ZAGREB, 11. rujna (Hina) - Jesenski međunarodni zagrebački velesajam, najveću gospodarsku izložbu u ovom dijelu Europe, danas je na Zagrebačkom velesajmu otvorio predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić.
ZAGREB, 11. rujna (Hina) - Jesenski međunarodni zagrebački
velesajam, najveću gospodarsku izložbu u ovom dijelu Europe, danas
je na Zagrebačkom velesajmu otvorio predsjednik Republike Hrvatske
Stjepan Mesić.#L#
"U narednom razdoblju, hrvatskom politikom morala bi dominirati
umjerenost i tolerancija, kako bi zajedničkim naporima izašli iz
ekonomske depresije. Tom cilju - izlasku iz ekonomske krize - služi
i Zagrebački velesajam", poručio je tom prilikom predsjednik
Mesić.
Na ovogodišnjem 76. jesenskom velesajmu, od 11. do 17. rujna,
predstavlja se 1.811 izlagača, od čega 1.014 iz 36 zemalja
svijeta.
Predsjednik Mesić u svom je govoru podsjetio na promjene u
Hrvatskoj u proteklih deset godina i probleme s kojima je suočena,
naglašavajući da iz ozbiljne ekonomske i socijalne depresije
moramo naći izlaz.
Predsjednik Mesić teškim je zadatkom za novu demokratski izabranu
Vladu i vladajuću koaliciju označio potrebu uspostave reda u javnim
financijama i svođenje ukupne potrošnje u realne okvire stvorenog
BDP-a. Nevolja je u tome što to sređivanje računa još i dalje
smanjuje potrošnju, zaposlenost, proizvodi stečajeve i odgađa
mogućnost ubrzanja rasta i oporavka, naglasio je Mesić, dodajući da
to uvjetuje i produbljenje osjećaja siromaštva i
besperspektivnosti hrvatskih građana. Kao razlog tomu naveo je
nisku zaposlenost, te visok omjer ovisnog stanovništva -
umirovljenika i nezaposlenih - o onima koji su zaposleni. S obzirom
na stečena prava umirovljenika, sveobuhvatnu zdravstvenu zaštitu,
napredni sistem obrazovanja, troškovi društvenog sustava su
relativno visoki, rekao je Mesić, upozoravajući da su zbog toga
visoki i ukupni porezni tereti.
Predsjednik Mesić poručio je da se sveukupno gospodarsko i
socijalno stanje mora promijeniti, ubrzati izlazak iz postojećeg
teškog stanja. U tom smjeru koalicijska je vlada došla do jedne
razvojne koncepcije. Uvjetovano nužnim restrikcijama, odnosno
sređivanjem javnih financija, došlo se do stope ekonomskog rasta od
oko 3,5 posto godišnje, kazao je Mesić. "Naši uvjeti nameću potrebu
veće stope ekonomskog rasta, tako da Vlada treba dobiti podršku za
daljnji rad na utvrđivanju razvojne koncepcije koja će više uzeti u
obzir naše specifične potrebe, a to je, prije svega, smanjenje
nezaposlenosti i uvjete u kojima se nalazimo, a to je stanje
gospodarske depresije", rekao je predsjednik Mesić. Smatra da
otvaranju novog prostora za ambicioznije programiranje razvoja
pomažu siječanjske političke promjene, brže približavanje i
konačni ulazak u EU. "Dodatni efekti, koje očekujemo od izlaska iz
međunarodne izolacije, bit će u povećanim direktnim inozemnim
investicijama u naše gospodarstvo. Sve je to rezultat novih
političkih okolnosti. Naša razvojna strategija to treba
iskoristiti kako bismo se što brže izvukli iz dugotrajne recesije",
naglasio je Mesić. Istaknuo je da se s obzirom na otvaranje svijeta
prema Hrvatskoj, moraju utvrditi čimbenici koji će Hrvatsku
učiniti atraktivnom za strani kapital.
Pritom je istaknuo kako se mora stabilizirati proces privatizacije
i restrukturiranja. Privatizaciju treba učiniti konzistentnom sa
koncepcijom razvoja, osobito kada su u pitanju strateški partneri,
rekao je dodajući da treba preispitati i unaprijediti sistemska
rješenja. Predsjednik Mesić upozorio je i na dosadašnje ponašanje
banaka u privatizaciji, ističući da nije dobro da danas privatne
banke svako realno i nerealno potraživanje nastoje u gotovini
naplatiti iz proračuna ili učiniti svojim vlasničkim udjelom.
Pritom je kao propust prethodne HDZ-ove vlasti naveo izostanak
nužne regulacije kreditnog ponašanja bankarskog sektora.
Adekvatnom regulacijom mnogi današnji problemi oko korupcije i
kriminala bili bi znatno manji, kazao je poručujući da nova vlast
treba biti efikasnija u oblasti pravnog sistema i primjeni
"vladavine prava".
Mesić je mjere iz područja restrukturiranja i privatizacije
označio važnim i stoga što su pretpostavka efikasnosti
makroekonomske politike. Makroekonomska politika mora, istodobno
s procesima restrukturiranja, djelovati poticajno na razvoj.
Osnovni njen cilj mora biti učiniti naš ekonomski prostor
atraktivnim za sva produktivna ulaganja i domaćih i stranih
poduzetnika, kazao je.
Predsjednik Republike potrebnim smatra smišljenu razvojnu
strategiju, stanovite dorade o poreznoj, proračunskoj, monetarnoj
i kreditnoj politici. Morat ćemo jasnije reći što je uloga
središnje monetarne institucije - Hrvatske narodne banke, što
izvršne vlasti - Vlade, i što zakonodavne vlasti - Sabora, kazao je
Mesić. Vlada je, nastavio je, odgovorna za razvoj a HNB za monetarnu
stabilnost što se ne može ostvariti bez koordinacije ciljeva
instrumenata njihovih politika. "Vlada politikom uravnoteženja
proračuna daje podršku HNB-u u politici stabilnosti, ali i HNB
monetarnom politikom i politikom platne bilance treba podržavati
Vladinu politiku rasta i oporavka gospodarstva, pogodujući
politici izvoza roba i usluga", kazao je Mesić.
Predsjednik Mesić je istaknuo da će se suglasno novoj politici
decentralizacije morati formirati ustanova za poticaj i planiranje
ukupnog regionalnog razvoja, da posebnu podršku treba dati malom i
srednjem poduzetništvu, a HBOR još više osposobiti za razvojnu
ulogu.
Hrvatski je predsjednik istaknuo da strukturna razvojna politika
mora biti uravnotežena, posebno industrijska, agrarna, pomorska i
prometna politika, da su u funkciji oporavka gospodarstva turizam,
stanogradnja s graditeljstvom. "Samo jasnim stavovima, ciljevima i
politikom možemo se približiti ostvarenju predizbornih obećanja o
povećanju zaposlenosti, o oporavku i rastu, te konačnom ostvarenju
društva blagostanja i stabilnosti" kazao je Mesić.
Istaknuo je da izlazak iz krize nije moguć bez društvenog
konsenzusa. Socijalni sporazum morao bi osigurati ravnotežu između
ekonomskog rasta i socijalne pravednosti, istaknuo je hrvatski
predsjednik otvarajući ovogodišnji Jesenski međunarodni
zagrebački velesajam.
Zemlja partner na ovogodišnjem JMZV-u je Mađarska, čije će
gospodarstvo predstaviti 62 izlagača.
Mađarsko gospodarstvo jedno je od onih koje se u Evropi najbrže
razvijaju, istaknuo je zamjenik ministra gospodarstva Mađarske
Bela Glattfelder. U prvoj polovici ove godine stopa rasta BDP-a u
Mađarskoj je oko 6 posto, u proteklom desetljeću u zemlju je ušlo
više od 22 milijarde dolara izravnih stranih ulaganja. Mađarska
vanjskotrgovinska razmjena brzo raste i premašila je 53 milijarde
dolara, kazao je.
Istaknuo je kako se ove godine ponovno bilježi rast robne razmjene
između Mađarske i Hrvatske. Prošle je godine mađarski izvoz iznosio
175 milijuna dolara, a hrvatski izvoz 40 milijuna, dok u prvoj
polovici ove godine mađarski izvoz raste za 4 posto, a hrvatski
izvoz bilježi rast od 43 posto. JMZV pruža izvanrednu mogućnost
međusobnog upoznavanja poslovnih ljudi, a time i raznovrsnije
suradnje, istaknuo je Glattfelder.
I mađarski veleposlanik u Hrvatskoj Gyoergy Csoti ističe kako će
pored postojećih izvrsnih političkih kontakata u suradnji dviju
zemalja odlučujuću ulogu imati gospodarski odnosi. Naglasio je
također kako će Budimpešta učiniti sve kako bi njezin jugozapadni
susjed našao svoje mjesto u euroatlantskim integracijama.
Prošle je godine zemlja partner na JMZV-u bila Turska čiji je
veleposlanik u Hrvatskoj Selahattin Alpar za to primio povelju i
zlatnu značku.
Brojne okupljene gospodarstvenike, saborske zastupnike,
predstavnike Vlade, veleposlanike i goste iz inozemstva pozdravili
su i generalni direktor Zagrebačkog velesajma Jurica Pavelić i
zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. ZV treba još više postati
nezaobilazna ciljana destinacija poslovnih ljudi koji nalaze svoj
interes na tržištima zemalja ovog dijela Europe, kazao je Bandić,
najavljujući da će gradske vlasti, zajedno s Velesajmom stvoriti
uvjete za budući razvoj ZV-a s novim pratećim sadržajima.
U sklopu 76. JMZV-a odvijaju se i dvije specijalizirane sajamske
priredbe - Intertekstil - 55. međunarodni sajam tekstila i prateće
industrije i CroMoney - 2. sajam financija i poslovnih mogućnosti.
Sajam prate i brojne popratne priredbe, među kojima i Hrvatski
gospodarski forum, tradicionalni Susret gospodarstvenika s
predsjednikom i članovima hrvatske Vlade.
(Hina) bn/bm ds