ZAGREB, 5. rujna (Hina) - U Hrvatskoj i BiH ove je godine ostvaren "značajan i ohrabrujući napredak" na planu povratka izbjeglica čemu su najbolji dokaz više od 10.000 registriranih povratnika u Hrvatskoj te više od 20.000 manjinskih
povratnika u BiH, ocjenio je u utorak pomoćnik Visoke povjerenice UN za izbjeglice, Šveđanin Soren Jessen-Petersen, koji boravi u dvodnevnom posjetu Hrvatskoj.
ZAGREB, 5. rujna (Hina) - U Hrvatskoj i BiH ove je godine ostvaren
"značajan i ohrabrujući napredak" na planu povratka izbjeglica
čemu su najbolji dokaz više od 10.000 registriranih povratnika u
Hrvatskoj te više od 20.000 manjinskih povratnika u BiH, ocjenio je
u utorak pomoćnik Visoke povjerenice UN za izbjeglice, Šveđanin
Soren Jessen-Petersen, koji boravi u dvodnevnom posjetu
Hrvatskoj.#L#
"U Hrvatskoj je došlo do vrlo ohrabrujućeg napretka u povratku
izbjeglica", rekao je, ističući kako se na terenu uvjerio da nova
hrvatska vlada provodi u djelo program povratka koji je prije šest
mjeseci uvrstila među prioritete svoje politike.
Na konferenciji za novinare u Zagrebu on je također naglasio da se
oko 20.000 izbjeglica samostalno vratilo u Hrvatsku u zadnje tri
godine.
Jessen-Petersen u ponedjeljak je posjetio pet sela u Sisačko-
moslavačkoj i Karlovačkoj županiji, gdje se vratio veći broj Srba,
a u utorak se sastao sa zamjenikom premijera Goranom Granićem,
ministrom javnih radova, obnove i graditeljstva Radimirom Čačićem,
njegovim zamjenikom Lovrom Pejkovićem i pomoćnikom ministra
vanjskih poslova Vladimirom Drobnjakom.
U selima Lušćani, Vlahović, Majska poljana, Gvozd i Selište Jessen-
Petersen se uvjerio i u činjenicu, kako je rekao, da je povratak
samo početak jednog "teškog i dugog procesa".
On je upozorio na niz teškoća s kojima su suočeni Srbi povratnici,
ali i bosanski Hrvati nastanjeni u njihovim kućama.
Naglasio je da su najteži problemi oni imovinske prirode, jer je
"previše kuća i dalje ilegalno zauzeto" a ima i "previše slučajeva"
da jedna osoba zauzima više kuća.
To je jedno od pitanja o kojima je raspravljano s vladinim
dužnosnicima, rekao je Jessen-Petersen, dodajući kako vlada ima
"dobre inicijative" koje se često blokiraju od lokalnih
institucija, kao što su stambene komisije. Izrazio je ohrabrenost
najavama vlade da će odlučnije rješavati ta pitanja.
Govoreći o ostalim teškoćama izdvojio je probleme zapošljavanja,
školovanja i obnove infrastrukture, te zaključio kako međunarodna
zajednica treba pomagati šire zajednice a ne samo povratnike.
Visoki dužnosnik UNHCR-a ukazao je na probleme bosanskih Hrvata
nastanjenih u srpskim kućama, kojima je danas potreban ili
alternativni smještaj ili bi se željeli vratiti u BiH.
Za povratak u BiH potrebno je da tamošnje vlasti, posebno u RS,
učine puno više, rekli su Jessen-Petersenu bosanski Hrvati i
vladini dužnosnici.
On je najavio da će se već sutra, na sastanku s premijerom RS
Miloradom Dodikom u Banjoj Luci, snažno založiti za otvaranje
mogućnosti njihovog povrataka. "Hrvatska je učinila puno da
omogući povratak Srba, sada je red da RS to učini one bosanske
Hrvate koji se žele vratiti", rekao je.
Jessen-Petersen posjećuje Hrvatsku i BiH u sklopu priprema za
godišnji sastanak UNHCR-a s predstavnicima vlada u regiji,
međunarodnih organizacija i donatora, koji će se u 11. rujna
održati u Ženevi. Sastanci te "Radne skupine za humanitarna
pitanja" održavaju se od 1992. godine.
"Sastanak idućeg ponedjeljka bit će prvi u ovome desetljeću gdje
ćemo konačno moći registrirati da je došlo do značajnog i
ohrabrujućeg napretka na planu povratka izbjeglica", naglasio je
Jessen-Petersen.
Na tom će sastanku UNHCR uputiti apel međunarodnim donatorima da
hitno ispune svoja obećanja kako bi se osigurala pomoć
povratnicima, te poduprla infrastrukturna i ekonomska obnova
zajednica u koje se vraćaju.
Prema podacima UNHCR-a, na donatorskoj konferenciji Pakta
stabilnosti za povratak izbjeglica obećano je oko 110 milijuna
dolara, od čega je oko 60 milijuna isplaćeno ili se počelo
isplaćivati u čemu prednjače Europska unija i američki USAID.
(Hina) dh rb