EU-NAFTA-KRIZA-Politika ŠPANJ. EL PAIS - 11. IX. - NAFTNA KRIZA - UVODNIK ŠPANJOLSKAEL PAIS11. IX. 2000.Babilonska krizaUvodničar lista komentira poskupljenje nafte i goriva. U članku, između ostaloga, stoji:"Iako je vrlo teško
predvidjeti njezino trajanje i težinu, očito je da su gospodarstva zapadnih država suočena s pojavom naftne krize koja će sigurno biti teška, a jučerašnja odluka zemalja OPEC-a neće je bitno olakšati. Cijena barela nafte učvrstila se iznad 30 dolara, a cijene benzina i goriva toliko su skočile da su jako smanjile prihode u proizvodnim sektorima koji troše najviše goriva poput poljodjelstva, ribolova i prijevoza. Poskupljenje energije, pojačano padom vrijednosti eura, neizbježno će oslabiti gospodarski rast europskih država, a ako se ovakvo stanje održi još nekoliko mjeseci, pospješit će promjenu u gospodarskome ciklusu ili, ako ništa drugo, zakočiti gospodarski rast u Europi i u SAD-u. Velike su razlike kad je riječ o očekivanjima u gospodarstvu, ali i vlade i privatni poduzetnici priznaju da bi mogla izazvati razdoblje rasta inflacije, sa svim njezinim posljedicama po ulaganje i zapošljavanje.
ŠPANJOLSKA
EL PAIS
11. IX. 2000.
Babilonska kriza
Uvodničar lista komentira poskupljenje nafte i goriva. U članku,
između ostaloga, stoji:
"Iako je vrlo teško predvidjeti njezino trajanje i težinu, očito je
da su gospodarstva zapadnih država suočena s pojavom naftne krize
koja će sigurno biti teška, a jučerašnja odluka zemalja OPEC-a neće
je bitno olakšati. Cijena barela nafte učvrstila se iznad 30
dolara, a cijene benzina i goriva toliko su skočile da su jako
smanjile prihode u proizvodnim sektorima koji troše najviše goriva
poput poljodjelstva, ribolova i prijevoza. Poskupljenje energije,
pojačano padom vrijednosti eura, neizbježno će oslabiti
gospodarski rast europskih država, a ako se ovakvo stanje održi još
nekoliko mjeseci, pospješit će promjenu u gospodarskome ciklusu
ili, ako ništa drugo, zakočiti gospodarski rast u Europi i u SAD-u.
Velike su razlike kad je riječ o očekivanjima u gospodarstvu, ali i
vlade i privatni poduzetnici priznaju da bi mogla izazvati
razdoblje rasta inflacije, sa svim njezinim posljedicama po
ulaganje i zapošljavanje.
Ovaj pesimistički scenarij, a uključuje i zabrinutost na
tržištima, temelji se na dvjema vrlo zabrinjavajućim činjenicama.
Prva je prividna smirenost kojom su zemlje OPEC-a cijenu nafte
postavile između 33 i 35 dolara za barel, a čak ni umjerenije države
kao što je Saudijska Arabija nisu spremne potruditi se da je smanje
na 22 do 28 dolara. Bez obzira na to da li se politička ravnoteža kod
proizvođača premjestila pa sada prevladavaju radikalniji stavovi
ili zato što kapacitet proizvodnje tih država ne omogućuje
proizvodnju dovoljne količine nafte da bi se spustile cijene,
činjenica je da se na tržištu primjećuje ozbiljno pomanjkanje i da
se može predvidjeti da će to potrajati dulje vrijeme. Odluka koja je
jučer prihvaćena u Beču, o povećanju proizvodnje dnevne količine od
1. listopada za 800.000 barela - što je tek nešto više od
predviđenoga - vjerojatno će imati tek neznatan utjecaj, a sigurno
se ni taj utjecaj neće odmah osjetiti, osobito ne ove zime, kad će se
dobro osjetiti pomanjkanje pričuva.
Drugi je problem više povezan sa zabrinjavajućim nepostojanjem
zajedničke porezne i energetske politike, ili barem nekakve
koordinirane politike u Europskoj uniji. Ni Europsko povjerenstvo
ni Ecofin (Ministarsko vijeće Europske unije kad se sastaju
ministri financija, op. prev.) nisu dali nikakve nove zamisli za
zajedničko suočavanje s krizom, a pokušaj vršenja pritiska na
zemlje OPEC-a iz Europskog povjerenstva nije uspio. I dok je
Francuska primjenjivala politiku poreznih ustupaka, iako ni time
nije uspjela spriječiti blokadu crpki i željezničkih veza kakva se
ne pamti, u Španjolskoj, naprotiv, nastoji se održati iste poreze
na benzin. Europa nema jedinstvene politike, ne govori zajedničkim
jezikom, a nema ni ustanova koje bi je na brzinu stvorile. Činjenica
da se Europsko povjerenstvo, suočeno s tako teškim problemom,
ograničilo samo na podsjećanje da se neće protiviti smanjivanju
poreza na gorivo kako bi se izbjeglo stvaranje komparativnih
prednosti pokazuje da je i dalje slaba razina koordinacije u
europskoj gospodarskoj politici. (...)"