ZAGREB, 6. rujna (Hina) - Pitanje povratka u banjalučku regiju i bosansku Posavinu mora se rješavati na intenzivniji način i u međusobnoj suradnji vlasti u Hrvatskoj, BiH i međunarodne zajednice. Sada su na potezu političari, rekao je
predsjednik Hrvatskog državnog sabora Zlatko Tomčić na današnjem okruglom stolu o povratku u banjalučku regiju i bosansku Posavinu. Okrugli stol je održan pod pokroviteljstvom predsjednika Sabora.
ZAGREB, 6. rujna (Hina) - Pitanje povratka u banjalučku regiju i
bosansku Posavinu mora se rješavati na intenzivniji način i u
međusobnoj suradnji vlasti u Hrvatskoj, BiH i međunarodne
zajednice. Sada su na potezu političari, rekao je predsjednik
Hrvatskog državnog sabora Zlatko Tomčić na današnjem okruglom
stolu o povratku u banjalučku regiju i bosansku Posavinu. Okrugli
stol je održan pod pokroviteljstvom predsjednika Sabora.#L#
Sudionici okruglog stola, među kojima su bili predstavnici Sabora i
Vlade, Federacije BiH, veleposlanici i predstavnici vjerskih
zajednica, zaključili su, između ostalog, kako se moraju stvoriti
okolnosti koje će omogućiti povratak prognanih i izbjeglih osoba,
jer je povratak u svoj dom jedno od temeljnih ljudskih prava i uvjet
izgradnje stabilne regije. Zaključeno je da se od vlada Hrvatske i
BiH, te međunarodne zajednice zahtijeva donošenje konkretnih
odluka o povratku. Sudionici okruglog stola založili su se za
nastavak započete rasprave, te najavili održavanje sastanka u
Sarajevu i Banja Luci. Potaknuto je i osnivanje mješovitih
parlamentarnih odbora za povratak u Hrvatskoj i BiH, koji bi
trebali donijeti zajedničku inicijativu za povratak. Na temelju
prijedloga iznesenih na okruglom stolu, od Hrvatskog državnog
sabora zatraženo je osnivanje radne skupine koja će
sistematizirati prijedloge i izraditi detaljne zaključke, koji će
se potom predati hrvatskoj Vladi, Vijeću ministara BiH,
međunarodnim organizacijama i veleposlanicima.
"Povratak na svoje ognjište, temelj je stabilizacije odnosa u
regiji", istaknuo je Tomčić. Podsjetio je kako je Hrvatska nakon
zadnjih izbora učinila značajne pomake u rješavanju povratničkog
problema, te naglasio da je spremna smjestiti sve koji se ne žele
vratiti (u BiH), te da svatko ima slobodu odlučiti gdje će živjeti.
Ministar vanjskih poslova Tonino Picula istaknuo je kako pitanja
prava na dom, povratak i ostanak ne smiju biti pitanja političke
manipulacije, jer su to temeljna ljudska prava. Ocijenio je i kako
bi dio međunarodne zajednice mogao koristiti Miloševićev režim kao
izgovor da se povratak ne intezivira. BiH je "otvorena rana" i
nedovršeni projekt međunarodne zajednice, a Hrvatska će uporno
pregovarati i poticati povratak kućama u BiH, zaključio je Picula.
Potpredsjednik Sabora Zdravko Tomac kritički se osvrnuo na
Daytonski sporazum, naglasivši kako pet godina nakon Daytona
izbjeglice iz banjalučke regije i bosanske Posavine sve više gube
prava u Hrvatskoj, a nemaju mogućnosti da ostvare svoja prava u BiH.
Ocijenio je kako je nakon Daytona situacija u BiH "zaleđena".
Daytonski sporazum zreo je za političko preispitivanje, ocijenio
je Tomac. Napomenuo je kako je Daytonski sporazum bio nužan da bi se
zaustavio rat, te je napravljen kompromis, ali sada je situacija
takva da se mora ići naprijed i poništiti rezultati etničkog
čišćenja.
Banjalučki biskup Franjo Komarica istaknuo je kako očekuje
konkretne rezultate i provedbu u djelo zaključaka, jer je porazna
činjenica da se na sastancima donesu zaključci koji se na terenu ne
provode. Pozdravljajući dogovor hrvatskog ministra vanjskih
poslova i premijera srpskog entiteta u BiH Milorada Dodika o
povratku, biskup Komarica je napomenuo kako su dosadašnji
rezultati povratka porazni, jer se u posljednjih šest mjeseci
vratilo svega 474 Hrvata u Republiku Srpsku, a u posljednje četiri
godine samo 1090 Hrvata.
(Hina) bma im