ZAGREB, 15. rujna (Hina) - Zadrugarstvo u Hrvatskoj još uvijek nije dovoljno razvijeno i to u svim gospodarskim i uslužnim djelatnostima. To bi se skorim izmjenama u zakonodavstvu (Zakon o zadrugama koji će se uskoro naći u saborskoj
proceduri) moglo promijeniti, no osim zakonodavnih promjena potrebno je poticati razvoj zadrugarstva i na druge načine, zaključak je sa tradicionalnog Dana zadrugara koji je danas održan u sklopu Jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma.
ZAGREB, 15. rujna (Hina) - Zadrugarstvo u Hrvatskoj još uvijek nije
dovoljno razvijeno i to u svim gospodarskim i uslužnim
djelatnostima. To bi se skorim izmjenama u zakonodavstvu (Zakon o
zadrugama koji će se uskoro naći u saborskoj proceduri) moglo
promijeniti, no osim zakonodavnih promjena potrebno je poticati
razvoj zadrugarstva i na druge načine, zaključak je sa
tradicionalnog Dana zadrugara koji je danas održan u sklopu
Jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma.#L#
Novi Zakon o zadrugama koje je izradilo Ministarstvo za obrt, malo i
srednje poduzetništvo trebao bi pomoći da se zadruge brže
profiliraju kao poduzetničke tvrtke svojih članova, koje će
štititi i unapređivati interes zadrugarstva. Ministarstvo će, po
riječima pomoćnika ministra za obrt, malo i srednje poduzetništvo
Dragutina Katalenića, i povoljnim kreditnim poticajima podupirati
razvojne zadružne projekte. Tako već sada, istaknuo je, postoje dva
projekta za čija se kreditna sredstva mogu prijaviti i zadrugari.
Prvi projekt poticanja poduzetništva vrijedan je 750 milijuna
kuna, dok se drugi odnosi na poticanje izvoza za što se raspolaže s
210 milijuna kuna kreditnih sredstava.
Glavna tema Dana zadrugara bilo je zakonodavstvo i promjene koje će
uslijediti. Predsjednik Hrvatskog zadružnog saveza Željko Mataga
podsjetio je kako je zastarjelo ili neadekvatno nacionalno
zakonodavstvo problem u Europi, posebice u zemljama srednje i
istočne Europe. Općenito, kazao je Mataga, uvjeti za zadružno
poslovanje također se često smatraju nepovoljnim, i to pitanja kao
uređenje okvira za zemljišno vlasništvo, poljoprivrednu
proizvodnju, marketing, ulaganja u proizvodnju, trgovinu,
bankarski zakoni koji ograničavaju financijske usluge i dr.
Zadrugarstvo u Hrvatskoj, slično kao i u dugim zemljama istočne i
srednje Europe koje su izašle iz komunizma, nema povoljan društveni
tretman kao drugi gospodarski subjekti, drže zadrugari.
Hrvatska daleko zaostaje, a zadruge nisu prepoznate kao
gospodarski subjekt koji značajno može pomoći samozapošljavanju
zadrugara i zapošljavanju nezaposlenih, naročito u manjim
sredinama, zaključili su zadrugari.
(Hina) mku ds