POSLOVNI PREGLED BROJ 174

POSLOVNI PREGLED broj 174 09. - 15. rujna 2000. SADRŽAJ: ? HRVATSKI GOSPODARSKI FORUM NA JMZV-U 2 ? VLADA: HRVATSKA PODIŽE SVOJ STATUS U SECI-U 2 ? ANTUNOVIĆ I LINIĆ RAZGOVARALI S IZASLANSTVOM RAZVOJNE BANKE VE 3 ? OGRANIČAVA SE UVOZ KAVE, ŠEĆERA, ULJA, DETERDŽENTA... 3 ? PONOVNO UVEDENE KOLIČINSKE CARINE NA UVOZ SVINJA I SVINJSKOG MESA 3 ? HFP DAJE PODRŠKU DOSADAŠNJEM RADU UPRAVE "ADRIACHEMA" 3 ? CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA U KOLOVOZU VIŠE ZA 0,2 POSTO 4 ? U SRPNJU U HRVATSKOJ 1.337.211 ZAPOSLENIH 4 ? PROSJEČNA PLAĆA ZA PRVO POLUGODIŠTE 3.265 KUNA 4 ? ZAP DOVRŠIO OBRADU POLUGODIŠNJIH IZVJEŠTAJA PODUZETNIKA 4 ? PRIHODI HRVATSKIH PODUZETNIKA U PRVOM POLUGODIŠTU 135,5 MLRD 5 ? ACCENT: ISTRAŽIVANJE FINANCIJSKOG TRŽIŠTA U RH 5 ? ZAGREBAČKA BANKA OSTVARILA 464 MILIJUNA KUNA BRUTO DOBITI 5 ? USPJEŠNO POLUGODIŠTE VARAŽDINSKE BANKE 5 ? ZAVRŠENA SANACIJA CROATIA BANKE 6 ? PREDSTAVLJEN PBZ INVEST D.O.O. 6 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 6 ? POTPISAN UGOVOR IZMEĐU HEP-A I ENRONA 8 ? ININA PROIZVODNJA NAFTE DVA POSTO VIŠA OD PLANA 8 ? FIŽULIĆ I TUŠEK PREDSTAVILI IZGRADNJU BIJELE FLOTE U HRVATSKIM BRODOGRADILIŠTIMA 8 ? HT PREDSTAVIO NOVI KORPORATIVNI IDENTITET 9 ? NADZORNI ODBOR TLM-A: NOVI GENERALNI DIREKTOR Z. PETKOVIĆ 9 ? VELIKOGORIČKA "SLOBODA" OTVARA PRVI PRODAVAONICU U ZAGREBU 9 ? PRODAJA ROBNIH KUĆA "JADRANTEKSTILA" OGORČILA RADNIKE 9 ? NOVA DIREKTORICA "HOTELA DUBROVNIK" PREDSTAVILA PLAN RADA 9 ? HRVATSKA ZA SPORAZUM SA EU DO PROLJEĆA SLJEDEĆE GODINE 9 ? EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA VOLJNA SURAĐIVATI 10 ? ŠVICARSKI GOSPODARSTVENICI U ZAGREBU 10 ? SKUPINA AUSTRIJSKIH POLITIČARA I POSLOVNIH LJUDI U MINISTARSTVU FINANCIJA 10 ? SURADNJA GOSPODARSKIH KOMORA ZAGREBA, LJUBLJANE I SARAJEVA 10 ? NUŽAN SPORAZUM O TRGOVINI IZMEĐU HRVATSKE I BIH 11 ? NIJEMCI ZAINTERESIRANI ZA SURADNJU S VARAŽDINSKIM PODUZEĆIMA 11 ? CROINFO 2000. O UPRAVLJANJU INFORMACIJAMA U GOSPODARSTVU I ZNANOSTI 11 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA HRVATSKI GOSPODARSKI FORUM NA JMZV-U Ove godine očekuje se gospodarski rast od 3 posto, u idućoj oko 4 posto, do 2003. trebalo bi biti najmanje 60.000 zaposlenih više nego ove godine, do sada je podmireno 6,3 milijardi kuna, od ukupno 9,5 milijardi kuna državnog duga s početka godine, a do kraja godine planira se vratiti i ostatak. Rješavanje nagomilanih i zatečenih problema javnih financija, problema nelikvidnosti, ubrzana privatizacija, rasterećenje gospodarstva nizom promjena u poreznom sustavu, uz ostalo i smanjenjem stope poreza na dobit sa 35 na 25 posto, ali i zadržavanje zaštitne kamate koja bi iznosila 3,5 posto, osnivanje posebnog ureda za borbu protiv korupcije, neke su od poruka premijera Ivice Račana i članova Vlade izrečene na Hrvatskom gospodarskom forumu. Forum, već tradicionalni susret i razgovor premijera i članova Vlade s gospodarstvenicima, tijekom Jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma, organizirali su Hrvatska gospodarska komora i Zagrebački velesajam. Velikom broju gospodarstvenika s ocjenom dosadašnjeg stanja i najavom budućih poteza izvršne vlasti obratili su se premijer, potpredsjednik Slavko Linić, te ministri Goranko Fižulić, Mato Crkvenac, Pave Župan Rusković, Božidar Pankretić i Željko Pecek. Osnovna je orijentacija Vlade, kazao je premijer, osigurati razvoj, prosperitet, i to unutrašnjim reformama koje nisu lake i ne mogu se brzo izvesti, te suradnjom sa svijetom. A za to je potrebna sinergija, suradnja svih, Vlade, gospodarstvenika i svih ostalih čimbenika, Račanova je poruka koju su u više navrata ponovili i pozdravili i gospodarstvenici. Premijer je ocijenio je da je već u dosadašnjem radu Vlade nešto učinjeno, ali da mnogo toga još treba učiniti. Ohrabrujućim su mu neki gospodarski pokazatelji iz prvih šest mjeseci rada Vlade, npr. - rast BDP-a od 4 posto u prvom polugodištu ove u odnosu na isto lanjsko razdoblje, rast industrijske proizvodnje od 2,6 posto. Do kraja godine, kazao je, država planira vratiti svih 9,5 milijardi kuna državnih dugova, a do sada je vraćeno već 6,3 milijarde. Račan je istaknuo da se u ovoj godini planira stopa rasta od 3 posto, a u idućoj 4 posto. Ne spadam u one koji licitiraju stopama, već umjesto toga treba vidjeti kako da rast bude što brži i kvalitetniji, poručio je. Članovi Vlade upozorili su na problem nelikvidnosti, te posebno nezaposlenosti. Vlada očekuje da do 2003. u Hrvatskoj bude više od 1,4 milijuna zaposlenih, što je najmanje 60.000 više nego ove godine. Uloga Vlade bit će okrenuta stvaranju uvjeta za proizvodnju, održanju makroekonomske stabilnosti, pravne sigurnosti. Vođenje gospodarstva nije uloga države i Vlada će tu zadržati ulogu samo u prijelaznom razdoblju, poručio je gospodarstvenicima Slavko Linić. Objasnio je da se to odnosi na potrebu rješavanja nagomilanih i zatečenih problema javnih financija, problema nelikvidnosti, i sl. Posebno je istaknuo potrebu ubrzanja procesa privatizacije. "Oko 740 društava koje su odgovornost ili vlasništvo države pokazuju da država ne upravlja dobro, zato je zadatak privatizacije, privatizacija", poručio je Linić. On očekuje da se država, na različite načine, već iduće godine povuče iz toga portfelja. Kao gospodarske grane za koje Vlada smatra da imaju tržište i u Hrvatskoj i izvan nje, Linić je naveo brodogradnju, agrokompleks, metalsku i aluminijsku industriju. Pozvao je stoga i gospodarstvenike i bankarski sektor da sudjeluju u pronalaženju modela za konsolidaciju tih grana. Zadatak Vlade u stvaranju uvjeta za proizvodnju Linić vidi u sniženju poreznog opterećenja i carina. Smanjenjem poreza i doprinosa, bez diranja plaća, možemo smanjiti cijenu rada i time povećati konkurentnost hrvatskog gospodarstva, rekao je. Kao obvezu Vlade naveo je i potrebu da se pobrine za povoljniju cijenu električne energije za gospodarstvo, te potrebu uvođenja automatizma u određivanju cijena naftnih derivata iako to nosi opasnost za maloprodajnu cijenu. Linić je gospodarstvenicima uz ostalo poručio da inflacija u idućem razdoblju ne bi smjela prijeći 5 posto, da bi kamatne stope do kraja godine mogle pasti ispod 10 posto, najavio zakonski prijedlog o osnivanju posebnog odjela, ureda za borbu protiv korupcije, te popravljanje određenih zakona, odnosno stvaranje okvira za veću učinkovitost pravosuđa. Cilj nam je da u najkraćem roku, do konca 2001. godine, 80 posto proizvoda bude u režimu slobodne trgovine, kazao je ministar gospodarstva Goranko Fižulić, koji očekuje da se možda još ove godine okončaju razgovori o ugovorima o slobodnoj trgovini s EFTOM, CEFTOM. Ova Vlada ide za tim da hrvatski građani zadovoljavaju sve svoje potrebe u hrvatskim trgovinama, o istim cijenama kao u susjednim zemljama, kazao je Fižulić, osvrćući se i na brojne prosvjede zbog količinskog ograničavanja uvoza nekih proizvoda bez plaćanja carine. Predstavljajući radnu verziju o kojoj još Vlada nije raspravljala, ministar financija Mato Crkvenac je prioritetom fiskalne reforme označio zadržavanje rashoda državnog proračuna u iduće tri godine na 50 milijardi kuna, a konsolidirane države na 75 milijardi kuna. Među promjenama poreznog sustava najavio je izradu općeg poreznog zakona. Novine bi bile da žalba odgađa izvršenje prvog rješenja, a država i porezna uprava imale bi pravo ispitati izvore, poslovne i osobne, imovine svakog građanina. Najavio je i zakon o poreznim savjetnicima, o lokalnim porezima kojim bi se utvrdili vrste i okviri poreza lokalnih jedinica. Izmjenama Zakona o porezu na dobit snizila bi se stopa sa 35 na 25 posto, a kombiniralo bi se to i sa zaštitnom kamatom od 3,5 posto, dok se kod poreza na dohodak i uvođenja još jedne stope od 15 posto (uz sadašnjih 25 i 35 posto), ozbiljno se razmatra i oporezivanje dividende stopom od 15 posto. Iznoseći projekcije konsolidirane države u idućem razdoblju, Crkvenac je posebno izdvojio smanjenje udjela poreznih prihoda u BDP-u sa 40,1 posto na 33,9 posto, te smanjenje ukupnog manjka proračuna sa 9,63 posto u prošloj na 2,15 posto u 2003. godini. VLADA: HRVATSKA PODIŽE SVOJ STATUS U SECI-U Republika Hrvatska će svoj status u okviru SECI-a (Incijativa za suradnju u jugoistočnoj Europi) podići sa sadašnjega statusa "aktivnog promatrača" u status "države sudionice". Odlučeno je to u četvrtak na sjednici hrvatske Vlade koja je ovlastila zamjenika premijera Gorana Granića da o toj odluci pismom obavijesti čelnike SECI-a. SECI je američka inicijativa pokrenuta 1996., a s ciljem stabilizacije regije kroz pomoć stranog kapitala i poticanje suradnje zemalja Jugoistočne Europe. U okviru SECI-a do sada su potpisani Memorandum o razumijevanju o olakšanju trgovine i transporta, te Memorandum u razumijevanju o spriječavanju i suzbijanju prekograničnog kriminala s Poveljom o organizaciji i djelovanju regionalnog centra SECI-a za suzbijanje prekograničnog kriminala. Vlada je odlučila taj memorandum i povelju u obliku zakonskog prijedloga uputiti na potvrđivanje Saboru. Predstavnici razvojne banke Vijeća Europe trenutno su u posjetu Hrvatskoj, a u četvrtak ujutro su bili i u Ministarstvu financija. Došli su s odobrenjem o 135 milijuna eura dodatnoga kredita za područje društvenih djelatnosti i socijale, izvijestio je ministar financija Mato Crkvenac. Vladin ekonomski i politički program ocjenjuju jednim od najuspješnijih varijanti tranzicijske politike, kazao je Crkvenac, ističući da je riječ o važnoj financijskoj instituciji koja konkretnim projektima podržava Vladin program i ukupne aktivnosti. ANTUNOVIĆ I LINIĆ RAZGOVARALI S IZASLANSTVOM RAZVOJNE BANKE VE Percepcija Hrvatske u međunarodnim financijskim krugovima u vrlo kratko vrijeme bitno se poboljšala, što bi moglo rezultirati povećanjem stranih ulaganja i stvaranjem novih radnih mjesta, rekao je u petak u Zagrebu predsjednik Upravnog odbora Razvojne banke Vijeća Europe Kari Nars. "Želio bih naglasiti vrlo važnu činjenicu da se u vrlo kratko vrijeme bitno poboljšala percepcija Hrvatske ne samo u našoj banci, već i u međunarodnim financijskim krugovima", rekao je Nars u izjavi za novinare poslije razgovora s potpredsjednicima Vlade RH Željkom Antunović i Slavkom Linićem. "Hrvatsku se smatra vrlo dobrim partnerom i nadam se da će to rezultirati povećanjem stranih ulaganja u nju i stvaranjem novih radnih mjesta", što je jedan od temeljnih zadataka hrvatske Vlade, izjavio je Nars. Predsjednik Upravnog odbora Razvojne banke Vijeća Europe također je rekao kako je Hrvatska vrlo dobar i odgovoran primatelj zajmova, izrazivši zadovoljstvo načinom korištenja dosad odobrenih zajmova za zdravstveni i obrazovni sektor, kao i za obnovu kuća. "Sad se nadamo da ćemo uspjeti pomoći u razvoju malog i srednjeg poduzetništva, odnosno stvaranju novih radnih mjesta", zaključio je Nars, ocijenivši dva dana koje je izaslanstvo banke provelo u Zagrebu "vrlo korisnima". Procijenili smo najakutnije potrebe Hrvatske, koje se mogu svesti na ulaganja u malo i srednje poduzetništvo i stvaranje veće socijalne sigurnosti građana Hrvatske, izjavila je Antunović, dodavši da će zato Razvojna banka Hrvatskoj pomoći ne samo u financijskom pogledu, već i tako da u drugim međunarodnim financijskim institucijama dobije bolji rejting. OGRANIČAVA SE UVOZ KAVE, ŠEĆERA, ULJA, DETERDŽENTA... Carinska uprava primjenjuje od , ponedjeljka 11. rujna, Naputak o carinjenju kojim se ograničava količinski uvoz pojedinih proizvoda za vlastite potrebe. To se odnosi na uvoz pojedinih roba (npr. kava, deterdžent, šećer, ulje i sl.) bez obzira na vrijednost robe od 300 kuna za koliko je putnik pri ulasku u zemlju oslobođen od plaćanja carine za nekomercijalnu robu. Kako je priopćeno iz Ministarstva financija, pravo na oslobađanje od plaćanja carine za nekomercijalnu robu do ukupne vrijednosti od 300 kuna koju putnik može unijeti jedanput dnevno prilikom povratka iz inozemstva, za određene se proizvode ograničava količinski i to jedan kilogram kave, deterdženta, šećera, ulja, konditorskih proizvoda, voža i povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa i mesnih prerađevina te bezalkoholnih pića. Ukoliko putnik uvozi veće količine od navedenih, pojašnjavaju iz Ministarstva, to se neće smatrati uvozom za vlastite potrebe, nego će se na taj "višak" obračunati carina i porez na dodanu vrijednost. To vrijedi bez obzira na vrijednost robe, odnosno čak i ako ukupna vrijednost ne prelazi 300 kuna u kojoj je vrijednosti dopušten uvoz bez naplate carine i poreza. Oslobađanje od plaćanja carine za ukupnu vrijednost robe do 300,00 kuna na dan ne mogu koristiti osobe koje žive u pograničnom području kada putuju u to područje, osim ako dokažu da su putovale izvan pograničnog područja. Pograničnim područjem se, u smislu carinskih propisa, smatra teritorij uz državnu granicu RH sa susjednim državama koji širinom obuhvaća 5 kilometara od granične crte u dubinu teritorija RH, odnosno susjedne države. PONOVNO UVEDENE KOLIČINSKE CARINE NA UVOZ SVINJA I SVINJSKOG MESA Hrvatska Vlada u četvrtak je odlučila ponovno uvesti količinske carine na uvoz svinja i svinjskog mesa. Te će se carine kretati u rasponu od jedne kune (po kilogramu odojka) do 4,20 kuna (po kilogramu karea bez masnoće). Motivi za takvu Vladinu odluku bili su završetak turističke sezone i pad potražnje za svinjskim mesom, ali i postupan oporavak domaće proizvodnje. Tako se nakon gotovo dva mjeseca ponovno uvode količinske carine na uvoz odojaka, tovljenika te pojedinih kategorija svinjskog mesa. Vlada je te carine, naime, bila ukinula sredinom srpnja, jer je na domaćem tržištu nedostajalo svinja i svinjskog mesa, pa su njihove cijene upravo pred 'špicu' turističke sezone znatnije porasle. Ukidanje količinskih carina rezultiralo je pak osjetnim porastom uvoza svinjskog mesa i svinja za klanje. Tako je od 17. srpnja do 8. rujna, u Hrvatsku uvezeno gotovo 27.000 svinja za klanje, dok je u prvih šest mjeseci uvezeno samo 1.365 svinja. Svinjskog mesa od sredine srpnja do 8. rujna uvezeno je 4,4 tisuće tona, a u prvih šest ovogodišnjih mjeseci uvoz je bio oko 6,8 tisuća tona. HFP DAJE PODRŠKU DOSADAŠNJEM RADU UPRAVE "ADRIACHEMA" Predstavnici Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) razgovarali su u srijedu, s obzirom na stanje i nedavna događanja, s predstavnicima Uprave kaštelanskog "Adriachema". Tom prigodom naglašeno je da Fond, kao većinski vlasnik, daje podršku dosadašnjem radu Uprave, te u potpunosti podržava planirane aktivnosti s ciljem stabilizacije stanja i pronalaženje izlaska iz krize bilo kroz privatizaciju ili pak sanaciju stanja kroz restrukturiranje društva, priopćeno je iz HFP-a. Dogovoreno je da se potencijalnom kupcu dionica "Adriachema" do kraja idućeg tjedna pripremi i omogući uvid u posljednje zatražene podatke. Nakon što Uprava pripremi tražene podatke, HFP od potencijalnog kupca očekuje da u vrlo kratkom roku dostavi ponudu za kupnju dionica, a u protivnom će se smatrati da kupac nije zainteresiran. Naglašen je i zajednički stav da je privatizacija svakako u interesu Društva. HFP će, uvažavajući stanje, u vrlo kratkim rokovima ocijeniti ozbiljnost namjera svakog zainteresiranog kupca i njihove ponude, te potom donijeti odluku o raspisivanju natječaja za prodaju dionica. Prednost se daje privatizaciji, ali u razumnim okolnostima i rokovima koji trebaju obvezivati i Društvo, ali i potencijalne ulagače. Stoga, ukoliko se ne pronađe kupca za dionice, tvrtka će izlaz morati potražiti putem sanacije kroz unutarnju reorganizaciju i restrukturiranje. Inače, radnici "Adriachema", njih oko 450, krajem kolovoza su započeli štrajk nezadovoljni poslovnom politikom nove uprave. Direktor "Adriachema" Petar Čovo podnio je pak tužbu Županijskom sudu u Splitu protiv sindikata organizatora štrajka zbog "sabotiranja proizvodnje", "nezakonito organiziranog štrajka". 2. STATISTIKA CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA U KOLOVOZU VIŠE ZA 0,2 POSTO Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u kolovozu su, u odnosu na srpanj, porasle 0,2 posto, dok su prema lanjskom kolovozu više za 8,7 posto, podatci su Državnog zavoda za statistiku.Promatrano prema glavnim industrijskim grupacijama, cijene energije porasle su za 0,9 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,1 posto. Istodobno, cijene intermedijarnih proizvoda, osim energije, prosječno su bile niže za 0,2 posto, dok su cijene kapitalnih proizvoda i trajnih proizvoda za široku potrošnju ostale na razini srpanjskih cijena. Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima od početka godine prosječno su rasle po stopi od 0,636 posto ili za 5,2 posto. U odnosu na prvih osam lanjskih mjeseci, cijene su porasle za 9,3 posto. U SRPNJU U HRVATSKOJ 1.337.211 ZAPOSLENIH Broj ukupno zaposlenih u Hrvatskoj je i u srpnju nešto povećan, nakon blagog rasta u prethodna dva mjeseca, što se uglavnom može pripisati sezonskom zapošljavanju. Ukupno zaposlenih u srpnju je u Hrvatskoj bilo 1.337.211 osoba, što je za 0,6 posto više nego u mjesecu prije, privremeni je podatak Državnog zavoda za statistiku. Istodobno je, međutim, nakon (sezonskog) smanjenja broja nezaposlenih u lipnju, u srpnju ponovno zabilježen porast nezaposlenosti. Po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u srpnju je u Hrvatskoj bilo evidentirano 346.958 nezaposlenih osoba, što je za 1,4 posto više nego u mjesecu prije. Stopa nezaposlenosti (izračunata kao odnos nezaposlenih prema ukupnom aktivnom stanovništvu) iznosi 20,6 posto. Podatci statistike o kretanju zaposlenosti pokazuju da je u pravnim osobama u srpnju u Hrvatskoj bilo zaposleno 1.044.571 osoba, ili 0,5 posto više nego u prethodnom mjesecu. Zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama bilo je 210.125, što je 1,7 posto više nego u lipnju, dok je aktivnih osiguranika - individualnih poljoprivrednika 82.515, ili 1,1 posto manje nego u lipnju. PROSJEČNA PLAĆA ZA PRVO POLUGODIŠTE 3.265 KUNA Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za lipanj iznosila je 3.329 kuna, što pokazuje nominalni pad za 1,1 posto, a realni za 1,8 posto u odnosu na svibanj, objavio je Državni zavod za statistiku. U odnosu na lipanj prošle godine prosječna isplaćena mjesečna neto plaća za isti ovogodišnji mjesec nominalno je veća za 8,3 posto, a realno za 2,5 posto. Ukupno je za razdoblje od siječnja do lipnja ove godine prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosila 3.265 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 1999. nominalno više za 8,9 posto, a realno za 4,4 posto. Većina djelatnosti s najnižim prosjecima uglavnom je iz prerađivačke industrije, za koju je ukupno prosječna neto plaća - u iznosu od 2.773 kune za prvih šest mjeseci ove godine osjetno niža od državnog prosjeka ZAP DOVRŠIO OBRADU POLUGODIŠNJIH IZVJEŠTAJA PODUZETNIKA U Zavodu za platni promet (ZAP) dovršena je obrada polugodišnjih statističkih izvještaja 57.832 poduzetnika (trgovačkih društava) o poslovnim ostvarenjima u prvih šest ovogodišnjih mjeseci, kao i obrada takvih izvještaja ostalih skupina poslovnih subjekata (banaka, štedionica i drugih financijskih institucija). Broj obrađenih polugodišnjih izvještaja manji je za 1890 od onoga u prošloj godini, a u ZAP-u pojašnjavaju kako to smanjenje nema nikakav utjecaj na veličinu ukupnih financijskih ostvarenja gospodarstva u tom razdoblju. Očito je, naime, da iz utrke ispadaju manje tvrtke, kaže ZAP, koje nisu našle svoje mjesto u tržišnoj utakmici. Od ukupno 57.832 poduzetnika čiji su statistički izvještaji obrađeni najviše je malih poduzetnika, njih 55.590. Slijedi 1720 srednje velikih poduzetnika te 522 velika poduzetnika. Prema broju poduzetnika i dalje prednjači djelatnost trgovine, kojom se u izvještajnom razdoblju bavilo 25.305 aktivnih poduzetnika, ali je upravo u toj djelatnosti njihov broj znatno manji. PRIHODI HRVATSKIH PODUZETNIKA U PRVOM POLUGODIŠTU 135,5 MLRD Hrvatski su poduzetnici u prvih šest ovogodišnjih mjeseci ostvarili 135,5 milijardi kuna prihoda, što je 11,7 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Ukupni su rashodi porasli devet posto, na 133,8 milijardi kuna, podaci su Zavoda za platni promet (ZAP). Takvo je ostvarenje prihoda i rashoda, pojašnjavaju u ZAP-u, rezultat povećanja industrijske proizvodnje za 2,9 posto prema prvom polugodištu lani, povećanja realnog prometa u trgovini na malo za 11,3 posto, povećanja izvoza te prometa u turizmu. U drugom polugodištu ove godine, ističu u ZAP-u, mogu se očekivati još povoljnija financijska ostvarenja s obzirom na uspješnu turističku sezonu i multiplikativno djelovanje turizma na druge djelatnosti. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE ACCENT: ISTRAŽIVANJE FINANCIJSKOG TRŽIŠTA U RH Zagrebačka banka, Raiffeisen stambena štedionica, American Express kreditna kartica i Croatia osiguranje, najpopularnije su financijske institucije u Hrvatskoj, rezultati su znanstvenog istraživanja financijskog tržišta u Republici Hrvatskoj koje je provela zagrebačka agencija za istraživanje tržišta Accent. Rezultati tog istraživanja predstavljeni su u srijedu u sklopu Sajma financija i poslovnih mogućnosti "CroMoney" na Jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajmu. Istraživanje je provedeno u srpnju ove godine, na tisuću ispitanika u svim hrvatskim županijama. Prema rezultatima, hrvatskim građanima najpoznatija banka je Zagrebačka banka (poznaje je 46,8 posto ispitanika), a slijedi Privredna banka Zagreb (PBZ). Zanimljivost ovog dijela istraživanja je kako je udio prepoznatljivosti stranih banaka na hrvatskom tržištu vrlo mali, što, prema riječima Davora Tolića, koji je vodio tim, govori o tome da je za njih bolje da pri preuzimanju domaćih banaka ne mijenjaju već tradicionalna imena. Nadalje, 24,2 posto ispitanika bez podsjećanja prepoznaje Raiffeisen stambenu štedionicu, dok se 13,6 posto prvo sjetilo Prve stambene štedionice Zagrebačke banke. Preostale dvije štedionice, prisutne na hrvatskom tržištu, sjetilo se tek oko šest posto ispitanika. Ipak, najveći broj ispitanih građana još uvijek nije koristilo usluge spomenutih kuća, niti to u skorom roku planira. Nadalje, 40,6 posto građana smatra kako je American Express kreditna kartica najbolja kartica, 20 posto to isto misli za Eurocard Mastercard, dok nešto manji postotak građana spominje Diners i Visa kartice. Od onih koji se njima koriste, najveći dio, kao razlog za to, navode mogućnosti nekorištenja gotovine, dok oni koji nemaju kreditne kartice kažu kako je to iz razloga što nemaju povjerenja u suvremenu tehnologiju (bankomati). Najpoznatije osiguravajuće društvo trenutačno u Hrvatskoj je Croatia osiguranje, koje prepoznaje čak 67,6 posto ispitanika, a gotovo polovica njih smatra kako je to osiguranje i najbolje. S tim osiguranjem direktno posluje 35,2 posto ispitanika, koji u najvećem postotku (82 posto) osiguravaju svoje automobile, dok je broj dopunskih osiguranja (mirovinsko) vrlo mali, istaknuo je Tolić. ZAGREBAČKA BANKA OSTVARILA 464 MILIJUNA KUNA BRUTO DOBITI Bruto dobit Grupe Zagrebačke banke u prvom polugodištu ove godine višestruko je porasla u odnosu na isto lanjsko razdoblje te iznosi 411 milijuna kuna. Dobit banke prije oporezivanja dosegnula je 464 milijuna kuna, što je rast od čak 298 posto. Visoka dobit, kažu u banci, rezultat je rasta prihoda iz osnovne bankarske djelatnosti kao i prihoda koji su rezultat prodaje dijela portfelja dionica Plive. U prvom je ovogodišnjem polugodištu Zagrebačka banka ostvarila i rekordan porast štednje građana i depozita pravnih osoba. Ukupni depoziti, bez utjecaja stare devizne štednje, porasli su 15 posto, odnosno 2,47 milijardi kuna na razini Banke, te 25 posto, odnosno 4,4 milijarde kuna na razini Grupe, u odnosu na kraj prosinca prošle godine. Najveći doprinos rastu depozita Banke bilježe depoziti građana uz rast od 13 posto, na 1,7 milijardi kuna, ali također i depoziti pravnih osoba uz rast od 19 posto, na 812 milijuna kuna. Ukupna je aktiva Grupe u prvih šest mjeseci porasla 17 posto, a aktiva Banke za osam posto u odnosu na kraj 1999. godine te čini oko 33 posto ukupne aktive bankarskog sektora. U prvih je šest mjeseci zabilježen i blagi rast razine kredita. Iz osnovne je bankarske djelatnosti ostvaren i značajan porast neto prihoda pa tako neto prihod od kamata raste za 17 posto na razini Grupe te 13 posto na razini Banke, dok neto prihod od naknada za Grupu raste za 38 posto, a za banku 18 posto. Prihod po osnovi prodaje dionica Plive ostvaren je u iznosu od 253 milijuna kuna, a s 30. lipnjem Zagrebačka banka raspolaže s osam posto vlasništva Plive. U drugom kvartalu ove godine Zagrebačka je banka povećala tržišni udio za otprilike 6 postotnih poena kako u ukupnim depozitima tako i u segmentima stanovništva i poduzeća te dosegla otprilike 37 posto udjela u ukupnim depozitima bankarskog sektora. U skladu s zacrtanim poslovnim ciljevima, Zagrebačka je banka provela uspješno pripajanje Zagrebačke banke Pomorske banke Split i Holdinga Zagrebačke banke, stekla većinski udio u Varaždinskoj banci d.d., tijekom srpnja preuzela obveze prema štedišama i klijentima Cibalae banke d.d. Vinkovci te povećala udio u Hrvatskoj banci d.d. Mostar, danas Zagrebačkoj banci BH. Komentirajući ostvarene rezultate predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković istaknuo je kako su zadovoljni postignutim, posebice jer su visoki financijski rezultati popraćeni s nizom uspješnih projekata i sve to s ciljem učvršćivanja vodeće pozicije u hrvatskom bankarstvu te širenju poslovanja izvan granica zemlje. USPJEŠNO POLUGODIŠTE VARAŽDINSKE BANKE Varaždinska je banka u prvih šest ovogodišnjih mjeseci ostvarila neto dobit od 15,6 milijuna kuna, što predstavlja povećanja za više od 50 posto u odnosu na isto razdoblje 1999. godine. Tako značajno povećanje poslovodstvo Banke ocjenjuje kao jedan od dokaza stabiliziranja stanja i pozitivnih poslovnih trendova u hrvatskom bankarstvu. U navedenom su razdoblju prihodi Varaždinske banka porasli 14,5 posto, na 89,1 milijun kuna, dok je ukupna bilanca Banke na kraju prvog polugodišta iznosila 2,73 milijarde kuna, gotovo šest posto više nego lani. Ukupni depoziti povećali su se u promatranom razdoblju za devet posto, pri čemu je najveći pojedinačni porast od 14 posto ostvaren kod oročenih deviznih depozita građana.Kao najznačajniji poslovni događaj navedenog razdoblja u Banci ističu ulazak strateškog investitora, Zagrebačke banke, u njihovu vlasničku strukturu, čime je Varaždinska banka postala dijelom Zagrebačke banke, najvećeg financijskog sustava u Hrvatskoj. Uprava Banke podatke o poslovanju, ističe se, smatra realnom osnovom za ostvarivanje planiranih veličina, a njihova je procjena da će i 2000. godina biti poslovno uspješna godina. ZAVRŠENA SANACIJA CROATIA BANKE Skupštinom Croatia banke d.d. Zagreb, koja jeu srijedu održana u Zagrebu, formalno je završen postupak sanacije Croatia banke i omogućen ulazak u sferu redovnog poslovanja, priopćeno je iz Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB). Sanacija Croatia banke regulirana je odlukom Vlade od 23. rujna 1999. Početna bilanca Banke utvrđena je sa 1. lipnjem 1999. Ukupno utvrđeni gubici u poslovanju Banke iznosili su 622,2 milijuna kuna i pokriveni su na teret kapitala i rezervi Banke, kao i obveznicama države. Kratkoročne obveznice za sanaciju izdane su u iznosu od 553,5 milijuna kuna, a njima je pored pokrića gubitka provedeno i formiranje temeljnog kapitala od 204,6 milijuna kuna. U postupku sanacije na Agenciju je preneseno 348,9 milijuna kuna potraživanja koja su u potpunosti otpisana na teret troškova Banke, a Agencija će nastojati naplatom ovih potraživanja smanjiti trošak sanacije. Na skupštini je odlučeno da se emitiraju dionice Banke u iznosu od 204,6 milijuna kuna i da se predaju Agenciji, čime je Croatia banka postala dioničko društvo u potpunom državnom vlasništvu. Pred Croatia bankom je proces privatizacije za koji se očekuje da bi mogao završiti do rujna iduće godine. DAB također ističe da su u Nadzorni odbor Banke izabrani Jure Šimović, Joško Miliša, Niko Šeremet, Željko Pecek i Ivan Tomljenović. Nadzorni odbor predložit će članove Uprave Banke i zatražiti prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke, u skladu s odredbama Zakona o bankama. Do upisa nove uprave u sudski registar sva prava i dužnosti Uprave Croatia banke obavljat će Nataša Marendić, osoba ovlaštena za rukovođenje i zastupanje Banke u postupku sanacije. PREDSTAVLJEN PBZ INVEST D.O.O. Novčani fondovi najsigurnija su vrsta ulaganja, budući da se radi o ulaganjima u kratkoročne vrijednosnice, te je fond dužan u svakom trenutku, po želji ulagača odmah otkupiti njegov dio, rekao je Marin Šimac, član Uprave tvrtke PBZ Invest d.o.o., u srijedu na predstavljanju investicijskih fondova Privredne banke Zagreb u sklopu Sajma financija i poslovnih mogućnosti CroMoney na Zagrebačkom velesajmu. Prije nešto više od godinu dana s radom je započeo PBZ Novčani fond, čija je imovina u tom razdoblju porasla s 19,23 milijuna kuna (stanje 30. lipnja prošle godine), na više od 100 milijuna kuna (30. lipnja ove godine). U strukturi portfelja toga Fonda, na kraju prvog ovogodišnjeg polugodišta 46,74 posto odnosio se na depozite, 38,45 posto na državne vrijednosnice te vrijednosnice Hrvatske narodne banke (HNB), dok se preostalih 14,81 posto odnosilo na ostale vrijednosnice, odnosno komercijalne zapise, koji, inače, u svijetu imaju najveći udio u portfeljima investicijskih fondova. Od 1. listopada ove godine, s radom bi trebao započeti i najnoviji projekt PBZ Investa - PBZ International Bond Fond, koji predstavlja zajednički projekt PBZ-a i njemačke Dresdner Bank Investment Group (DreAM). Njemački partner, jedan je od najvećih i najkvalitetnijih investicijskih managera u Europi i svijetu, s više od 40 godina iskustva, te s više od 102 milijarde eura pod upravljanjem. Novim fondom upravaljat će PBZ Invest d.o.o. u suradnji s DreAM-om, a banke skrbnice su PBZ i Dresdner Bank Frankfurt. PBZ International Bond Fond investicijski je fond koji ulaže isključivo na međunarodnom tržištu, odnosno na tržištima zemalja Europske unije (EU) i OECD-a, a minimalni iznos koji neki ulagač može investirati je 400.000 kuna. Dobro poslovanje PBZ Novčanog fonda, te otvaranje novog, prema riječima Marina Šimca, PBZ Invest potvrdio je status vodećeg gotovinskog fonda u Hrvatskoj. 4. FINANCIJSKA TRŽIŠTA REVIZIJA INDEKSA CROBEX Komisija za indeks Crobex Zagrebačke burze u petak prošloga tjedna obavila je reviziju Crobex indeksa zagrebačke burze te će od 18. rujna u Crobex-u biti dionice Dalmatinske banke, Kraša, Varaždinske banke, PBZ, Plave lagune, Podravke, Plive, Riječke banke, Riviere holdinga i Zagrebačke banke. Revizija je izvršena na osnovu podataka o trgovanju u razdoblju od 1. ožujka do 31. kolovoza ove godine, izvijestili su s Burze. Uvjete za ostajanje u Crobex-u nisu zadovoljile dionice Varaždinske banke i Plave lagune pa im se težina "smanjuje" 50 posto. Istodobno, dionice Dalmatinske banke i Privredne banke Zagreb nalaze se među prvih 25 posto dionica rangiranih prema broju trgovinskih dana i imaju tržišnu kapitalizaciju veću od medijana. Sukladno odredbama za uključivanje i isključivanje dionica iz Crobex-a, dionice Dalmatinske banke i PBZ uključuju se u Crobex. Promjena sastava Crobex-a dogodit će se nakon završetka trgovine 15. rujna ove godine, što znači da će se Crobex računati s novim sastavom od 18. rujna. NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 11.-14. rujna 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) 1. Hrvatski zavod za zdrav. osig. 100,10* - 24.637.303 2. Zagrebačka banka 0 1.430,00 -4,67 29.495.057 3. Dalmatinska banka 205,00 -3,30 4.007.600 4. Pliva 451,90 -3,65 1.839.976 5. Zagrebačka banka E 1.100,00 4,76 824.957 6. Hrv. stambena šredionica 80,00 - 576.000 7. Podravka 140,00 -1,41 531.302 8. Riječka banka 110,00 0,00 299.107 9. Kraš 210,00 0,00 213.897 10. Karlovačka pivovara 320,00 1,56 98.790 UKUPAN PROMET 56,73 62.724.658 Vrijednost indeksa CROBEX -1,87 839 *obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 11.- 14. rujna 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) 1. PIF Velebit 14,60 -1,35 375.943 2. PIF Expandia 18,92 -0,78 375.689 3. PIF Dom 17,55 -2,50 325.410 4. PIF Pleter 11,07 0,00 207.874 5. PIF Slavonski 10,50 15,89 196.159 6. Ericsson-Tesla 200,00 0,00 176.312 7. PIF Središnji nacionalni 16,00 -6,43 102.858 8. PIF Sunce 8,05 -7,47 89.202 9. Hoteli Rabac 30,01 - 42.682 10. Riviera 80,00 - 12.741?? UKUPAN PROMET -17,69 1.951.175 Vrijednost indeksa VIN 1,06 378,00 PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 07. - 14. rujna 2000. Datum Potražnja Dnevni promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 07. IX. 10.500.000 10.500.000 5,48 51.003.000 08. IX. 4.000.000 4.000.000 5,75 93.223.000 11. IX. 8.000.000 8.000.000 4,56 79.223.000 12. IX. 1.200.000 200.000 5,00 89.228.000 13. IX. 2.6200.000 2.120.000 6,89 71.123.000 14. IX. 4.500.000 3.000.000 4,33 - Dnevni prosjek 5.136.000 4.636.000 5,33 76.760.000 AUKCIJA BLAGAJNIČKIH I TREZORSKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 12.09. Min. fin. 42 dana 545.500.000 8,50% 12.09 Min. fin. 91 dan 246.300.000 9,00% 12.09 Min. fin. 182 dana 16.000.000 10,00% 13.09. HNB 35 dana 156.000.000 6,79% 13.09. HNB 91 dan 96.500.000 7,80% 13.09. HNB 182 dana 25.000.000 9,10% Ukupno upisano trezorskih zapisa Min. financija na dan 13.09. - 2.481.000.000 kn Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 12.09. - 2.550.000.000 kn 5. TVRTKE POTPISAN UGOVOR IZMEĐU HEP-A I ENRONA Hrvatska elektroprivreda i američka tvrtka Enron u srijedu su potpisali ugovore o odnosima između dviju tvrtki. Sa pet ugovora na novi će se način regulirati odnosi dviju tvrtki, a njima ujedno prestaju važiti sve obveze iz ugovora sklopljenih između Enrona i HEP-a u lipnju prošle godine. Nakon višemjesečnih pregovora, predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović i potpredsjednik tvrtke Enron Europe Ltd. Eric Shaw su potpisali - Ugovor o sporazumnom raskidu Ugovora o izgradnji TE Jertovec, Ugovor o sporazumnom raskidu Ugovora o kupoprodaji električne energije, novi Ugovor o kupoprodaji električne energije, Ugovor o pravu gradnje termoelektrane na lokaciji Jertovec, te Ugovor o suradnji HEP-a i Enrona. Dogovor o potpisivanju tih ugovora postignut je 8. kolovoza kada su Čović i Shaw potpisali suglasnost na konačne tekstove tih ugovora. Nakon toga, suglasnost na nove ugovore dali su i Nadzorni odbor i Skupština HEP-a, a 24. kolovoza i hrvatska je Vlada prihvatila izvješće o ugovorima između HEP-a i Enron Europe Ltd. Inače, pregovori HEP-a i Enrona o izgradnji plinske elektrane Jertovec počeli su pred više od pet godina. U lipnju 1996. predstavnici dviju tvrtki potpisali su Memorandum o razumijevanju koji je predviđao izgradnju Jertovca, ali tek tri godine kasnije, 23. lipnja 1999., u Dubrovniku je potpisan ugovor HEP-a i Enrona o financiranju, gradnji i korištenju plinske elektrane Jertovec. Krajem te godine, točnije 9. prosinca prošle godine, u jeku predizborne kampanje, obilježen je i početak pripremih radova u Jertovcu. No, već početkom ove godine, u javnosti, političkim i stručnim krugovima sve su učestalije bile tvrdnje o političkim razlozima potpisivanja ugovora, o njihovoj štetnosti za Hrvatsku, pogotovo s obzirom na potrebu reforme hrvatskog energetskog tržišta. U svibnju ove godine predstavnici HEP-a i Enrona u Zagrebu su razgovarali o nastavku provedbe ugovora, a 9. lipnja u Houstonu su predstavnici hrvatske Vlade i Enrona potpisali protokol o dogovorenim promjenama ugovora. Sam ugovor trebao je biti potpisan u roku 30 dana, no, kako hrvatski i američki stručnjaci nisu do toga roka, 10. srpnja, postigli usklađeni tekst, pregovori HEP-a i Enrona su nastavljeni, a suglasnost o konačnim tekstovima postignuta je mjesec dana poslije, odnosno 8. kolovoza. Nakon što su suglasnost na te ugovore dali Nadzorni odbor i Skupština HEP-a, te hrvatska Vlada, stvorene su i sve pretpostavke za njihovo potpisivanje. ININA PROIZVODNJA NAFTE DVA POSTO VIŠA OD PLANA Na hrvatskim naftnim poljima u sedam mjeseci ove godine proizvedeno je 511.979 tona nafte, ili četiri posto više od plana (bilo je planirano 494.605 tona). Proizvodnji nafte treba dodati i kondenzat kojega je u sedam mjeseci proizvedeno 199.326 tona, pa ukupna domaća proizvodnja kapljevine doseže 711.305 tona, ili dva posto više od plana, podatci su hrvatske naftne kompanije INA. Uz domaću proizvodnju, INA je od početka godine do konca srpnja dobila i 83.050 tona nafte iz Angole, te 43.630 tona iz Egipta. Tako domaća i inozemna Inina proizvodnja nafte i kondenzata u sedam mjeseci ove godine iznosi 837.985 tona, ili dva posto više od plana. U sedam mjeseci proizvedeno je više od 930 milijuna prostornih metara prirodnog plina (jedan posto manje od planiranog). U pogonu Etana u Ivaniću proizvedeno je blizu 70 tisuća tona tekućih naftnih plinova, te 44.292 tone etana. Uz naftu, kondenzat, prirodni i tekuće plinove na Naftaplinovim poljima je proizvedeno još 200.755 kubika geotermalne i nešto manje od 1,4 milijuna kubika vode visoke tehnološke kvalitete. FIŽULIĆ I TUŠEK PREDSTAVILI IZGRADNJU BIJELE FLOTE U HRVATSKIM BRODOGRADILIŠTIMA Najveći hrvatski brodar riječka Jadrolinija u iduće će tri godine rashodovati deset svojih starih i izgraditi u jadranskim brodogradilištima deset novih brodova. Osnovna je to poruka izlaganja ministra pomorstva, prometa i veza Alojza Tušeka i ministra gospodarstva Goranka Fižulića na predstavljanju izgradnje hrvatske bijele flote na hrvatskim brodograđevnim navozima u Splitu, organiziranom prošloga petka za predstavnike svih hrvatskih brodogradilišta i novinare. Vrijednost deset brodova koji će se graditi, po riječima ministra Tušeka, je milijardu kuna i oni će biti dovršeni do konca 2003. godine. Jadrolinija mora obnoviti svoju flotu jer su joj brodovi stariji više od 40 godina. Taj projekt mora dobiti zeleno svjetlo hrvatske Vlade, u što ne sumnjamo i uvjereni smo da će ona dati garancije za njihovu izgradnju. Tako će 2001. godine javni brodar Jadrolinija već imati 4 nova broda, 2002. tri nova broda a 2003. obnovit će se s jednim novim trajektom i dva Ro-Ro putnička broda. Svi ti novi brodovi namijenjeni su prije svega povezivanju otoka sa kopnom i međuotočkom povezivanju, kazao je Tušek. U drugoj pak fazi za obnovu Jadrolinije gradili bi se veći trajekti za dužobalni prijevoz, a u trećoj bi se išlo na pribavljanje novih tzv. "plovećih hotela". Ministar Fižulić je pritom istaknuo kako se idućih dana očekuje ponuda hrvatskih brodogradilišta za izgradnjom brodova, sa preciznim rokovima izgradnje i cijenama. Državni proračun, kazao je Fižulić, neće biti opterećen u izgradnji prvih 10 novih brodova za Jadroliniju. U prve tri godine se očekuje samo subvencioniranje od 9 posto, koje će se usmjeravati na domaće navoze. Projekt o izgradnji 10 novih brodova u naredne tri godine treba se financirati isključivo kreditima, uz Vladino jamstvo. Tek od početka 2004. do 2013. godine, Vlada bi trebala financirati iz proračuna izgradnju novih brodova i to s ukupno 15 milijuna dolara godišnje. Brodovi će se, kako su procijenili ministri Tušek i Fižulić, najvjerojatnije graditi u brodogradilištima Kraljevica, Treći maj, Brodosplit i Brodotrogir. Što se tiče pulskog Uljanika, to brodogradilište neće ulaziti u ovaj aranžman zbog potpune zaposlenosti svojih kapaciteta u narednih nekoliko godina. HT PREDSTAVIO NOVI KORPORATIVNI IDENTITET Hrvatske telekomunikacije (HT) u četvrtak su na Zagrebačkom velesajmu službeno predstavile novi korporativni vizualni identitet kompanije koja će od sada biti prepoznatljiva po novom brandname-u (oznaci) HT - Hrvatski telekom. Novi korporativni izgled obuhvatit će sve usluge i proizvode HT-a, od izgleda oznake do vizualnih rješenja telefonskih govornica, a nove osnovane boje bit će narančasta i siva. Po riječima predsjednika Uprave HT-a Ivice Mudrinića, promjena korporativnog identiteta dolazi uoči druge faze privatizacije HT-a, a omogućit će snažniji nastup Hrvatskog telekoma na tržištu. Član uprave HT-a Armin Schubert napomenuo je da se ne radi samo o vanjskoj promjeni, već i o promjeni unutar kompanije koja se, kao nacionalni pružatelj usluga fiksne i mobilne telefonije te Internet usluga, treba u potpunosti okrenuti korisnicima. Novi vizualni identitet osmislila je tvrtka Interbrand Zintzmeyer Lux koja je, osim za Deutsche Telekom, isti posao obavljala i za velike svjetske kompanije poput Coca-Cole, BMW-a, UBS-a, Sonya, IBM-a i Ericssona. NADZORNI ODBOR TLM-A: NOVI GENERALNI DIREKTOR Z. PETKOVIĆ Nadzorni odbor šibenskoga TLM-a u ponedjeljak je razriješio dužnosti dosadašnjeg generalnog direktora Petra Škendera, a na tu je dužnost, na razdoblje od 4 godine, imenovao Zdravka Petkovića iz Šibenika. Kako je objavljeno iz Hrvatske elektroprivrede, većinskog vlasnika TLM-a, Nadzorni je odbor, pod predsjedanjem predsjednika Ive Čovića, novoimenovanom direktora zadužio da nakon donošenja novog Statuta, provede novu organizaciju tvrtke. Prema budućoj organizaciji, TLM bi poslovao kao jedinstveno društvo na čelu s Upravom, a tvrtka bi se pripremila za postupnu privatizaciju. VELIKOGORIČKA "SLOBODA" OTVARA PRVI PRODAVAONICU U ZAGREBU Velikogorički maloprodajni lanac "Sloboda" u sklopu strategije širenja na tržište Grada Zagreba u četvrtak je u poslovnom centru Kaptol otvorila samoposluživanje "Supermarket Tkalča", ukupne prodajne površine tisuću četvornih metara. U ovo je samoposluživanje Sloboda uložila oko 12 milijuna kuna, a riječ je o četvrtom takovom projektu u ovoj godini. Sloboda d.d. u prošloj je godini u 58 poslovnih prostora ukupne površine oko 25,8 tisuća četvornih metara, gotovo u cijelosti u vlasništvu tvrtke, ostvarila oko 90 milijuna njemačkih maraka prometa, a ovogodišnji bi promet trebao premašiti 100 milijuna maraka. Tim je poslovnim rezultatima Sloboda prošlu godinu završila na trećem mjestu po prihodu među trgovačkim tvrtkama u Hrvatskoj, te na šestom mjestu po neto dobiti samo u Zagrebačkoj županiji. PRODAJA ROBNIH KUĆA "JADRANTEKSTILA" OGORČILA RADNIKE Radnici splitskog "Jadrantekstila", poduzeća nekoć u sastavu Globus grupe, ogorčeni odlukom Stečajnog vijeća Trgovačkog suda o prodaji umjesto, kako su očekivali, najma velikih robnih kuća Prima-grad i Prima-standa, zauzeli su u u utorak te robne kuće iz kojih, tvrde, neće izići dokle god se, upozoravaju, ne promijeni ta sramotna odluka. Odlukom suca Damira Čudine na današnjem, četvrtom, ročištu u stečajnom postupku u "Jadrantekstilu" o prodaji tih najelitnijih robnih kuća u Splitu 506 bivših radnika izgubilo je svaku nadu da će se ponovno zaposliti. Prodaju su zatražili a sud prihvatio dva najveća vjerovnika - Zagrebačka i Dubrovačka banka - koje zajedno potražuju 90 milijuna od ukupno 263 milijuna kuna duga "Jadrantekstila". Radnici procjenjuju da stečaj uopće nije bio potreban da su kriminalistička i financijska policija pravodobno obavili svoj posao. Neslužbeno se u policijskim izvorima doznaje da će ovaj tjedan policija podnijeti kaznene prijave protiv bivših čelnika umiješanih u financijske zlouporabe oko "Jadrantekstila". Radnike je najviše ogorčilo što ne mogu naplatiti svoje tražbine, a banke potražuju novac koji, tvrde, nikad nije ni bio u "Jadrantekstilu", nego je, kako je vidljivo i iz izvješća stečajnog upravitelja, kroz tu tvrtku krivotvorenjem i zlouporabama ovlasti usmjeren u druga poduzeća Globus grupe Miroslava Kutle. NOVA DIREKTORICA "HOTELA DUBROVNIK" PREDSTAVILA PLAN RADA Nova direktorica "Hotela Dubrovnik" d.o.o. Marina Mage u utorak je na konferenciji za novinare predstavila je plan svoga rada. "Hoteli Dubrovnik" d.o.o. u svojem sastavu imaju ukupno 17 dioničkih društava i do sada su djelovali u okviru grupacije "Hoteli Dubrovnik", a vodila ih je Dubrovačka banka. Kako je istaknula nova direktorica, njezine glavne zadaće bit će određivanje točne vlasničke strukture svakog dioničkog društva, a nastojat će što prije utvrditi stanje poslovanja te kreditna zaduženja svih društava, što bi bio bitan preduvjet prodaje. "Nakon što bude proveden proces privatizacije hotelskog portfelja, prestat ćemo djelovati jer su 'Hoteli Dubrovnik' ograničenog trajanja i do gašenja ćemo zapravo preuzeti poslove Sektora upravljanja i investiranja hotela, koje je prije vodila Dubrovačka banka", kazala je Marina Mage. Društvo "Hoteli Dubrovnik" servisirat će Državnu agenciju za sanaciju banaka i Hrvatski privatizacijski fond, kao vlasnike i nositelje prodaje 27 hotela na jugu Hrvatske, kako bi se što prije i kvalitetnije završilo s njihovom privatizacijom, a nakon toga će prestati svaka svrha njegova postojanja. 6. MEĐUNARODNA SURADNJA HRVATSKA ZA SPORAZUM SA EU DO PROLJEĆA SLJEDEĆE GODINE Hrvatska očekuje da će do proljeća sljedeće godine postići "sporazum o pridruživanju i stabilizaciji" odnosa sa Europskom unijom (EU), kazao je u srijedu u Parizu hrvatski ministar za europske integracije Ivan Jakovčić čiju izjavu prenosi agencija France Presse. "Nadamo se finaliziranju sporazuma u proljeće sljedeće godine", rekao je Jakovčić nakon susreta sa francuskim ministrom za europske poslove Pierrom Moscoviciem. Pregovori bi trebali početi na margini summita šefova država i vlada EU i Balkana koji bi se trebao održati 24. studenog u Zagrebu, objavila su dvojica ministara. Sporazum bi trebao obuhvaćati pripreme za politički dijalog, stvaranje zone slobodne razmjene između EU i Hrvatske u prijelaznom razdoblju, kao i pripreme za kolanje kapitala, promet radne snage, i liberalizaciju cestovnog prijevoza, pojašnjava France Presse. EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA VOLJNA SURAĐIVATI Posebni koordinator Pakta o stabilosti Bodo Hombach kazao je u ponedjeljak u Zagrebu kako očekuje da će se projekti Republike Hrvatske u Paktu o stabilnosti realizirati prema vremenskom planu što bi idućeg ponedjeljka trebali potvrditi i predstavnici Europske investicijske banke koji će tada posjetiti Hrvatsku. "Iz razgovora s predstavnicima Europske investicijske banke koje sam vodio znam da će neke nepotrebne poteškoće biti uklonjene i da je EIB zaista voljna usko surađivati s Hrvatskom", kazao je Hombach nakon susreta s potpredsjednikom hrvatske vlade Slavkom Linićem i ministrima gospodarstva, javnih radova i obrta Gorankom Fižulićem, Radimirom Čačićem i Željkom Pecekom. Europska investicijska banka osnovana je 1958. kao autonomno tijelo za financiranje kapitalnih investicija kojima se jača europska integracija promoviranjem ekonomske politike EU. Potpredsjednik Vlade Linić, komentirajući Hombachovu najavu pozitivne ocjene Europske investicijske banke, kazao je da se ocjenjuje da je "sa strane hrvatske vlade učinjeno sve da projekti budu prihvaćeni". ŠVICARSKI GOSPODARSTVENICI U ZAGREBU S ciljem prikupljanja informacija o novim mogućnostima za poslovanje na hrvatskom tržištu, posebno informacija o potencijalnim investicijskim projektima, od 14. do 16. rujna u Zagrebu boravi izaslanstvo švicarskih gospodarstvenika, predvođeno državnim tajnikom u švicarskom Saveznom ministarstvu za gospodarstvo Jacquesom Deronom. Organizator posjeta predstavnika 15 švicarskih tvrtki, banaka i institucija zainteresiranih za suradnju s Hrvatskom Trgovačka je komora Švicarske i Srednje Europe (SEC). Izaslanstvo je u petak sudjelovalo na konferenciji u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), na kojoj će predstavnici hrvatskih državnih institucija, banaka te članovi HGK i Hrvatske odvjetničke komore goste uputiti u uvjete poslovanja na hrvatskom tržištu te investicijske potencijale. Kako je na početku susreta u HGK istakao švicarski veleposlanik u Zagrebu Paul Widmer, gospodarska suradnja Švicarske i Hrvatske još uvijek nije dostigla optimalni opseg. Kako je istakao, Švicarci su do sada u Hrvatsku uložili oko 155 milijuna švicarskih franaka, ali treba istaknuti kako je gotovo 98 posto tog iznosa bilo usmjereno u samo dvije hrvatske tvrtke: Tvornicu cementa Koromačno i tvrtku Vetropack Straža. Razlog maloj raspršenosti švicarskih ulaganja svakako su i zakonske prepreke na koje nailaze ulagači, a koje bi hrvatska vlast trebala što prije ukloniti. SKUPINA AUSTRIJSKIH POLITIČARA I POSLOVNIH LJUDI U MINISTARSTVU FINANCIJA Skupina političara i poslovnih ljudi iz Austrije, koji predstavljaju Forshtensteinski krug, razgovarala je u ponedjeljak s predstavnicima Ministarstva financija o uvjetima i mogućnostima investiranja austrijskih poduzeća u Hrvatsku. "Naša je želja intenzivirati gospodarsku suradnju s Hrvatskom, a predstavili smo i konkretne projekte austrijskih gospodarstvenika koji žele sudjelovati u procesu privatizacije i investirati u Hrvatsku", izjavio je nakon sastanka predsjednik Forchtensteinskog kruga i predsjednik Austrijskog društva za razumijevanje među narodima dr. Josef Hochtl. Kao konkretne projekte spomenuo je zainteresiranost austrijskih tvrtki za turizam, te zainteresiranost za sudjelovanje u privatizaciji INE. Zainteresiranost austrijske strane, naftne tvrtke OMV koja je već prisutna na hrvatskom tržištu, za INU potvrdio je i zamjenik ministra financija Damir Kuštrak. Vlada će, procjenjuje Kuštrak, ove jeseni, u listopadu, raspravljati o konceptu privatizacije INE, pa će to biti javno i transparentno. Forchtensteinski krug predstavlja grupu dužnosnika članova Austrijske narodne partije iz područja politike (pokrajinskih vlada, guvernera saveznih pokrajina, parlamenta i Europskog parlamenta) i gospodarstva (članove uprava poduzeća). Cilj im je produbiti prijateljske kontakte posebice sa susjednim državama, rade na osnaživanju regionalne političke, gospodarske, znanstvene i kulturne suradnje. SURADNJA GOSPODARSKIH KOMORA ZAGREBA, LJUBLJANE I SARAJEVA Kako bi se omogućilo povećanje robne razmjene Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije te poboljšala gospodarska suradnja između njihovih glavnih gradova, nužno je ubrzati potpisivanje međudržavnih gospodarskih ugovora, istaknuli su predstavnici gospodarskih komora i gradskih uprava gradova Ljubljane, Sarajeva i Zagreba u četvrtak na Okruglom stolu o suradnji gradskih gospodarstava održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori-Komori Zagreb. Posebice se to odnosi na potpisivanje ugovora o slobodnoj trgovini između Hrvatske i BiH, izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, vlasničkim i imovinskim odnosima te uspostavljanju željezničkog prometa. Sudionici skupa također apeliraju na hrvatsku i slovensku Vladu u pogledu rješevanja pitanja koja opterećuju ekonomske odnose dviju zemalja, kao i da što prije potpišu ili ratificiraju preostale međudržavne sporazume, npr. sporazum o malograničnom prometu i vlasničkim te imovinskim odnosima. Nadležnim institucijama u Sloveniji i BiH predlaže se ubrzavanje potpisivanja sporazuma o trgovini, izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i zaštiti investicija, kao i brže rješavanje dugovanja po osnovu štednje građana. Idući sastanak predstavnika komora i gradova Ljubljane, Sarajeva i Zagreba održat će se u prvom kvartalu 2001. godine, a domaćin skupa bit će Privredna komora Kantona Sarajevo. NUŽAN SPORAZUM O TRGOVINI IZMEĐU HRVATSKE I BIH Bosna i Hercegovina (BiH) i Hrvatska imaju obostran interes za što bržim postizanjem sporazuma o slobodnoj trgovini, kazao je veleposlanik BiH u Hrvatskoj Hasan Muratović u srijedu na konferenciji za novinare Privredne komore BiH, održanoj na Zagrebačkom velesajmu, dodavši kako BiH Hrvatsku smatra za svog najvažnijeg gospodarskog partnera. Razina robne razmjene između dvije zemlje, istaknuo je, daleko je ispod realnih mogućnosti te je više rezultat prijateljskih i susjedskih odnosa nego stvarnih ekonomskih mogućnosti. Stoga je nužno što prije donijeti zakonska rješenja, odnosno potpisati sporazum o trgovinskoj suradnji, carinskim tarifama, riješiti imovinsko-pravne odnose između dvije zemlje te uspostaviti željeznički promet. Važnost potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini Hrvatske i BiH istaknuo je i predsjednik Privredne komore Republike Srpske Nedeljko Suzić. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, prošle je godine u BiH iz Hrvatske izvezeno roba u vrijednosti 547 milijuna američkih dolara, 16,3 posto manje nego 1998., dok je iz te zemlje u Hrvatsku uvezeno robe za 117 milijua dolara, 24,9 posto manje. NIJEMCI ZAINTERESIRANI ZA SURADNJU S VARAŽDINSKIM PODUZEĆIMA U Hrvatskoj postoje potrebni uvjeti za dolazak stranog kapitala, a i devizne rezerve učinile su Hrvatsku pristupačnijom svijetu, rekao je u ponedjeljak na susretu s gospodarstvenicima Varaždinske županije Friedhelm Pieper iz Odjela za vanjskotrgovinske odnose u Industrijskoj i trgovačkoj komori (IHK) njemačkog grada Koblenza. Pieper smatra i da je privatizacija u Hrvatskoj dobro prošla te da je poduzetništvo zapadno orijentirano. Obje komore, istaknuo je Pieper, veliku pozornost posvećuju srednjem poduzetništvu. Za njegov razvoj važni su radno motivirani i obrazovani ljudi, kakvih u Hrvatskoj, smatra Pieper, ima dovoljno. Poslovne će razgovore varaždinski poduzetnici s predstavnicima njemačkih poduzeća obaviti u Koblenzu u studenom, a za suradnju i razgovore javilo se već više od 50 njemačkih poduzeća. 7. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI CROINFO 2000. O UPRAVLJANJU INFORMACIJAMA U GOSPODARSTVU I ZNANOSTI U Hrvatskoj će se ove godine po prvi put održati CROINFO 2000., pod nazivom Upravljanje informacijama u gospodarstvu i znanosti. CROINFO, koji će se održati od 16. do 18. listopada u Dubrovniku, organiziraju Pliva i Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK), a pod pokroviteljstvom Ministarstva za europske integracije i Hrvatske gospodarske komore. Cilj je konferencije, kako je priopćeno iz NSK, upravljačkoj strukturi (menagementu) ukazati na značenje i mogućnosti izvora znanja i informacija, informacijskih sustava, mreža, službi i (novih) medija, a knjižničarima i informacijskim stručnjacima pokazati oblike i načine korištenja tih izvora uključujući i uspostavu, odnosno organizaciju takvih službi i sustava u samim tvrtkama ili za njihove potrebe.