WASHINGTON/ZAGREB, 6. rujna (Hina) - Američka vlada tajno je angažirala stotine privatnih kompanija u vrijeme hladnog rata kako bi proizvela velike količine materijala za nuklearno oružje, s ostavštinom ozračenih radnika i
kontaminiranih naselja koja se proteže sve do danas, piše u svom posebnom izvješću u srijedu američki dnevnik USA Today.
WASHINGTON/ZAGREB, 6. rujna (Hina) - Američka vlada tajno je
angažirala stotine privatnih kompanija u vrijeme hladnog rata kako
bi proizvela velike količine materijala za nuklearno oružje, s
ostavštinom ozračenih radnika i kontaminiranih naselja koja se
proteže sve do danas, piše u svom posebnom izvješću u srijedu
američki dnevnik USA Today.#L#
U opasan posao obrade tona urana, torija, polonija, berilija i
drugih radioaktivnih i toksičnih tvari 40-ih i 50-ih godina bile su
diskretno uključene brojne privatne tvrtke diljem SAD, od malih
obiteljskih alatnica do velikih kemijskih kompanija, a samo je
nekoliko njih bilo spremno za rizike povezane s tim poslovima.
Tisuće radnika bilo je izloženo opasnim razinama radijacije, često
i stotinu puta većim od tada dozvoljenih limita. Deseci naselja su
kontaminirani, a njihov zrak, tlo ili voda zatrovani radioaktivnim
otpadom.
Rizike tog posla vlada je držala u tajnosti, a izvješća o kockanju
sa životima zaposlenika i okolnih naselja dobivala su oznaku strogo
povjerljivo i pohranjivana na sigurno mjesto.
Istraživanje lista USA Today je pokazalo da je vladino oslanjanje
na široku mrežu privatnih pogona, tvornica i trgovina u izgradnji
prvog nuklearnog arsenala imalo teške zdravstvene i ekološke
posljedice.
Kako bi utvrdio razmjere i utjecaj tog nuklearnog programa, USA
Today je u svom istraživanju proučio 100.000 stranica vladinih
podataka koji su tek nedavno deklasificirani, a novinari lista
posjetili su bivše pogone i arhive u 10 saveznih država, te
razgovarali s velikim brojem bivših zaposlenika i ljudi koji su
stanovali u blizini. Većina privatnih tvrtki uključenih u program
nalazila se u industrijskom pojasu Nove Engleske, New Yorka, New
Jerseya i Pennsylvanije, oko Velikih jezera i u riječnim dolinama
Mississippija i Ohia.
Neke tvrtke obavljale su samo manji dio posla za program nuklearnog
naoružanja, ali deseci privatnih kompanija radili su s velikim
količinama radioaktivnih i toksičnih tvari."Ta su mjesta
jednostavno nestala sa zemljovida", kaže Dan Guttman, bivši
direktor predsjednikovog savjetodavnog Odbora za humane pokuse s
radijacijom, aktivnog u razdoblju 1994/1995. "Ljudi su izlagani
znatnoj opasnosti. Izgleda da je vlada dobro znala da se krše
sigurnosni standardi, ali nije učinjen napor da se zadrži kontakt s
tim ljudima kako bi se vidjeli učinci", dodaje Guttman, odvjetnik i
aktivist u kontroli naoružanja.
USA Today u zaključcima istraživanja ističe kako je nakon razvoja
prve atomske bombe u Drugom svjetskom ratu vlada tajno angažirala
više od 200 tvrtki na proizvodnji materijala za nuklearno
naoružanje. Od toga je najmanje trećina radila sa stotinama i
tisućama kilograma radioaktivnih i toksičnih materijala bez opreme
ili znanja potrebnih za zaštitu radnika ili okolnih naselja.
Angažman je trajao do sredine 50-ih kada su tu proizvodnju preuzeli
vladini pogoni.
Institut za energiju i ekološka istraživanja izradio je za USA
Today studiju o rizicima radijacije u tri pogona koja su
sudjelovala u programu. Utvrđeno je da radnici na najrizičnijim
poslovima imaju 40 posto izgleda da umru od raka, što je 200 posto
više od normalne populacije, te da postoji i velika opasnost od
respiratornih i bubrežnih oboljenja.
Tajni podaci su pokazali da su neke tvrtke mjesečno izbacivale u
zrak stotine kilograma uranove prašine, a u tlo pohranjivale
stotine kilograma krutog i tekućeg nuklearnog otpada.
Vladini dužnosnici i uprave angažiranih tvrtki zataškavale su
zdravstvene i ekološke probleme.
Preživjeli radnici ni do danas nisu obaviješteni o rizicima, iako
bi se odgovarajućim pregledima mogle ranije otkriti neke bolesti.
"Bilo je to drugo vrijeme, trajao je hladni rat. Proizvodnja oružja
bila je prioritet. Ljudi nisu u cijelosti shvaćali rizike",
zaključio je Artur Piccot (81), koji je nadzirao zdravstvene i
sigurnosne standarde u nekoliko tvrtki koje su 40-ih i 50-ih godina
sudjelovale u stvaranju američkog nuklearnog arsenala.
(Hina) dh ii