ZAGREB, 12. rujna (Hina) - Kako starimo, tako je dubok san sve rjeđa pojava. Rezultati istraživanja objavljenog u časopisu Američke zdravstvene udruge pokazuju da taj problem počinje još prije nego što bi se očekivalo - ne u srednjoj
dobi nego već tijekom dvadesetih, bar kod muškaraca, prenosi VOA.
ZAGREB, 12. rujna (Hina) - Kako starimo, tako je dubok san sve rjeđa
pojava. Rezultati istraživanja objavljenog u časopisu Američke
zdravstvene udruge pokazuju da taj problem počinje još prije nego
što bi se očekivalo - ne u srednjoj dobi nego već tijekom
dvadesetih, bar kod muškaraca, prenosi VOA. #L#
David McAlary kaže kako rezultati istraživanja pokazuju da se bolji
san može postići hormonskim liječenjem.
Edward Cohen, jedan od dragovoljaca u nekoliko ispitivanja
spavanja koja su proveli stručnjaci sa sveučilišta u Chicagu,
tipičan je muškarac srednjih godina. On kaže da je s godinama njegov
san postajao sve nestalniji, plići i isprekidaniji.
Zahvaljujući njemu i još 148 zdravih muškaraca u dobi od 16 do 83
godine, znanstvenici s čikaškog sveučilišta povezali su promjene u
kvaliteti sna kako starimo i promjene u nekim hormonima koji
reguliraju određene funkcije u organizmu.
U studijama provedenim između 1985. i 1999., Eve Van Cauter i
njezini kolege otkrili su da probleme sa spavanjem uzrokuje
smanjena razina hormona rasta: "Kad je smanjena razina hormona
rasta, pojavljuju se različiti znakovi starenja. U našem tijelu
povećava se količina masti čak ako i ne dobivamo na tjelesnoj
težini. Jednostavno, mišićna masa se smanjuje, masti je sve više,
mlohavost sve izraženija, snage je manje, kosti su slabije, a
imunološki sustav osjetljiviji."
Znanstvenici iz Chicaga otkrili su da znatan pad razine hormona
rasta od rane zrelosti do srednje dobi prati gubitak dubokog sna.
Naime, iako ukupna količina sna ostaje stalna tijekom srednje dobi,
udio dubokog sna pada s gotovo 20 posto na manje od pet posto
spavanja.
"Glavno je otkriće našeg istraživanja to da duboki san nestaje u
vrlo ranom razdoblju, između rane zrelosti i onoga što nazivamo
srednjim godinama, dakle oko 45. godine života. Mlad, zdrav
muškarac u osam sati noćnog odmora duboko će spavati oko sto minuta.
Četrdesetpetogodišnjak može duboko spavati samo 15, deset ili samo
pet minuta. Zapravo, što se dubokog sna tiče, stari smo s 45
godina".
U tom životnom razdoblju, proizvodnja hormona rasta, koja se događa
uglavnom u noćnim satima, pada za 75 posto. Istraživanjem je
dokazana i veza između sna i povećanja razine kortizola, hormona
stresa. Razina kortizola počinje se povećavati oko 50. godine, a
prate je debljina, dijabetes, visoki tlak i gubitak pamćenja.
Istraživanja koje je predvodila gospođa Van Cauter pokazuju da bi
se eksperimentalnu terapiju s nadomještanjem hormona rasta - koju
se prije provodilo samo na starijim osobama - moglo primijeniti i
kod osoba srednje dobi. Gospođa Van Cauter tvrdi da postojeći
lijekovi za nesanicu ne mogu učinkovito rješiti probleme jer ne
produljuju trajanje dubokog sna.
S takvom ocjenom slaže se znanstvenik Andrew Monjan iz Nacionalnog
instituta za starenje, institucije američke vlade smještene u
blizini Washingtona: "Moramo pokušati otkriti alternativan način
liječenja problema sa spavanjem s kojima se suočava velik broj
starijih osoba. Važnije je uhvatiti se u koštac s uzrokom problema
nego sa simptomima".
(Hina) kor dgk