ZAGREB, 12. rujna (Hina) - Osnovna orijentacija Vlade je osigurati razvoj, prosperitet, i to unutrašnjim reformama koje nisu lake i ne mogu se brzo izvesti, te suradnjom sa svijetom. Istaknuo je to premijer Ivica Račan na današnjem
Hrvatskom gospodarskom forumu. Forum, već tradicionalni susret i razgovor premijera i članova Vlade s gospodarstvenicima, tijekom Jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma organizirali su Hrvatska gospodarska komora i Zagrebački velesajam.
ZAGREB, 12. rujna (Hina) - Osnovna orijentacija Vlade je osigurati
razvoj, prosperitet, i to unutrašnjim reformama koje nisu lake i ne
mogu se brzo izvesti, te suradnjom sa svijetom. Istaknuo je to
premijer Ivica Račan na današnjem Hrvatskom gospodarskom forumu.
Forum, već tradicionalni susret i razgovor premijera i članova
Vlade s gospodarstvenicima, tijekom Jesenskog međunarodnog
zagrebačkog velesajma organizirali su Hrvatska gospodarska komora
i Zagrebački velesajam. #L#
Premijer Račan ocijenio je da je u dosadašnjem radu Vlade nešto već
učinjeno, naznačena perspektiva, ali da mnogo toga još treba
učiniti i riješiti. A za to je potrebna suradnja svih, Vlade,
gospodarstvenika i svih ostalih čimbenika, poručio je.
Račan je istaknuo da je nova vlast, nakon izbora vrlo brlo
doprinjela da Hrvatska iziđe iz međunarodne izolacije, ali smatra
da to nije dovoljno iskorišteno i u gospodarskom smislu.
Neke gospodarske pokazatelje u prvih šest mjeseci rada Vlade Račan
je ocijenio ohrabrujućima - rast BDP-a od 4 posto u prvom
polugodištu ove u odnosu na isto lanjsko razdoblje, rast
industrijske proizvodnje od 2,6 posto, rast izvoza od 10 posto,
rekordnu ovogodišnju turističku sezonu. Država je smanjila svoje
dugove koji su početkom godine iznosili više od 9,5 milijardi kuna.
Ti su dugovi do sada smanjeni za 6,3 milijarde kuna, a do kraja
godine planiramo vratiti i ostatak duga, kazao je Račan.
Istaknuo je kako se u ovoj godini planira stopa rasta od 3 posto, a u
idućoj 4 posto. Ne spadam u one koji licitiraju stopama, rekao je
Račan zalažući se da se umjesto toga vidi kako da rast bude što brži
i kvalitetniji.
Premijer je posebno upozorio na problem nezaposlenosti a Vlada
očekuje da do 2003. broj ukupno zaposlenih bude veći od 1,4 milijuna
ljudi. To je najmanje 60.000 više nego ove godine, kazao je.
Potpredsjednik Vlade Slavko Linić gospodarstvenicima je poručio
kako će uloga Vlade biti okrenuta stvaranju uvjeta za proizvodnju,
održanju makroekonomske stabilnosti, pravne sigurnosti. Vođenje
gospodarstva nije uloga države, već to trebaju rješavati mali i
srednji poduzetnici, ljudi koji vode gospodarstvo, kazao je.
Linić je objasnio da će Vlada zadržati ulogu u gospodarstvu samo u
prijelaznom periodu, a to se odnosi na potrebu rješavanja
nagomilanih i zatečenih problema javnih financija, problema
nelikvidnosti. Posebno je istaknuo potrebu ubrzanja procesa
privatizacije kako bi se Vlada i država izvukle iz vođenja
gospodarstva. "Oko 740 društava koje su odgovornost ili vlasništvo
države, pokazuju da država ne upravlja dobro, zato je zadatak
privatizacija, "privatizacija", poručio je Linić koji očekuje da
se država već iduće godine povuče iz toga portfelja.
Linić je istaknuo kako Vlada smatra da brodogradnja, agrokompleks,
metalska i aluminijska industrija imaju tržište u Hrvatskoj i izvan
Hrvatske. Stoga je pozvao i gospodarstvenike i bankarski sektor da
pokušaju naći zajednički model za konsolidaciju tih gospodarskih
grana.
Kao zadatke Vlade u stvaranju uvjeta za proizvodnju, Linić je
istaknuo sniženje poreznog opterećenja i carina. Smanjenjem poreza
i doprinosa, bez diranja plaća, možemo smanjiti cijenu rada i time
povećati konkurentnost hrvatskog sopodarstva, rekao je.
Linić je gospodarstvenicima uz ostalo rekao da inflacija ne bi
smjela prijeći 5 posto, da bi kamatne stope do kraja godine mogle
pasti ispod 10 posto a u borbi protiv korupcije najavio je i
zakonski prijedlog o osnivanju posebnog odjela za borbu protiv
korupcije.
Ministar gospodarstva Goranko Fižulić posebno se posvetio mjerama
za poticanje izvoza i stranih ulaganja jer će to pomoći rješavanju
osnovnog problema - nezaposlenosti. Ciljem u najkraćem roku, do
konca 2001. godine, označio je i potrebu da 80 posto proizvoda bude
u režimu slobodne trgovine.
Predstavljajući radnu verziju i rezultate studijskih
istraživanja, ministar financija Mato Crkvenac je prioritetnim u
fiskalnoj reformi označio zadržavanje rashoda državnog proračuna u
iduće tri godine na 50 milijardi kuna, a konsolidirane države na 75
milijardi kuna.
Predstavljajući promjene u poreznom sustavu Crkvenac je najavio
izradu općeg poreznog zakona čije bi novine bile davanje prava
državi i poreznoj upravi da ispitaju izvore, poslovne i osobne,
imovine svakog građanina. Najavio je i zakon o poreznim
savjetnicima, o lokalnim porezima. Kod Zakona o porezu na dobit
najavio je sniženje stope sa 35 na 25 posto, te zadržavanje zaštitne
kamate od 3,5 posto. Kod poreza na dohodak planiraju se tri stope -
15, 25 i 35 posto, a ozbiljno se razmatra i uvođenje oporezivanja
dividende. Smanjenjem stope poreza na dobit sam iznos dobiti bio bi
veći pa bi, oporezuje li se dividenda sa 15 posto, dioničari dobili
samo 1,25 posto manje od dividende nego prošle godine, objasnio je
Crkvenac.
Zahvati u području fiskalne politike, rasterećenje gospodarstva,
su ogromni, a definiramo i uvjete za tri godine unaprijed,
zaključio je Crkvenac.
Brojnim okupljenim gospodarstvenicima uz premijera,
potpredsjednika Vlade te ministre gospodarstva i financija,
obratili su se i ministri turizma, poljoprivrede, obrta, malog i
srednjeg poduzetništva - Pave Župan Rusković, Božidar Pankretić i
Željko Pecek.
(Hina) bn ds