RDW 7. IX.TISAK

NJEMAČKI RADIO - RDW 7. IX. 2000. Iz tiska Unatoč pompoznom najavljivanju sastanka predstavnika zemalja članica Ujedinjenih naroda u New Yorku, ovaj 'tisućljetni' događaj u njemačkom tisku nailazi na glasove kritike. Tako se bonnski dnevnik 'General Anzeiger' pita nije li to još jedan prestižni, skupi i nekorisni sastanak na vrhu. 150 govora šefova država i vlada, apstraktni razgovori za okruglim stolovima, velika primanja i čašćenja - UN-ovi majstori ceremonija oko šefa Kofija Annana koji se stalno bori za svoj reizbor, stavili su u pogon sve instrumente dosade i luksuza. Razloga za slavlje ova svjetska organizacija ni u kom slučaju nema. 1,3 milijarde ljudi gladuje. AIDS prijeti postati pošast čovječanstva. Ujedinjeni narodi ne posjeduju autoritet za donošenje jednog općeg koncepta za razvojnu politiku, koji bi prije svega trebale podržati bogate zemlje.' Kako je UN-ov milenijski sastanak na vrhu još uvijek u fazi zagrijavanja, njemačke dnevne novine puno se više bave prijedlozima vladajuće zeleno-crvene koalicije za uvođenje referenduma kao oblika političkog očitovanja građana u Saveznoj Republici Njemačkoj. Protiv referenduma argumentira 'Frankfurter Allgemeine Zeitung' riječima da se glavni tajnik SPD-a Muenterfering igra s još uvijek popularnom tezom da je zastupnička demokracija manjkava demokracija. A činjenica da i Unija već dugo koketira s idejom o pružanju novoga načina glasovanja narodu, potkrjepljuje sumnju da eros zastupničke demokracije slabi i u strankama. Zastupnička demokracija koristi narodu tako što ga štiti od samoga sebe. Nije dobro za narod slijepo pratiti svaku riječ vladara. Ako politika treba plebiscit, onda je ona manjkava, a nije vladar loš', smatra komentator 'Frankfurter Allgemeine Zeitunga'. Ni ulmski list 'Suedwest Presse' nije sklon ideji o referendumu na saveznoj razini. List se pita smiju li u jednoj demokraciji oblikovanoj televizijskim izvješćima, u kojoj su raspoloženja promjenjiva i podložna populističkim pojednostavljenjima, referedumom biti rješavana pitanja kao što su pristupanje Poljske ili Turske Europskoj uniji, ili pak broj imigranata. Ne. Što bi pak s druge strane vrijedila volja naroda na kojoj inzistira Ustav kada bi se zaobilazile sve sporne teme? Socijaldemokrati i zeleni bore se za uvođenje referenduma. Moglo bi proći podosta vremena prije nego što im pođe za rukom skupiti potrebnu dvotrećinsku većinu. Do tada bi narod već bio zadovoljan kada bi predizborna obećanja bila održana i kada parlament ne bi samo smio potvrdno klimati glavom na sve što Vlada odluči, piše 'Suedwest Presse'. 'Tagesspiegel' iz Berlina je mišljenja da bi referendum bio dobar u određenim slučajevima, koje i navodi. Za referendum bi bile pogodne pregledne teme iz iskustvene prakse: spajanje općina, ukinuće senata u Bavarskoj, fuzija saveznih zemalja. Zato postoje plebisciti u općinama i saveznim zemljama, ali ne i na saveznoj razini.(...) (RDW)