet nad Brdom hrama, koji se nalazi u istočnom
Jeruzalemu, preuzme neko islamsko tijelo.
"Izrael ne samo da se protivi predavanju suvereniteta nad Brdom
hrama Palestincima, već se u potpunosti protivi ideji predavanja
suvereniteta bilo kojem islamskom tijelu", kaže se u priopćenju
Barakova ureda.
Barak je istaknuo da nakon neuspjeha summita u Camp Davidu nije
zabilježen nikakav napredak u mirovnom procesu.
Status istočnog dijela Jeruzalema, a posebice sveta židovska,
kršćanska i islamska mjesta, predstavljaju kamen spoticanja u
mirovnim pregovorima dviju strana.
Palestinci su, u međuvremenu, dali do znanja da bi prihvatili
međunarodnu nazočnost na granicama svoje buduće države.
Palestinski pregovarač Mahmoud Abbas je kazao da će Palestinci
odbiti izraelsku nazočnost na Zapadnoj obali i Gazi, ali da
"prihvaćaju međunarodnu nazočnost u raznim oblicima, kao na
primjer na arapskim granicama".
BEČ - Međunarodna agencija za atomsku energiju (AIEA) otvorila je u
ponedjeljak u Beču svoju 44. godišnju konferenciju.
U ponedjeljak će na općoj skupštini govoriti Francuska, koja
trenutačno predsjeda AIEA-om, Japan, Sjedinjene Države i
predstavnici EU-a.
Arapske će zemlje kao i svake godine predložiti rezoluciju o
nuklearnom programu Izraela.
(Hina) ii