GS: MAĐARSKI GOSPODARSKI FORUM NA ZV-U

ZAGREB, 13. rujna (Hina) - Gospodarstvo Mađarske jedno je od onih koje se danas najbrže razvija u svijetu. Kako su Mađarska i Hrvatska postavile istovjetne ciljeve - izgradnju modernog tržišnog gospodarstva i priključenje EU - kroz strateško partnerstvo te korištenje mađarskih iskustava u posljednjih deset godina stekli su se uvjeti za produbljavanje bilateralne suradnje na svim sektorima gospodarstva. Istaknuto je to na mađarskom Gospodarskom forumu koji je održan danas na Jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajmu, na kojemu je ove godine Mađarska zamlja partner.#L# Bogata gospodarska suradnja, prema najavi zamjenika ministra gospodarstva RH Nevena Mimice, uskoro će rezultirati i potpisivanjem sporazuma o slobodnoj trgovini koji je već trebao biti potpisan, no pregovori su zapeli na prehrambenim proizvodima. Pregovarački timovi iskoristili su i održavanje Jesenskog međunarodnog ZV-a kako bi te pregovore što prije priveli kraju, istaknuo je Mimica. O dinamičnom razvoju mađarskog gospodarstva govore i podaci da je rast BDP-a prošle godine iznosio 4,5 posto, industrijska je proizvodnja porasla 10,4 posto, izvoz 13,7 posto, dok su neposredna strana ulaganja iznosila 1,6 milijardi američkih dolara. Mađarska je u 90-im godinama liberalizirala vanjsku trgovinu, stvoren je novi, zapadnoeuropski orijentirani sustav poreza i carina, a olakšicama su stimulirani inozemni ulagači, kazala je zamjenica državnog tajnika mađarskog Ministarstva gospodarstva Marianna Pongorne Csakvari. Postupno su izgrađene institucije tržišnog gospodarstva, pojačala se mreža trgovačkih banaka, a osnovana je i Eximbanka koja izvoznim kreditima i kreditnim garancijama potpomaže prije svega malo i srednje poduzetništvo, istaknula je. Nakon manjih tvrtki slijedila je privatizacija telekomunikacija i sektora energetike, a u proteklih deset godina u Mađarsku je ušlo više od 23 milijarde dolara stranog kapitala, s mještovitim kapitalom djeluje više od 30 tisuća, uglavnom manjih i srednjih poduzeća, no prisutne su gotovo sve svjetske multinacionalne kompanije. Upravo se iskustva Mađarske mogu primjeniti i na hrvatskom gospodarstvu. Kako je istaknuto, dvijema zemljama je potrebno dinamično povećanje robne razmjene koja je u 1999. godini, najviše zbog pada likvidnosti hrvatskih poduzeća, pala za oko 17 posto. Povoljne promjene u hrvatskom gospodarstvu stvorit će uvjete za razvoj trgovine. Nakon foruma održan je i hrvatsko-mađarski poslovni klub na kojem je gospodarstvenicima omogućeno da u međusobnim razgovorima dobiju više informacija te sklope sporazume o suradnji. (Hina) mku ds