ZAGREB, 6. rujna (Hina) - Savjet Hrvatske narodne banke na svojoj današnjoj sjednici, pod predsjedanjem guvernera dr. Željka Rohatinskog, razmotrio je najnovija gospodarska i novčana kretanja, izvješće o financijskom poslovanju HNB-a
u prvoj polovici ove godine, te donio više odluka iz svoje nadležnosti.
ZAGREB, 6. rujna (Hina) - Savjet Hrvatske narodne banke na svojoj
današnjoj sjednici, pod predsjedanjem guvernera dr. Željka
Rohatinskog, razmotrio je najnovija gospodarska i novčana
kretanja, izvješće o financijskom poslovanju HNB-a u prvoj
polovici ove godine, te donio više odluka iz svoje nadležnosti.
#L#
Kretanja u realnom sektoru obilježena su oživljavanjem
industrijske proizvodnje i prometa u maloprodajnoj trgovini, a
najviše velikim porastom broja inozemnih turista i njihovih
noćenja (ukupno 50 posto), priopćeno je iz HNB-a.
Nakon srpanjskog povećanja maloprodajnih cijena za 0,5 posto, u
kolovozu su cijene stagnirale, pa je ukupni rast cijena za
posljednjih godinu dana iznosio 6,5 posto, a za osam mjeseci ove
godine, prema istom prošlogodišnjem razdoblju 5,5 posto. U prošlom
mjesecu se smirilo i kretanje proizvođačkih cijena za industrijske
proizvode. Kuna je prema marki i euru aprecirala tijekom srpnja i
kolovoza nominalno za oko jedan posto, a prema dolaru deprecirala
za 4,6 posto. Središnja banka se uključila u tom razdoblju samo
jednom aukcijom u rad deviznog tržišta i to početkom srpnja.
U lipnju i srpnju je ostvaren porast svih monetarnih agregata.
Unutar toga povećao se i depozitni novac poduzeća, na što je, osim
sezonske komponente (najviše uslijed dobre turističke sezone),
bitno utjecalo to što je država nastavila podmirivati dospjele
neplaćene obveze iz prošlih godina. Važan financijski pokazatelj
je i daljnji porast štednje, pa su devizni depoziti u navedena dva
mjeseca povećani 1,76 milijardi kuna (što je zaamjetno više nego u
prijašnja tri mjeseca), a povećana je i kunska štednja oko 560
milijuna kuna.
Likvidnost u bankovnom sektoru je vrlo visoka, što se odražava i u
kretanju kamatnih stopa koje su pale na dosad najnižu razinu.
Ponuda na tržištu novca prošlog je mjeseca bila dva do tri puta veća
od potražnje. Kamatna stopa u dnevnom trgovanju za pozajmice uz
opoziv spuštala se i ispod 2,5 posto, a za prekonoćne pozajmice
padala je i na 0,54 posto. Prosječna kamatna stopa na novoodobrene
kunske kredite banaka bila je u srpnju 11,4 posto, a prosječna
kamatna stopa na kratkoročne kredite poduzećima oko 7,4 posto,
stoji u priopćenju.
No, zabrinjava što unatoč visokoj likvidnosti i nižim kamatama nije
došlo do povećanja bankovnih kredita gospodarstvu. Po svemu
sudeći, banke ne žele ulaziti u takve plasmane i prihvatiti rizike
koje oni podrazumijevaju. To potvrđuje, ističu članovi Savjeta
HNB, da ni makroekonomska stabilnost ni obilna likvidnost u
bankovnom sustavu nisu dovoljni za ostvarenje željenog rasta, bez
odgovarajućih promjena u realnom sektoru i učinkovitog
funkcioniranja pravne države.
Savjet HNB je na sjednici dao suglasnost Varaždinskoj banci d. d.
Varaždin da se za člana njezine uprave imenuje Pavao Parat. Savjet
HNB dao je na sjednici i prijašnju suglasnost istoj toj banci za
stjecanje dodatnih 26,89 posto dionica u Hrvatskoj stambenoj
štedionici d. d. Varaždin, kao i Trajektnoj luci Split za stjecanje
dodatnih 12,62 posto dionica u Imex banci d. d. Split.
(Hina) pp mć