POSLOVNI PREGLED BROJ 173

POSLOVNI PREGLED broj 173 02. - 08. rujna 2000. SADRŽAJ: ? CRKVENAC: PROCJENE MINISTARSTVA REALNE, VIŠE STOPE VODE DEVALVACIJI I INFLACIJI 2 ? VLADA PRIHVATILA IZVJEŠĆE O OSIGURAVATELJSKIM DRUŠTVIMA 2 ? POZAJMICA DIOKOMU ZA DVIJE PLAĆE, JAMSTVO SPLITSKOM BRODOGRADILIŠTU 2 ? TURISTIČKA SEZONA PUNO BOLJA OD OČEKIVANJA 2 ? ČLANOVI VLADE S PREDSTAVNICIMA DEUTSCHE TELEKOMA 3 ? PROJEKT "BROD - PROIZVOD HRVATSKOG GOSPODARSTVA" 3 ? HRVATSKA VLADA O PROGRAMU RADA DO KONCA GODINE 3 ? NETO DOBIT PLIVE U PRVOM POLUGODIŠTU 483,8 MILIJUNA KUNA 3 ? HT IDUĆI TJEDAN PREDSTAVLJA NOVI KOORPORATIVNI IDENTITET 4 ? SVAKI RAST CIJENA SIROVE NAFTE ZADAJE "NOVE GLAVOBOLJE" INI 4 ? PIVOVARNA LAŠKO POSTAJE 63-POSTOTNI VLASNIK SPLITSKE PRERADE 4 ? DIONICE KARLOVAČKE TVORNICE TURBINA PRODAJU SE ZA JEDNU KUNU 5 ? OTVOREN NATJEČAJ ZA NAJAM JOŠ ŠEST NAMINIH ROBNIH KUĆA 5 ? PLASTOR U STEČAJU TREĆI PUT SNIŽAVA CIJENU 5 ? BRODOSPLIT: ZAVRŠEN PRVI OD PET VELIKIH TANKERA ZA GRKE 5 ? KONCERN KONČAR OSTVARIO DOBIT OD 5,3 MILIJUNA KUNA 5 ? VARTEKS U PRVOM POLUGODIŠTU IZVEZAO ROBE ZA 45,3 MILIJUNA DEM 6 ? PROJEKT TURISTIČKOG KOMPLEKSA NA PREVLACI 6 ? PORAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE OD SVIBNJA DO SRPNJA 2,4 POSTO 6 ? ROBNA RAZMJENA DO KRAJA SRPNJA GOTOVO 7 MLRD DOLARA 6 ? IZNOS NEPODMIRENIH NALOGA ZA PLAĆANJE 21,3 MLRD KUNA 7 ? LIKVIDNOST VISOKA, KAMATE SMANJENE, A KREDITI GOSPODARSTVU NE RASTU 7 ? PRVA SJEDNICA ODBORA ZA SURADNJU MINISTARSTVA FINANCIJA I HNB-A 7 ? POZITIVAN SMJER KRETANJA OCJENE RIZIČNOSTI ULAGANJA U RH 8 ? PRIJENOS ŠTEDNJE GRAĐANA IZ CIBALAE U ZAGREBAČKU BANKU 8 ? ZAGREBAČKA BANKA ISPLAĆUJE SAV IZNOS STARE DEVIZNE ŠTEDNJE 8 ? KAPTOL INVESTICIJSKO DRUŠTVO PREŠLO U VLASNIŠTVO EPICA 9 ? ZA POTICANJE INOVACIJA U PODUZETNIŠTVU 45 MILIJUNA KUNA 9 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 9 ? PRIVATNI TRGOVCI NAFTOM TRAŽE HITNA RJEŠENJA, ILI PROSVJEDUJU 11. RUJNA 10 ? HUP ĆE U IDUĆA DVA TJEDNA DEFINIRATI PLATFORMU ZA RAZGOVOR S VLADOM 10 ? 76. JESENSKI MEĐUNARODNI VELESAJAM OD 11. DO 17. RUJNA 11 ? NA CELJSKOM SAJMU OBRTNIŠTVA IZLAŽE 24 HRVATSKA OBRTNIKA 11 ? HRVATSKE TVRTKE NA BANJALUČKOM SAJMU 11 ? 8. MEĐUNARODNI STOČARSKI I GOSPODARSKI SAJAM U GUDOVCU 11 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA CRKVENAC: PROCJENE MINISTARSTVA REALNE, VIŠE STOPE VODE DEVALVACIJI I INFLACIJI Projekcija Ministarstva financija u naredne dvije godine predviđa gospodarski rast između 3 i 4 posto, da bi se za dvije, tri godine dostigao dinamizam od 5 do 6 posto godišnje. To je pretpostavka koja uvažava sve realne hrvatske teškoće i minimum je koji se može i treba postići. Brži rast od toga bio bi ostvariv već u 2001., čak i 8 posto, ali samo uz devalvaciju, štampanje novca, inflaciju, izjavio je u ponedjeljak ministar financija Mato Crkvenac. Ministar je na hitno sazvanoj konferenciji za novinare reagirao na učestale izjave, pa čak i nekih ministara, o preskromnim i preopreznim projekcijama gospodarskog rasta u prijedlogu Strategije stabilnosti i razvoja hrvatskog gospodarstva, kojega je njegovo Ministarstvo predočilo na nedavnom skupu na Plitvicama. Projekcija polazi od vrlo temeljitih ocjena izuzetno teškog stanja hrvatskog gospodarstva (problema u proizvodnji, nedostatka novih proizvoda, nezaposlenosti, nelikvidnosti...), te poznate teorijske činjenice da su za izlazak iz "tranzicijske kome" potrebne dvije do tri godine. Projekcija polazi od ovogodišnje stope rasta od 2,8 posto, potom ubrzanja na 3 do 4 posto, s pretpostavkom da se za dvije-tri godine dostignu stope rasta od 5 do 6 posto. To je, ističe Crkvenac, realno, minimum koji treba postići, iako će se težiti i većim stopama. "Računa li se sa stopama višim od 6 posto, što je predizborno obećanje, to bi značilo širenje potrošnje, povećanje javnog duga, zaduživanje zemlja za financiranje potrošnje", rekao je. Crkvenac kaže da bi već u idućoj godini bio ostvariv rast od čak 8, pa i 10 posto, ali samo devalvacijom, štampanjem novca, inflacijom, a to bi vodilo novim strukturnim problemima. "U ovom trenutku stopa od 8 posto je u zoni želja, jer za nju nema realne osnove, može donijeti samo štetu. (...) Nakon toga trebalo bi ponovno plaćati skupu cijenu konsolidacije. Ovaj put to se neće dogoditi jer je cijena prevelika", poručio je. Crkvenac je također istaknuo da je projekcija Ministarstva orijentirana ubrzanom dosizanju značajki europske ekonomije, podrazumijeva ekonomsku stabilnost (relativno stabilan tečaj i nisku inflaciju), uz socijalnu i političku stabilnost. VLADA PRIHVATILA IZVJEŠĆE O OSIGURAVATELJSKIM DRUŠTVIMA Hrvatska je Vlada u četvrtak prihvatila izvješće o stanju i poslovanju osiguravajućih društava u prošloj godini. Za sada su sva društva stabilna, imaju dovoljan kapital u odnosu na portfelj, nemaju problema u izvršavanju obveza, a taj će se trend vjerojatno nastaviti i u ovoj godini, ocijenio je direktor Direkcije za nadzor društava za osiguranje Jure Brajković. Izvijestio je da je većina društava pozitivno poslovala, da su samo četiri imala gubitke, od čega su tri društva tek bila počela s radom. Brajković je procijenio da će se broj od 25 društava sigurno smanjiti, jer će doći do njihova povezivanja, što su u ovoj godini već učinila tri društva. Vlada je prihvatila prijedlog Ministarstva turizma o uvođenju stalnog sezonca, a taj će institut biti formaliziran izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak. Stalni sezonac podrazumjeva obvezu tvrtke da u razdoblju od najmanje 3 godine svake godine sezonski zaposli radnika na najmanje 4 mjeseca. U vremenu kada ne bi sezonski radili, u dogovoru s poslodavcem, mogli bi biti angažirani na druge poslove u matičnoj ili nekoj drugoj tvrtki, odnosno imali bi pravo zaposliti se drugdje. U razdoblju kada ne rade poslodavac bi im nadoknađivao mirovinsko i socijalno osiguranje na bazi minimalne plaće. Ministrica turizma Pave Župan Rusković izvijestila je da je u osam mjeseci ove godine zabilježeno 34 milijuna noćenja, što je 47 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. U odnosu na 1990., kada je zabilježeno 44 milijuna noćenja, to je za 22,7 posto manje, no, 1990. raspolagalo se sa 22,3 posto više kapaciteta, kazala je. POZAJMICA DIOKOMU ZA DVIJE PLAĆE, JAMSTVO SPLITSKOM BRODOGRADILIŠTU Hrvatska Vlada je u četvrtak na zatvorenom dijelu sjednice odobrila državna jamstva Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak za praćenje financiranja gradnje četiri nova broda u Brodogradilištu Split čija je ukupna vrijednost 80 milijuna američkih dolara. Vlada je odobrila prodaju i obnavljanje stalnih državnih robnih zaliha merkantilnoga kukuruza i šećera. Iz tekuće zalihe Državnog proračuna Vlada je odobrila pozajmnicu u iznosu od 7,5 milijuna kuna društvu Diokom d.d. iz Splita za isplatu plaća zaposlenicima za srpanj i kolovoz ove godine. TURISTIČKA SEZONA PUNO BOLJA OD OČEKIVANJA Ovogodišnja turistička sezona puno je bolja od svih očekivanja. Političke promjene bitno su utjecale na poboljšanje stanja u hrvatskom turizmu, raste zanimanje i pojačane su aktivnosti inozemnih touroperatora. Očigledno je kako prema Hrvatskoj sada vlada sasvim drugačija percepcija, istaknula je ministrica turizma Hrvatske Pave Župan Rusković u prošli petak na plenarnom sastanku hrvatskih turističkih djelatnika održanim u Rovinju. Na skupu su sudjelovali predstavnici Hrvatske udruge hotelijera i restoratera, Udruženja hrvatskih putničkih agencija, Udruge nezavisnih putničkih agenata Hrvatske, Udruženja nautičkog turizma Hrvatske, Kamping udruženja Hrvatske te Hrvatske turističke zajednice. Analizirajući dosadašnji tijek turističke sezone, ocijenjeno je potrebnim što više produživati turističku sezonu, a bilo je govora i o pripremama za iduću turističku sezonu. Držeći kako će nulta stopa PDV-a za organizirani turizam iz inozemstva biti od velike koristi za hrvatski turizam, ministrica se založila i za diferenciranu stopu PDV-a, od 6 posto, obrazlažući kako bi drugačija stopa značila 'preveliki udarac na državni proračun'. Ministrica je najavila reprogram kredita Hrvatske banke za obnovu i razvoj i drugih banaka, rasterećenje turističkih gospodarstva od velikih nameta pri čemu je napomenula kako na žalost "komunalne naknade uzimaju 7 do 9 posto ukupnog prihoda pojedinih hotelsko-turističkih tvrtki". ČLANOVI VLADE S PREDSTAVNICIMA DEUTSCHE TELEKOMA Zamjenik premijera dr. Goran Granić susreo se u srijedu s predstavnicima Deutsche Telekoma. Na sastanku su sudjelovali i potpredsjednik Vlade Slavko Linić, ministar gospodarstva Goranko Fižulić, koordinator radne grupe za privatizaciju Hrvatskih telekomunikacija Maja Brinar i predstavnici konzultantske kuće Schroder Salomon Smith Barney. Predstavnici Deutsche Telekoma predstavili su svoje viđenje puta II faze privatizacije Hrvatskih telekomunikacija d.d. Tijekom sastanka raspravljalo se i o mogućnostima koje je predstavio Deutsche Telekom, koji je pozdravio aktivnosti poduzete za izbor financijskog savjetnika kao i model privatizacije putem javne ponude, odnosno izlaska na tržište kapitala. PROJEKT "BROD - PROIZVOD HRVATSKOG GOSPODARSTVA" Ministarstvo gospodarstva javno je u ponedjeljak pozvalo zainteresiranu domaću industriju, malo i srednje poduzetništvo, te ostale poduzetnike da svojim znanjem, proizvodom i uslugom sudjeluju u projektu Brod - proizvod hrvatskog gospodarstva. Želja je Ministarstva da se i na taj način pokrene i razvije gradnja putničkih brodova u Hrvatskoj, a zainteresirani se, prema pozivu koji je objavljen i u dnevnim novinama, mogu prijaviti i na za to posebno napravljenoj Internet stranici na adresi www.mingo.hr. Kako najavljuju iz Ministarstva gospodarstva, više informacija i podataka o nastojanjima za oživljavanje i povratak domaće brodogradnja na prijeratnu razinu i tržišta bit će objavljeno u petak, 8. rujna u Splitu. Naime, tada će se potpisati pismo namjere Ministarstva i domaćih brodogradilišta o gradnji 10 brodova za potrebe riječke Jadrolinije. I sam ministar gospodarstva Goranko Fižulić nedavno je najavio da će hrvatski linijski putnički brodar u domaćim brodogradilištima u iduće dvije-tri godine graditi 11 brodova, od čega sedam trajekata i četiri brza broda. Ukupna vrijednosti tih brodova, po njegovim riječima, je oko sto milijuna američkih dolara, a dva se broda mogu početi već graditi u rujnu, jer je za to već pripremljena sva potreban dokumentacija. Fižulić je za nedavna posjeta Rijeci i razgovora s vodstvom Jadrolinije i hrvatskih brodogradilišta također izjavio da Hrvatska u idućem razdoblju treba početi proizvoditi putničke brodove veće vrijednosti - oko 500 milijuna dolara po brodu. Gradnja takvih brodova aktivira i niz drugih domaćih industrijskih grana, male i srednje poduzetnike, koji svojim uključivanjem u projekt sudjeluju u izgradnji proizvoda domaćeg gospodarstva. Brod je, kako to često ističe ministar Fižulić, primarni, prepoznatljivi hrvatski gospodarski proizvod koji ima šanse na izvoznim tržištima. HRVATSKA VLADA O PROGRAMU RADA DO KONCA GODINE Više od 200 zakonskih prijedloga i propisa trebalo bi se do kraja godine naći pred hrvatskom Vladom, utvrđeno je programom rada Vlade do kraja 2000., čiju je operacionalizaciju Vlada utvrdila na današnjoj sjednici. Gotovo da nema značajnijega pitanja o kojemu Vlada neće raspravljati do kraja godine, kazao je premijer Ivica Račan, najavljujući da Vladu, ali i Sabor kamo će zakonske inicijative biti proslijeđene očekuje intenzivan rad. Samo u rujnu pred Vladom bi se trebalo naći 80-ak zakonskih tekstova, među kojima i paket poreznih zakona, zatim zakonski prijedlozi o privatizaciji, o poticanju razvoja malog gospodarstva, o obrani... U rujnu bi se pred Vladom trebao naći i prijedlog programa gospodarskog razvitka Hrvatske do 2004., projekti reformi lokalne samouprave i sustava državne uprave. Prijedlog državnog proračuna za iduću godinu, smjernice subvencijske politike u poljoprivredi do 2004., nacionalni program za suzbijanje sive ekonomije, tek su dio tema o kojima bi Vlada trebala raspravljati u listopadu. Intenzivan rad, kako na zakonskim projektima, tako i na međunarodnom planu Vladu očekuje i u studenome i u prosincu. 2. TVRTKE NETO DOBIT PLIVE U PRVOM POLUGODIŠTU 483,8 MILIJUNA KUNA Najveća hrvatska farmaceutska kompanija Pliva u prvih je šest ovogodišnjih mjeseci ostvarila 483,8 milijuna kuna neto dobiti, što je 28,2 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Ukupni su prihodi Pliva Grupe iznosili 2,5 milijardi kuna, što je 28 posto više. Od toga je čak 68,1 posto ostvareno na međunarodnom tržištu, na kojem je zabilježen porast prihoda za čak 44,7 posto, na 1,7 milijardi kuna, kazao je predsjednik Uprave i Glavni izvršni direktor Plive Željko Čović u četvrtak na konferenciji za novinare. Plivina financijska stabilnost je odlična, ojačali smo pozicije na svim tržištima, a pozitivne poslovne rezultate očekujemo i u sljedećih šest mjeseci. Svoju poslovnu strategiju, dodao je Čović, Pliva će usmjeravati prvenstveno u područje farmaceutike, a velika će se pažnja posvećivati istraživanjima i razvoju. Naime, ulaganja u istraživanje i razvoj lani su iznosila 220 milijuna kuna, dok će do kraja ove godine, istaknuo je, dosegnuti 320 milijuna kuna. Prodaja Pliva Grupe u prvom polugodištu povećana je 26 posto, i iznosila je 1,9 milijardi kuna. Poslovno područje farmaceutike ostvarilo je 81,9 posto prodaje Pliva Grupe ili 1,6 milijardi kuna, zahvaljujući porastu prodaje od 39,8 posto. Prodaja Plivinog vodećeg proizvoda, azitromicina, porasla je 132,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje te je iznosila 482,7 milijuna kuna. Snažno se oporavila i prodaja Sumameda koja je iznosila 135,9 milijuna kuna, što je povećanje od 17,3 posto. Ukupna ulaganja u materijalnu imovinu Pliva Grupe u prvih su šest ovogodišnjih mjeseci iznosila 312,2 milijuna kuna, pri čemu su najveće investicije bile ulaganje u izgradnju pogona za proizvodnju suhih oralnih oblika lijekova, koje je iznosilo 100,3 milijuna kuna te izgradnju novog Istraživačkog Instituta u iznosu od 37 milijuna kuna. Čović je također istaknuo kako od 1987. godine Pliva nije imala niti jedan projekt istraživanja razvoja novih lijekova u kliničkom istraživanju, a do kraja godine predviđaju se projekti za tri takva lijeka. Naime, otkupljena je licenca za novi kemijski entitet koji se koristi u liječenju gljivičnih infekcija, a početak kliničkih ispitivanja predviđa se do kraja ove godine (tržišni potencijal tog lijeka je 300 milijuna američkih dolara). Još su dva projekta u naprednim fazama istraživanja: lijek s područja upale bolesti crijeva (tržišni potencijal mu je 600 milijuna do milijarde dolara) te lijek s područja onkologije i hematologije (tržišni potencijal 600 milijuna dolara i to samo u SAD-u). Nadalje, Porezna Uprava, istaknulo je poslovodstvo Plive, prihvatila je Plivin zahtjev za povratom preplaćenog poreza na dobit u iznosu od 96 milijuna kuna, što će pozitivno utjecati na rezultate u drugoj polovini godine - smanjenjem troškova poreza i povećanjem neto dobiti. Nadzorni odbor Plive odlučio je izabrati Željka Čovića za predsjednika Uprave Plive u sljedećih pet godina. Odluka se primjenjuje od 8. prosinca ove godine, a istodobno je donijeta odluka da u Upravi budu četiri umjesto sadašnjih pet članova. U upravi će i dalje biti Dubravko Mak, Radan Spaventi i Željko Perić, koji će u skladu s načelima korporativnog upravljanja biti i izvršni direktori za određena područja. Mr. Eriki Kašpar mandat članice Uprave prestaje 8. prosinca, nakon čega će ona obavljati poslove na području Korporativnih poslova i komunikacija. HT IDUĆI TJEDAN PREDSTAVLJA NOVI KOORPORATIVNI IDENTITET Nakon ovotjednog održavanja prvog interaktivnog "ISDN Millennium koncert" Hrvatske telekomunikacije (HT) idući će tjedan predstaviti svoj novi korporativni identitet koji će označiti i novu organizaciju rada kompanije, najavljeno je na redovitom tjednom druženju novinara s HT-om. Predstavljanje novog kompanijskog identiteta poklapa se s održavanjem Jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma na kojem će HT imati velik izložbeni, informativni i prodajni prostor. Uz to iz HT-a najavljuju i niz drugih novosti koje će ponuditi svojim korisnicima te novih kulturnih događanja koje HT neće samo sponzorirati nego i kreirati. Novim logom kompanije, koji će biti - otkriveno je - u žutim i sivim bojama, kažu u HT-u, te novim koorporativnim identitetom povezat će se svi proizvodi i usluge kompanije, a pritom će svaki zadržati svoji osobnost. Nedavno otvoreni chat HT- ova davatelja Internet usluga Hinet sve više je posjećen i dobro se razvija. Razvoj Interneta i povećanje broja korisnika povezano je i s nabavkom informatičke opreme, a u HT-u najavljuju kako intenzivno pregovaraju s određenim kompanijama kako bi se uključili i u nabavku opreme za svoje korisnike s nizom pogodnosti. SVAKI RAST CIJENA SIROVE NAFTE ZADAJE "NOVE GLAVOBOLJE" INI Svaki daljnji porast cijena sirove nafte na svjetskom tržištu u hrvatskoj naftnoj kompaniji INI "izaziva nove glavobolje", ali u INI vjeruju u Vladino obećanje skorog uvođenja automatizma određivanja maloprodajnih cijena naftnih derivata, kao i u model tzv. plivajućih trošarina. Istaknuo je to u telefonskoj izjavi Hini rukovoditelj Inine Službe za informiranje i odnose s javnošću Mario Dragun upitan za reakcije iz hrvatske naftne kompanije na rast cijena sirove nafte na svjetskom tržištu. Cijena sirove nafte kreće se oko 30 dolara po barelu, a nedavno je dosegnula i 32,8 dolara po barelu, što je najviša cijena u posljednjih desetak godina. Kretanje cijena sirove nafte na svjetskom tržištu uvelike utječe i na INU koja se nalazi u režimu administrativne kontrole, odnosno prethodne suglasnosti na promjenu cijena naftnih derivata. Čvrsto vjerujemo, izjavio je Dragun, u Vladino obećanje da će u najskorije vrijeme uvesti automatizam u formiranje maloprodajne cijene naftnih derivata. Taj automatizam u sebi bi trebao sadržavati kretanje cijene sirove nafte na svjetskom tržištu, kretanje cijena naftnih derivata na Mediteranu, te tečaj kune prema dolaru. U Ini, kaže Dragun, vjeruju da se može naći i model koji će Ini omogućiti pokrivanje troškova nabave nafte i prerade, a da maloprodajne cijena ostane nepromijenjena. Ideju o tom modelu (tzv. plivajuće trošarine), iznio je krajem srpnja i potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Pred Vladom se, naime, tada našao i problem poslovanja brodogradnje, Hrvatskih željeznica, sisačke Željezare, te INE, ali je donošenje bilo kakvih odluka o tim sektorima odgođeno za mjesec dana kako bi se pripremilo više varijanti mogućih rješenja s njihovim financijskim iskazima. PIVOVARNA LAŠKO POSTAJE 63-POSTOTNI VLASNIK SPLITSKE PRERADE Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) prihvatio je ponudu slovenske Pivovarne Laško za otkupom 41,99 posto, odnosno 226.165 dionica splitske tvrtke Prerada d.d. Time bi uz već prije otkupljenih 21,30 posto dionica Slovenci postali ukupno 63- postotni vlasnici splitske tvrtke. Osim Pivovarne, 20 posto vlasničkog udjela ima još jedan slovenski investitor - Radenska. Podaci su to iz HFP-ove knjige dionica o strukturi vlasništva splitske tvrtke, kojima se pojašnjavaju nejasnoće oko vlasničkog udjela slovenskog investitora, odgovoreno je na Hinin upit u HFP-u. Naime, Ljubljanska je burza zaustavila trgovanje dionicama Pivovare zbog nejasnoća koje su se pojavile oko investiranja te tvrtke u Hrvatskoj. Reagirajući na tu odluku, šef poslovnog sekretarijata Pivovarne Laško Gorazd Šetina za jedan je slovenski list izjavio kako je ona temeljena na pogrešnim informacijama koje su se pojavile u hrvatskom tisku. Pojasnio kako je netočan podatak da su oba slovenska investitora za do sada uloženih 40 milijuna njemačkih maraka dobila samo 40 posto udjela u splitskoj Preradi, budući da se navedeni iznos odnosi na svih 83 posto dionica. DIONICE KARLOVAČKE TVORNICE TURBINA PRODAJU SE ZA JEDNU KUNU Dionice karlovačke Tvornice plinskih turbina d.d. iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju bit će prodane za 1 kunu pod posebnim uvjetima, odlučila je hrvatska Vlada. Kupac između ostalog treba preuzeti i sve dospjele obveze prema vjerovnicima koje su na dan 31.12. 1999. iznosile 55,7 milijuna kuna. Ukupno će biti prodano 25.108 dionica, nazivne vrijednosti 10.043.200 kuna, koje čine 34,77 posto temeljnog kapitala. Vlada se odlučila na prodaju tih dionica pod posebnim uvjetima iz razlog što se, nakon raspisanog natječaja o prodaji dionica po nominali, od 20. lipnja i 7. srpnja ove godine, te nakon provedbe javne dražbe 13. srpnja, nije javio niti jedan ponuditelj. Kupac bi, prema odluci Vlade, također u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora trebao podmiriti dospjele obveze prema zaposlenima (plaće s porezima i doprinosima) u iznosu od 2,29 milijuna kuna. Nadalje dužan je preuzeti obvezu sudjelovanja u upravljanju na način da svi zaposlenici zadrže zaposlenje u roku od jedne godine od dana stjecanja prava iz ugovora o prodaji uz program zbrinjavanja eventualnog viška zaposlenih. Među nekoliko uvjeta koje kupac dionica te karlovačke tvornice mora ispuniti je i to da ponudi program razvoja i investicija te ponudi jamstvo za izvršenje preuzetih obveza. Nakon što se raspiše natječaj u dnevnom tisku za prodaju dionica što će učiniti HFP rok za prikupljanje ponuda bit će 15 dana. OTVOREN NATJEČAJ ZA NAJAM JOŠ ŠEST NAMINIH ROBNIH KUĆA Nakon iznajmljivanja devet robnih kuća trgovačkoj tvrtki Konzum (članici koncerna Agrokor), temeljem odobrenja Stečajnog vijeća Name d.d. u stečaju, objavljen je i oglas za prikupljanje ponuda za najam preostalih šest Naminih robnih kuća. Rok za podnošenje ponuda je osam dana, a ukoliko se šest ponuđenih robnih kuća da u najam, po riječima izvršnog direktora Darka Butigana, neiznajmljene ostaju još robne kuće na zagrebačkom Kvaternikovom trgu i u Ilici, koje bi u Naminom aranžmanu trebale postati modne kuće. Tako bi robne kuće Name u zagrebačkim naseljima Srednjaci, Trnsko (jedan kat), Vrbani i na okretištu tramvaja na Ljubljanici te u Kumrovcu i Sisku, trebale uskoro dobiti nove najmoprimce koji bi, među ostalim, trebali zaposliti 50 posto Naminih djelatnika - dosad zaposlenih u tim prostorima. Među uvjetima koje je objavilo Stečajno vijeće je i to da se ne smije obavljati prenamjena ponuđenih prostora, a kako je pojasnio Butigan, u izboru najboljih ponuda vodit će se računa o i specijalizaciji asortimana. Zainteresirani svoje ponude trebaju dostaviti u roku od osam dana, kazao je Butigan, a nastojat će se pri prenamjeni robnih kuća voditi računa o asortimanu roba, tj. da se primjerice ne dogodi da dvije susjedne robne kuće budu s istim asortimanom roba. Od ukupno devet robnih kuća Nama koje je iznajmio Konzum, prošlog su tjedna otvorene njihove prodavaonice na Knežiji i u Trnskom, a najavljeno je i skoro otvaranje preostalih. Na svečanosti otvorenja jedne od tih prodavaonica predsjednik koncerna Agrokor Ivica Todorić izjavio je kako je taj koncern zainteresiran i za ostale Namine robne kuće. PLASTOR U STEČAJU TREĆI PUT SNIŽAVA CIJENU Križevačka tvornica Plastor u stečaju prodaje se "u paketu" za 6,5 milijuna kuna, odnosno po tri milijuna nižoj cijeni nego dosad ili upola niže nego u prvom pokušaju prije tri mjeseca. Tako je odlučio Odbor vjerovnika koji je prvi put danas objavio i mogućnost da se cijela tvornica, površine 4.125 četvornih metara, ili njezini pojedini dijelovi, mogu i iznajmiti dok se ne nađe kupac. Za to je najviše zainteresiran nekadašnji najveći poslovni partner Plastora iz Njemačke, koji je osim mjesečne najamnine od 20.000 kuna voljan uložiti novac u obnovu proizvodnje predmeta od poliestera, doznaje se od Antuna Benceka, stečajnog upravitelja. Njemački poduzetnik za početak kani na određeno vrijeme zaposliti 20 radnika, a postupno još toliko. Proizvodnja bi bila namijenjena stranom tržištu. Vjerovnici Plastora potražuju više od 19 milijuna kuna, a najviše Bjelovarska banka, preko 10 milijuna kuna. Bivši zaposlenici koji su i pokrenuli stečaj potražuju 2,4 milijuna kuna za plaće i druge naknade. BRODOSPLIT: ZAVRŠEN PRVI OD PET VELIKIH TANKERA ZA GRKE U splitskome brodogradilištu Brodosplitu u subotu je svečanim krštenjem obilježen završetak gradnje prvog od pet naftnih tankera za grčkog brodovlasnika. Taj veliki ekološki tanker, nosivosti 45.000 tona, izgrađen je za četiri mjeseca, što je rekord Brodosplita. Prvi tanker za grčkog brodovlasnika dobio je ime "Elka Nikolas". KONCERN KONČAR OSTVARIO DOBIT OD 5,3 MILIJUNA KUNA Koncern Končar u prvih je šest ovogodišnjih mjeseci ostvario dobit u ukupnom iznosu od 5,3 milijuna kuna. Pritom su od 27 ovisnih društava koncerna Končar, 20 društava i matica poslovali pozitivno, dok je sedam društava iskazalo gubitak u poslovanju. Prodaja proizvoda i usluga u prvih je šest mjeseci iznosila 599,3 milijuna kuna (bez prodaje između povezanih društava), što je na lanjskoj razini. Na domaćem tržištu prodaja proizvoda i usluga porasla je 11 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, ali je pet posto manja od planirane. U izvozu je, pak, zabilježen pad u odnosu na isto lanjsko razdoblje i to za 12 posto, ali je udio izvoza u ukupnoj prodaji i dalje visok te iznosi 43 posto. Zemlje u koje se najviše izvozi su Bosna i Hercegovina, Slovenija, Njemačka, Bugarska, Francuska i Austrija koje čine 54 posto ukupnog izvoza. Najveći izvoznici koncerna Končar, s izvozom većim od 20 milijuna kuna su Društva; Distributivni i specijalni transformatori, Inženjering za energetiku i transport, Generatori i motori, Električne lokomotive te Mjerni transformatori. VARTEKS U PRVOM POLUGODIŠTU IZVEZAO ROBE ZA 45,3 MILIJUNA DEM Varaždinska tekstilna industrija Varteks d.d. u prvih je šest ovogodišnjih mjeseci izvezla robe u vrijednosti 45,3 milijuna njemačkih maraka, što je 36,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Time je premašen i polugodišnji izvozni plan za 18,7 posto, a od cjelogodišnjeg plana za ovu godinu ostvareno je 59 posto, objavili su iz Varteksa. Nakon niza godina Velika Britanija izgubila je primat vodećeg uvoznika Varteksovih proizvoda unatoč porastu poslova za 854 tisuće maraka, na 10,3 milijuna maraka. Tako je najveći uvoznik Varteksovih proizvoda sada Njemačka na čije je tržište plasirano robe vrijedne 11,2 milijuna maraka, čak tri milijuna maraka više proizvoda i usluga nego godinu ranije. U Italiju je izvezeno robe za 7,2 milijuna maraka, u Francusku za 4,56 milijuna maraka, a u Španjolsku za 2,4 milijuna maraka. Izvoz u Bosnu i Hercegovinu iznosi dva milijuna maraka, i smanjen je za više od milijun maraka, a pao je i izvoz u susjednu Sloveniju na čije je tržište plasirano robe za 1,4 milijuna maraka. Proizvodi i usluge Varteksa, pojašnjavaju u tvrtki, našli su kupce u 28 zemalja svijeta (lani 23), ali na deset vodećih otpada čak 93 posto ostvarenog izvoza. PROJEKT TURISTIČKOG KOMPLEKSA NA PREVLACI Projekt izgradnje turističkog kompleksa na poluotoku Oštro- Prevlaka i dalje je aktualan jer je turizam jedina komparativna prednost toga područja, a njegova je opravdanost, osim turističke, i gospodarska i politička, drži ing. Stjepo Butijer, autor projekta razvoja poluotoka Prevlake. Po njegovim riječima, područje Rta Oštro-Prevlaka prva je zaštićena luka s Otranta, što je vrlo važno i za razvoj nautičkog turizma, a blizina zračne luke i turističkih središta pogoduje gradnji specifičnoga turističkog kompleksa. "Ovaj kompleks sadržavao bi osim marine s 300 vezova i turističke apartmane, hotele uz marinu te specifičnu ponudu klub-hotela i apartmane u privatnom smještaju s 3000 postelja", istaknuo je ing. Butijer u razgovoru za Hinu, te dodao kako bi, osim toga, naselje sadržavalo i mnoge popratne sadržaje, što bi i te kako pogodovalo razvoju najjužnije hrvatske općine Konavla. Na nedavnom sastanku hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića s predsjednikom crnogorske Vlade Filipom Vujanovićem uz ostalo je bilo riječi i o zajedničkome hrvatsko-crnogorskom projektu pretvaranja poluotoka Oštro- Prevlaka u turistički kompleks. Složili su se da se vojno-strateški objekti zamijene turističkim, čime bi politička napetost prepustila mjesto gospodarskom razvitku. Ta zamisao, stara nekoliko godina, ponovno je pobudila veliko zanimanje stanovnika hrvatskoga juga, a za nju je pokazala interes i međunarodna zajednica. Dipl. ing. Stjepo Butijer iz Dubrovnika i njegovi suradnici iz tvrtke "Alfaplan" prvi su put svoj projekt razvoja Prevlake predstavili u Zagrebu godine 1996. u hotelu "Intercontinental" akreditiranim veleposlanicima u Hrvatskoj te predstavnicima turističkih agencija iz zemlje i inozemstva. 3. STATISTIKA PORAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE OD SVIBNJA DO SRPNJA 2,4 POSTO Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je u razdoblju od svibnja do srpnja ove godine, u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, veća za 2,4 posto. U razdoblju svibanj-srpanj, u odnosu na razdoblje veljača-travanj ove godine, industrijska je proizvodnja povećana za 2,2 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku o industrijskoj proizvodnji izračunatoj na temelju indeksa trend- ciklusa. Gledano prema područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), povećanje proizvodnje bilježi prerađivačka industrija, i to za 3,7 posto, dok rudarstvo i vađenje bilježe smanjenje od 2,6 posto. Opskrba električnom energijom, plinom i vodom također bilježi pad i to od 5,2 posto. Od glavnih industrijskih grupacija, intermedijarni proizvodi, osim energije bilježe povećanje industrijske proizvodnje za četiri posto, kapitalni proizvodi za 14,3 posto, netrajni proizvodi za široku potrošnju za 2,8 posto, dok se industrijska proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju u promatranom razdoblju nije mijenjala. Jedini pad industrijske proizvodnja, i to od 1,2 posto zabilježen je kod proizvodnje energije. ROBNA RAZMJENA DO KRAJA SRPNJA GOTOVO 7 MLRD DOLARA Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom u prvih je sedam ovogodišnjih mjeseci iznosila ukupno 6,9 milijardi američkih dolara, što je 2,2 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Istodobno, ukupni izvoz iz Hrvatske dosegnuo je 2,5 milijarde dolara, odnosno 6,67 posto više nego u prvih sedam mjeseci 1999., dok je u Hrvatsku uvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 4,4 milijarde dolara, što predstavlja pad od 0,21 posto. Iz toga proizlazi da je vanjskotrgovinski deficit iznosio 1,8 milijardi dolara, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 57,6 posto. Podaci Državnog zavoda za statistiku o izvozu po sektorima pokazuju da je u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci iz Hrvatske najviše izvezeno strojeva i transportnih uređaja i to u vrijednosti 709,8 milijuna dolara (11,4 posto više nego u razdoblju siječanj-srpanj 1999.), a raznih gotovih proizvoda izvezeno je u vrijednosti 511 milijuna dolara (22,6 posto manje). U promatranom je razdoblju najviše, za čak 63,8 posto - na 266,6 milijuna dolara, porastao izvoz mineralnih goriva i maziva, dok je izvoz ostalih, u ostalim sektorima nespomenutih proizvoda i transakcija, pao za čak 93,4 posto, na 255 tisuća dolara. Gledano prema ekonomskim grupacijama zemalja, od početka godine, do kraja srpnja najviše je proizvoda izvezeno u zemlje Europske unije - 1,6 milijardi dolara (19,4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju), a prvi vanjskotrgovinski partner Hrvatskoj i dalje je Italija, u koju je izvezeno robe u vrijednosti 574,1 milijuna kuna (27,8 posto više). IZNOS NEPODMIRENIH NALOGA ZA PLAĆANJE 21,3 MLRD KUNA Iznos prijavljenih nepodmirenih naloga za plaćanje kod Zavoda za platni promet (ZAP) krajem srpnja ove godine iznosio je 21,3 milijarde kuna, što je za 1,5 milijardi kuna ili 6,5 posto manje nego mjesec ranije. Tako se iznos nepodmirenih naloga nastavio smanjivati i sedmi mjesec zaredom, s tim da je u tih sedam mjeseci smanjen za ukupno 5,3 milijarde kuna ili 20 posto u usporedbi s krajem prošle godine. Smanjenje iznosa blokada, pojašnjavaju u ZAP-u, posljedica je povećanja broja stečajnih postupaka. Tako je tijekom srpnja otvoren stečajni postupak nad 48 pravnih osoba, a među njima je bilo čak sedam njih koji su u u lipnju bili na listi 100 najvećih dužnika. Broj blokiranih pravnih osoba smanjuje se također već tri mjeseca zaredom, ističu u ZAP-u. Potkraj srpnja bilo je blokirano 31.769 poslovnih subjekata, što je 0,3 posto manje nego u mjesecu ranije. Čak više od 91,8 posto ukupnog iznosa odnosi se na blokade računa koje traju više od godine dana, odnosno čak više od dvije trećine blokiranih pravnih osoba blokirano je dulje od godine dana. Smanjenje iznosa nepodmirenih dospjelih naloga za plaćanje zabilježeno je u svim prioritetnim redovima evidentiranim u evidenciji ZAP-a. Zbog ukidanja akceptnog naloga kao instrumenta plaćanja i osiguranja plaćanja sredinom prošle godine, potkraj srpnja ove godine u odnosu na lipanj, najviše je smanjen iznos nepodmirenih obveza na osnovi akceptnog naloga (10,1 posto), potom na osnovi doprinosa iz plaća i na plaće (2,8 posto) te na osnovi sudskih i drugih ovršnih rješenja (2,4 posto). Prvi puta ove godine smanjen je i iznos nepodmirenih naloga na osnovi neplaćenih poreza i to za 1,8 posto. 4. BANKARSTVO I FINANCIJE LIKVIDNOST VISOKA, KAMATE SMANJENE, A KREDITI GOSPODARSTVU NE RASTU Savjet Hrvatske narodne banke na svojoj je sjednici u srijedu razmotrio je najnovija gospodarska i novčana kretanja, izvješće o financijskom poslovanju HNB-a u prvoj polovici ove godine, te donio više odluka iz svoje nadležnosti. Kretanja u realnom sektoru obilježena su oživljavanjem industrijske proizvodnje i prometa u maloprodajnoj trgovini, a najviše velikim porastom broja inozemnih turista i njihovih noćenja (ukupno 50 posto). Nakon srpanjskog povećanja maloprodajnih cijena za 0,5 posto, u kolovozu su cijene stagnirale, pa je ukupni rast cijena za posljednjih godinu dana iznosio 6,5 posto, a za osam mjeseci ove godine, prema istom prošlogodišnjem razdoblju 5,5 posto. U prošlom mjesecu se smirilo i kretanje proizvođačkih cijena za industrijske proizvode. Kuna je prema marki i euru aprecirala tijekom srpnja i kolovoza nominalno za oko jedan posto, a prema dolaru deprecirala za 4,6 posto. Središnja banka se uključila u tom razdoblju samo jednom aukcijom u rad deviznog tržišta i to početkom srpnja. U lipnju i srpnju je ostvaren porast svih monetarnih agregata. Unutar toga povećao se i depozitni novac poduzeća, na što je, osim sezonske komponente (najviše uslijed dobre turističke sezone), bitno utjecalo to što je država nastavila podmirivati dospjele neplaćene obveze iz prošlih godina. Važan financijski pokazatelj je i daljnji porast štednje, pa su devizni depoziti u navedena dva mjeseca povećani 1,76 milijardi kuna (što je zaamjetno više nego u prijašnja tri mjeseca), a povećana je i kunska štednja oko 560 milijuna kuna. Likvidnost u bankovnom sektoru je vrlo visoka, što se odražava i u kretanju kamatnih stopa koje su pale na dosad najnižu razinu. Ponuda na tržištu novca prošlog je mjeseca bila dva do tri puta veća od potražnje. Kamatna stopa u dnevnom trgovanju za pozajmice uz opoziv spuštala se i ispod 2,5 posto, a za prekonoćne pozajmice padala je i na 0,54 posto. Prosječna kamatna stopa na novoodobrene kunske kredite banaka bila je u srpnju 11,4 posto, a prosječna kamatna stopa na kratkoročne kredite poduzećima oko 7,4 posto. No, zabrinjava što unatoč visokoj likvidnosti i nižim kamatama nije došlo do povećanja bankovnih kredita gospodarstvu. Po svemu sudeći, banke ne žele ulaziti u takve plasmane i prihvatiti rizike koje oni podrazumijevaju. To potvrđuje, ističu članovi Savjeta HNB, da ni makroekonomska stabilnost ni obilna likvidnost u bankovnom sustavu nisu dovoljni za ostvarenje željenog rasta, bez odgovarajućih promjena u realnom sektoru i učinkovitog funkcioniranja pravne države. Savjet HNB je na sjednici dao suglasnost Varaždinskoj banci d. d. Varaždin da se za člana njezine uprave imenuje Pavao Parat. Savjet HNB dao je na sjednici i prijašnju suglasnost istoj toj banci za stjecanje dodatnih 26,89 posto dionica u Hrvatskoj stambenoj štedionici d. d. Varaždin, kao i Trajektnoj luci Split za stjecanje dodatnih 12,62 posto dionica u Imex banci d. d. Split. PRVA SJEDNICA ODBORA ZA SURADNJU MINISTARSTVA FINANCIJA I HNB-A U Ministarstvu financija RH u utorak je održana prva sjednica novoosnovanog Odbora za suradnju Hrvatske narodne banke i Ministarstva financija. Guverner HNB-a dr. Željko Rohatinski i ministar financija dr. Mato Crkvenac izrazili su zadovoljstvo uspostavom takve stalne komunikacije, mjesta razmjene informacija i zajedničkog stručnog promišljanja najboljih rješenja na području monetarne i fiskalne politike. Odbor će, kako su izvijestili iz Ministarstva financija, operativno voditi zamjenik guvernera dr. Boris Vujčić i zamjenik ministra financija mr. Damir Kuštrak, a sastajat će se svaki tjedan. Na sastanku je bilo riječi o isplati ostatka duga štedišama za osiguranu štednju banaka u stečaju, pri čemu su se obje strane suglasile da će učiniti sve što je u njihovim nadležnostima i mogućnostima kako bi se isplata obavila što prije. Do sada je na ime osigurane štednje banaka u stečaju država štedišama isplatila 1,069 milijardi kuna. Ostatak duga, po osiguranoj štednji, dakle onoj do 100 tisuća kuna, iznosi 2.376.050,44 kune. Ministarstvo financija informiralo je HNB o obvezama države na osnovu javnog duga do kraja godine. Do kraja 2000. godine dospjeva još 873 milijuna kuna duga prema inozemstvu i 275 milijuna kuna tuzemnog javnog duga. Sve se otplate u tijeku ove godine uredno otplaćuju, rekao je zamjenik ministra financija mr. Damir Kuštrak. POZITIVAN SMJER KRETANJA OCJENE RIZIČNOSTI ULAGANJA U RH Hrvatska je u rujanskom izvješću jedne od vodećih međunarodnih agencija za poslovne informacije i bonitete, Dun & Bradstreet (D&B), ostala na ocjeni rizičnosti ulaganja DB5a, koju je imala i kolovozu, ali je indikator trenda kretanja rejtinga s neutralnog izmijenjen u pozitivan. Kako su izvijestili iz zagrebačke tvrtke BonLine, zastupnika D&B, ocjena DB5a znači da još uvijek postoje značajni rizici koji se mogu javiti pri investiranju u zemlju, no pozitivan smjer pokazuje da bi se ocjena uskoro mogla i poboljšati. Hrvatskoj je pozitivan predznak, kako se ističe, D&B dodijelio zbog poboljšanih političkih, poslovnih, gospodarskih uvjeta u zemlji i odnosa s inozemstvom. Posljedica je to, pojašnjava se, promjena u politici Vlade RH, posebice glede pokretanja istrage o ratnim zločinima počinjenim u tijekom Bljeska i Oluje te akcije povratka izbjeglica. Ugledu Hrvatske na međunarodnom planu, ističu u toj tvrtki, pogodovalo je i potpisivanje protokola o članstvu u Svjetsku trgovinsku organizaciju te najava pregovora o pristupanju Europskoj uniji i NATO-u. Također, prilikom nedavnog posjeta hrvatskog predsjednika SAD-u, američki je predsjednik ponudio ekonomsku pomoć Hrvatskoj u iznosu od 30 milijuna američkih dolara, čime je povećana i vjerojatnost povoljne odluke Međunarodnog monetarnog fonda o novom stand-by zajmu Hrvatskoj, o čemu bi se trebalo raspravljati idućeg mjeseca. Pozitivnim su ocijenjeni podaci o gospodarskim odnosima s inozemstvom - porast izvoza u prvih pet mjeseci ove godine za 10,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, uz istovremeno stagniranje uvoza. Također, u lipnju ove godine broj inozemnih turista na godišnjoj razini povećao se za 30 posto, najavljujući dobru turističku sezonu. Tome u D&B-u pridodaju podatak o porastu industrijske proizvodnje u lipnju za 9,6 posto, u odnosu na mjesec ranije. Sve to analitičare tvrtke Dun & Bradstreet navelo je da svoja očekivanja o ovogodišnjem rastu hrvatskog BDP-a pomaknu s dva na 2,5 posto, a za 2001. godinu na tri posto. PRIJENOS ŠTEDNJE GRAĐANA IZ CIBALAE U ZAGREBAČKU BANKU Zagrebačka banka dd izvijestila je u petak prošloga tjedna da su od 12. srpnja, kada je temeljem dogovora s hrvatskom Vladom, Hrvatskom narodnom bankom i vinkovačkom Cibalae bankom prenijela kunsku i novu deviznu štednju građana i započela s isplatom štednih uloga svim klijentima vinkovačke banke, do 25. kolovoza klijenti podigli ukupno 7,3 milijuna kuna i 11,8 milijuna njemačkih maraka. Istodobno je iz Cibale u Zagrebačku banku preneseno 26 milijuna kuna depozita pravnih osoba. Vlasnicima tekućih i žiro računa Zagrebačka banka do 31. prosinca ove godine nudi prijenos sredstava iz Cibalae banke, a sadašnji podatci pokazuju da više od 50 posto sredstava bivši korisnici Cibalae banke ostavljaju na štednji u Zagrebačkoj banci. Hrvatska je Vlada u travnju ove godine donijela mjere za zaštitu štediša i deponenata te stvaranje pretpostavki za rješenje problema likvidnosti i daljnjeg poslovanja vinkovačke banke. Cibalae banka za strateškog je partnera izabrala Zagrebačku banku s kojom je sklopila ugovor o dokapitalizaciji banke, povećanju vlastitog kapitala i prodaji dijela portfelja. Na osnovi tog ugovora, do 25. kolovoza ove godine građanima je Zagrebačka banka isplatila 61 posto sredstava po tekućim računima, odnosno 3,6 milijuna kuna, zatim 68 posto sredstava po žiro računima ili milijun kuna, te 25 posto sredstava prenesene kunske štednje (2,7 milijuna kuna). Također u tom je roku podignuto i 43 posto sredstava iz vinkovačke banke prenesene nove devizne štednje u ukupnom iznosu od 11,8 milijuna njemačkih maraka. ZAGREBAČKA BANKA ISPLAĆUJE SAV IZNOS STARE DEVIZNE ŠTEDNJE Zagrebačka banka je od četvrtka započela s isplatom svih preostalih 110 milijuna njemačkih maraka izvorne stare devizne štednje, dok se rata isplate stare devizne štednje prenesene iz drugih banaka (primjerice iz Ljubljanske) povećava s dosadašnjih tisuću maraka na pet tisuća, rekao je na konferenciji za novinare član Uprave Zagrebačke banke d.d. Zvonimir Jurjević. Iako je dospijeće posljednje rate državnog duga predviđeno za 2005., Banka je odlučila što ranije građanima omogućiti raspolaganje tim sredstvima, te što se te banke tiče, od četvrtka za njihove štediše više ne postoji stara devizna štednja. Taj bi potez, smatra Jurjević, trebao imati pozitivan utjecaj na oživljavanje hrvatskog gospodarstva. Osim podataka o staroj, novinare je Jurjević izvijestio i o novoj deviznoj štednji u Zagrebačkoj banci u ovoj godini. U prvih osam mjeseci 2000., devizna štednja građana u toj je banci porasla za 858 milijuna njemačkih maraka (od čega se 253 milijuna maraka odnosi na štednju preuzetu nakon pripajanja splitske Pomorske banke), odnosno 33,22 posto u odnosu na kraj 1999. godine. Tako je 31. kolovoza iznosila 3,4 milijarde njemačkih maraka, odnosno trećinu svih deviznih oročenih depozita u Hrvatskoj, a usporedbe radi, sredinom 1991. godine u toj su banci štediše imale oko milijardu maraka devizne štednje. Samo u srpnju ove godine mjesečni porast devizne štednje bio je najveći u posljednjih devet godina i iznosio je 113 milijuna njemačkih maraka. Osim devizne štednje, u tom je razdoblju zabilježen i rast kreditiranja građana - gotovo 200 milijuna maraka odobrenih kredita, a samo u protekla četiri mjeseca, od svibnja do kolovoza, isplaćeno je više od 150 milijuna maraka, rekao je Jurjević. Najveći porast bilježe gotovinski krediti, kojih je (po broju) u samo osam ovogodišnjih mjeseci odobreno više nego ijedne, cijele, godine od 1993. godine, a na koje se od ukupno odobrenih 200 milijuna, odnosi gotovo 100 milijuna maraka. KAPTOL INVESTICIJSKO DRUŠTVO PREŠLO U VLASNIŠTVO EPICA Kaptol banka d.d. prodala je Kaptol investicijsko društvo d.o.o. Epic-u, austrijskom društvu za upravljanje fondovima u srednjoj Europi, priopćeno je iz Kaptol banke i Epic-a. Vrijednost tog preuzimanja u obje tvrtke drži se poslovnom tajnom. Kaptol investicijsko društvo upravlja Središnjim nacionalnim fondom (SNF), vodećim domaćim privatizacijskim investicijskim fondom, a tom prodajom upravljanje portfeljom SNF-a prelazi u ruke stranog partnera. Novi vlasnici društva namjeravaju zadržati postojeći menadžment koji će usmjeriti svoja znanja i napore ka razvoju vrijednosti portfelja SNF-a, te nastaviti sa dosadašnjom poslovnom politikom u kojoj će dioničari i dalje biti na prvom mjestu. Epic je, inače, vodeća srednjoeuropska investicijska kuća za upravljanje investicijskim fondovima, osnovana 1989. godine sa sjedištem u Beču. Od 1991. godine Epic uspješno upravlja sa devet fondova u šest različitih zemalja uključujući Hrvatsku, a ukupna vrijednost svih portfelja iznosi oko dvije milijarde američkih dolara. Kaptol investicijsko društvo bit će preimenovano u E- Invest, a Georg Eltz Vukovarski i Vicko Ferić iz Epica priključit će se njezinoj upravi. ZA POTICANJE INOVACIJA U PODUZETNIŠTVU 45 MILIJUNA KUNA Ugovor o kreditiranju za program "Komercijalizacija inovacija", vrijedan 45 milijuna kuna, između Zagrebačke banke i Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo, potpisali su u ponedjelajk ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek i član Uprave Zagrebačke banke Zvonimir Jurjević. Ministarstvo će na ime depozita izdvojiti 4,5 milijuna kuna, istaknuo je Pecek, a to će banka uvećati u omjeru 1 naprama 10. Krediti se odobravaju obrtnicima, zadrugama, malim i srednjim poduzetnicima u svrhu poticanja poduzetništva. Najniži iznos kredita je deset tisuća njemačkih maraka, u kunskoj protuvrijednosti, a najviši nije određen. Rok otplate kredita je pet do deset godina od stavljanja kredita u otplatu, uz kamatnu stopu od 8 posto i poček otplate do dvije godine. Zagrebačka banka kredite će odobravati na prijedlog Povjerenstva za odabir poduzetničkih projekata. Članove povjerenstva imenovat će Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Zagrebačka banka, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora i Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatski savez inovatora i Državni zavoda za intelektualno vlasništvo. 5. FINANCIJSKA TRŽIŠTA NA BURZI PRODANE DIONICE CIO-A Na javnoj dražbi za gotovinu na Zagrebačkoj burzi u četvrtak je ostvaren promet od 23,8 tisuća kuna ili 6160 njemačkih maraka. Iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju prodani udjeli u trgovačkom društvu CIO d.o.o. iz Zagreba. Posredstvom brokerske kuće Investco vrijednosnice prodan je paket od 50,42 posto udjela tvrtke CIO po cijeni od ukupno 23.800 kuna. NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 04.-07. rujna 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) 1. Hrvatski zavod za zdrav. osig. 100,30* 31.030.535 2. Zagrebačka banka 0 1.470,00 5.523.437 3. Dalmatinska banka 212,00 1.037,810 4. Pliva 464,00 848.150 5. Riječka banka 108,00 459.884 6. Podravka 140,00 416.224 7. Kraš 210,00 231.866 8. Zagrebačka banka E 1.040,00 197.940 9. Karlovačka pivovara 315,07 148.483 10. Privredna banka Zagreb 78,10 32.508 UKUPAN PROMET 61,78 40.021.422 Vrijednost indeksa CROBEX 3,13 855 *obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 04.- 07. rujan 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) 1. MTČ Čakovec 446,17 785.705 2. PIF Dom 18,10 448.158 3. PIF Središnji nacionalni 17,00 359.064 4. PIF Velebit 14,66 329.390 5. PIF Expandia 19,40 188.590 6. PIF Pleter 11,12 78.393 7. PIF Slavonski 9,10 59.656 8. Ericsson-Tesla 185,00 59.402 9. PIF Sunce 8,25 54.747 10. Imperial Rab 60,00 3.900 UKUPAN PROMET 27,66 2.370.564 Vrijednost indeksa VIN -0,53 374,00 PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 31. kolovoza -07. rujna 2000. Datum Potražnja Dnevni promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 31. VIII. 13.000.000 12.000.000 5,67 139.283.000 01. IX. 23.000.000 22.000.000 4,23 133.373.000 04. IX. 26.060.000 20.060.000 9,00 141.123.000 05. IX. 20.000.000 12.900.000 5,00 98.723.000 06. IX. 22.100.000 22.100.000 5,72 110.243.000 07. IX. 10.500.000 10.500.000 5,48 - Dnevni prosjek 19.110.000 16.583.000 5,85 124.549.000 AUKCIJA BLAGAJNIČKIH I TREZORSKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 06.09. HNB 35 dana 122.000.000 6,77% 06.09. HNB 91 dan 110.500.000 7,80% 06.09. HNB 182 dana 52.000.000 9,07% Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 06.09. - 2.560.000.000 kn 6. AKTIVNOSTI UDRUGA PRIVATNI TRGOVCI NAFTOM TRAŽE HITNA RJEŠENJA, ILI PROSVJEDUJU 11. RUJNA Udruga poslodavaca trgovine naftom i naftnim derivatima uputila je u prošli petak Vladi zahtjev da, temeljem danih obećanja, hitno riješi problematiku privatnih benzinskih crpki. U protivnom, prvi javni prosvjed bit će organiziran u ponedjeljak, 11. rujna s kontinuiranim trajanjem do konačnog rješenja, priopćeno je iz Udruge nakon proširene sjednice Predsjedništva. Na sjednici je analizirano aktualno stanje vezano za jednostranu odluku INE od 7. srpnja kojom su ukinuti rabati na kupljene naftne derivate. Udruga je nakon toga poduzela niz akcija za "otklanjanje tih neprirodnih poslovnih odnosa", a u priopćenju se spominje da su čelnici Udruge 21. kolovoza razgovarali s potpredsjednikom Vlade Slavkom Linićem, zajedno s predsjednikom Uprave INA-e Tomislavom Dragičevićem. "Tom prilikom je Slavko Linić, potpredsjednik Vlade RH, decidirano obećao da će se u tjednu od 21. do 25. kolovoza obaviti dogovori i donijeti rješenje na Koordinaciji Vlade, kako bi Vlada na svojoj sjednici 31. kolovoza u okviru primjene formule automatizma cijena riješila i odobrila trgovačku maržu od 50 do 60 lipa po litri vlasnicima privatnih benzinskih crpki", navodi se u priopćenju. Članovi Udruge "vrlo su neugodno razočarani" što, usprkos uvjeravanjima, na Vladinoj sjednici nije donijeto rješenje statusa vlasnika privatnih benzinskih crpki. Zbog toga priopćenjem obavještavaju Vladu i javnost da su prisiljeni poduzeti sve mjere kako bi zaštitili opstanak 200 privatnih benzinskih postaja i preko 4.000 zaposlenika. HUP ĆE U IDUĆA DVA TJEDNA DEFINIRATI PLATFORMU ZA RAZGOVOR S VLADOM Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) najavila je u srijedu da će, nakon rasprave među svojim članicama o gospodarskim i socijalnim pitanjima i dokumentima koje je Vlada ponudila na nedavnom skupu na Plitvicama, u naredna dva tjedna definirati platformu za razgovor s Vladom. Predsjedništvo HUP-a, koje je o rezultatima sastanka na Plitvicama raspravljalo u ponedjeljak, ocjenjuje ohrabrujućom projekciju državnog proračuna 2001.- 2003., posebno zbog namjere smanjenja javne potrošnje. U tom kontekstu realnim se mogu ocijeniti i procjene rasta BDP-a, izvijestio je na konferenciji za novinare predsjednik Predsjedništva Branko Roglić. "Nitko sretniji od nas bude li većeg rasta, ali mi 'koji smo na zemlji' smatramo da nije lako dostići ni rast od 3 do 5 posto. Predvidi li se rast od 8 posto, stvara se realna opasnost da se ljudi počnu rastrošno ponašati i ne shvate da smo mala zemlja i da moramo štedjeti na svakom koraku", Roglićev je odgovor na upit o tvrdnjama ministara Radimira Čačića, Ivana Jakovčića i Goranka Fižulića da su procjene o rastu od 3 do 4 posto preskromne. Predsjedništvo je visoko ocijenilo i prijedlog da se odnosi socijalnih partnera reguliraju socijalnim sporazumom. Za postizanje socijalnog sporazuma, objasnio je, poslodavci ne bježe od određene štednje, zahtjeva za smanjenje profita, ali traže i da se sindikati suzdrže od zahtjeva za rastom plaća, prisile. 7. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI 76. JESENSKI MEĐUNARODNI VELESAJAM OD 11. DO 17. RUJNA Na ovogodišnjem 76. Jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajamu (JMZV), koji će se održati od 11. do 17 rujna, svoje gospodarske potencijale predstavit će na 109.167 četvornih metara 1.811 izlagača. To je 20-ak posto manje izlagača nego lani, a iz ZV-a ističu da je u posljednje dvije godine, zbog sve težeg gospodarskog stanja u Hrvatskoj, evidentan pad broja izlagača i službene površine što je, tvrde, trend i u ostalim tranzicijskim zemljama. Sajam, na kojem će se ove godine kao zemlja partner predstaviti Mađarska, otvorit će, kako se očekuje, hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. U sklopu JMZV-a održat će se i dvije specijalizirane sajamske priredbe - 55. međunarodni sajam tekstila i prateće industrije Intertekstil i 2. sajam financija i poslovnih mogućnosti Cromoney. Najveća sajamska priredba Zagrebačkog velesajma ima izuzetno poslovno značenje za gospodarstvenike iz Hrvatske i svijeta iako će na njoj ove godine nastupiti manje izlagača od prošlogodišnjih 2.197 koji su izlagali na 132.921 četvornih metara prostora. NA CELJSKOM SAJMU OBRTNIŠTVA IZLAŽE 24 HRVATSKA OBRTNIKA Na 33. Međunarodnom sajmu obrtništva u Celju, koji se održava od 8. do 17. rujna ove godine, svoje proizvode, na izložbenom prostoru od 63 četvorna metra, izložit će 24 hrvatska obrtnika i poduzetnika. Promidžbenim materijalom predstavit će se ukupno 50 obrtnika, najavio je u utorak predsjednik Odbora za sajmove Hrvatske obrtničke komore (HOK) Rudolf Benček na predstavljanju tog sajma u Zagrebu. Ovogodišnji nastup obrtnika na sajmu u Celju HOK organizira u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, a obrtnici će izlagati proizvode većinom s područja metala, strojogradnje, elektronike, plastike, tekstila, kože, keramike, zlata, prehrane i prerade spužve.Međunarodni obrtnički sajam u Celju najveći je privredno-poslovni događaj u Sloveniji i zbog toga uživa ugled u Europi i svijetu. Ove će se godine na 60.000 četvornih metara sajamske površine predstaviti 1821 izlagača iz 31 države, a očekuje se posjet 240.000 posjetitelja. HRVATSKE TVRTKE NA BANJALUČKOM SAJMU Na Međunarodnom sajmu poljoprivrede "Agros 2000.", koji se od 5. do 9. rujna, održava u Banja Luci predstavlja se i nekoliko hrvatskih tvrtki. Samostalno ili preko zastupnika uz ostalo na sajmu nastupaju i kutinska Petrokemija, požeško Zvečevo, zagrebački Chromos-Agro, sisački Herbos. Na banjalučkom sajmu, koji se održava četvrtu godinu, kutinska Petrokemija sudjeluje tri godine. Podatke o sve većoj poratnoj isporuci mineralnih gnojiva iz Kutine u BiH na poslovnom je skupu sa oko 130 potencijalnih kupaca, predstavio direktor "Modeca", uvoznika mineralnih gnojiva iz Petrokemije, Vlatko Petrović. Samo putem te tvrtke u osam je ovogodišnjih mjeseci isporučeno 68.000 tona gnojiva, a do konca godine te se količine procjenjuju na 85.000 tona, što je 23.000 tona više nego prethodne godine. Procjenjuje se da će ukupna isporuka mineralnih gnojiva iz Petrokemije u BiH biti veća od 100.000 tona, što znači postupno vraćanje na količine predratnih godina. Hrvatski izlagači na banjalučkom sajmu ističu kako na tom prostoru iz godine u godinu oživljava gospodarska ponuda ne samo u gradu Banjoj Luci već i na čitavom području BiH. Tako su npr. isporuke Chromosa Agro, koji se drugu godinu predstavlja na sajmu, povećane za 70 posto u odnosu na prošlu godinu, a iduće se najavljuje i povećanje od sto posto. Požeško Zvečevo u BiH isporučuje oko 2,5 milijuna litara alkoholnih pića i 3,5 tisuća tona drugih roba iz svog proizvodnog programa. 8. MEĐUNARODNI STOČARSKI I GOSPODARSKI SAJAM U GUDOVCU U Gudovcu pokraj Bjelovara u petak prošloga tjedna otvoren je 8. međunarodni stočarski i gospodarski sajam, najveća manifestacija takve vrste u Hrvatskoj. Sajam je okupio 160 domaćih izlagača iz 18 županija i 10-ak stranih - iz Austrije, Njemačke, Mađarske, Slovačke i Egipta, što je najviše izlagača dosad. Prikaz je to najboljeg što se u hrvatskom stočarstvu i uzgojno selekcijskom radu može vidjeti ali i poljoprivrednih proizvoda, mehanizacije i opreme. Sajam, koji se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, otvorio je ministar Božidar Pankretić koji je, govoreći o važnosti ulaska Hrvatske u Svjetsku trgovačku organizaciju (WTO) podsjetio je kako će to značiti otvaranje tržišta za hrvatskog seljaka, ali i golemu konkurenciju za koju naša zemlja zbog loše dugogodišnje pripreme još nije spremna. Najavio je donošenje zakona o poljoprivredi, ističući da je resorno ministarstvo već pokrenulo neke promjene. Sajam je bio otvoren do nedjelje, 3. rujna, a na njemu je izloženo oko 500 grla najkvalitetnije stoke. 8. POSEBAN PRILOG PAKISTAN ZAINTERESIRAN ZA KUPOVINU LOKOMOTIVA, KOMBAJNA Pakistan je zainteresiran za sudjelovanje Hrvatske u obnovi i razvoju njihovih željeznica, a prvi konkretan posao mogao bi biti isporuka kombajna. Tijekom Zagrebačkog velesajma očekuje se, naime, potpisivanje ugovora s "Đurom Đakovićem" koji bi Pakistanu isporučio 30 kombajna, a posao je vrijedan 2,8 milijuna američkih dolara. Najavio je ministar gospodarstva Goranko Fižulić koji je prošli tjedan boravio u dvodnevnom posjetu Pakistanu. Konferenciji za novinare u Ministarstvu gospodarstva bili su nazočni i predstavnici "Končara", "Đure Đakovića", "Gredelja", Hrvatskih željeznica i Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR), koji su neposredno prije konferencije razgovarali o mogućnostima realizacije poslova o kojima se razgovaralo u Pakistanu. Fižulić je jedan od prvih europskih državnih dužnosnika koji je službeno posjetio Pakistan nakon promjene vlasti u toj zemlji, u jesen prošle godine. Pakistan je zainteresiran, istaknuto je, za nabavu novih dizel električnih lokomotiva (njih 60), kao i za preinaku polovnih, a kako Pakistan ima drugačije standarde širine pruge razmatralo se pronalaženje zadovoljavajućeg rješenja. Pakistan je zainteresiran i za nabavu 300 vagona cisterni, što je posao vrijedan 30 do 40 milijuna maraka, ali hrvatske će tvrtke u tome imati i konkurenciju drugih zemalja. Pakistan očekuje i ponudu hrvatske brodogradnje za jedan tanker, za izgradnju brodova za čišćenje luka, a razgovaralo se i o mogućnosti isporuke ribarskih brodova, tehnologije i znanja za ribarsku flotu. Fižulić je istaknuo kako je hrvatska razmjena s Pakistanom gotovo zanemariva, oko milijun-dva dolara, a riječ je o ogromnom tržištu sa 140 milijuna stanovnika. U DESET GODINA NA UVOZ VOĆA POTROŠENO 1,3 MILJARDE DOLARA Hrvatska voćarska zajednica (HVZ) u svom je pismu ocijenila da potpisom sporazuma sa WTO-om hrvatsko voćarstvo dolazi u neravnopravan položaj u odnosu na susjedne i zemlje Europske unije. Zajednica, koja ima razrađenu strategiju razvoja hrvatskog voćarstva, predložila je više mjera koje bi trebale osigurati bolje dane u toj grani. Navela je i podatak po kojemu je na uvoz voća u posljednjih deset godina potrošeno 1,3 milijarde dolara. Svoje pismo krovna udruga u voćarstvu uputila je u srijedu predsjednicima države i Vlade, ministru poljoprivrede, predsjedniku saborskog Odbora za poljodjelstvo, selo i seljaštvo, te javnosti. Hrvatska voćarska zajednica, kaže se u pismu, ima razrađenu strategiju razvoja voćarstva po kojoj u slijedećih pet godina može osigurati dovoljnu količinu svih vrsta voća za domaću i turističku potrošnju i preradu, te određene količine za izvoz. Da bi se strategija ostvarila, predlaže više mjera, pa tako traži da se usvoji i osigura provođenje strategije čime se, tvrdi, osim dovoljne proizvodnje voća osigurava i puna zaposlenost od najmanje 80.000 članova domaćinstava. Zajednica predlaže da se osiguraju državni poticaji za voćarsku infrastrukturu (tehnološke hladnjače, sortirnice,...), sredstava za subvencioniranje premija osiguranja, da se odgodi vraćanje kredita za uređenje zemljišta i podizanje trajnih nasada. HVZ traži da se u državnom proračunu za iduću i naredne godine predvidi godišnji iznos realnog poticaja po hektaru za intenzivnu proizvodnju jabuka, krušaka i bresaka koji, napominje, u razvijenim zemljama iznosi 20:1 u odnosu na pšenicu.