DE-EU-HR-GOSPODARSTVO-Vlada-Gospodarstvo/poslovanje/financije RDW 4. IX. KONJUKTURA EUROPSKIH TRANZICIJSKIH ZEMALJA NJEMAČKI RADIO - RDW4. IX. 2000.Konjuktura u europskim tranzicijskim državama posljednjih se 12 mjeseci znatno
poboljšala, tvrdi švicarski list 'Neue Zuericher Zeitung'. Recesija je posvuda napokon prevladana, i to bez posebnih napetosti na tržištima rada, što znači prosječnu stopu od 12 posto nezaposlenih. No, još uvijek postoji velika razlika između tranzicijskih zemalja u srednjoj Europi i onih na Balkanu. Poboljšanje konjukture najvidljivije je u Poljskoj i Mađarskoj. Najveći poticaj razvoju gospodarstava tih zemalja svakako su strana ulaganja. Od ukupnih direktnih zapadnih investicija na području srednje i istočne Europe u Poljsku je stiglo čak 35 posto, a u površinski znatno manju Mađarsku čak 25 posto. Te zemlje su uspjele steći povjerenje stranih ulagača svojim uravnoteženim državnim proračunima i stabilnošću valute.Među najuspješnije tranzicijske zemlje svakako se ubraja Slovenija, čiji se životni standard već sada može uspoređivati s onim koji imaju neke siromašnije članice Europske unije. Vlada u Ljubljani ima posve drugu taktiku gospodarskog razvoja, odnosno ona u prvi plan stavlja poticanje nacionalnog gospodarstva, a tek onda dolaze strane investicije. Zbog toga na gospodarski porast ne
NJEMAČKI RADIO - RDW
4. IX. 2000.
Konjuktura u europskim tranzicijskim državama posljednjih se 12
mjeseci znatno poboljšala, tvrdi švicarski list 'Neue Zuericher
Zeitung'. Recesija je posvuda napokon prevladana, i to bez posebnih
napetosti na tržištima rada, što znači prosječnu stopu od 12 posto
nezaposlenih. No, još uvijek postoji velika razlika između
tranzicijskih zemalja u srednjoj Europi i onih na Balkanu.
Poboljšanje konjukture najvidljivije je u Poljskoj i Mađarskoj.
Najveći poticaj razvoju gospodarstava tih zemalja svakako su
strana ulaganja. Od ukupnih direktnih zapadnih investicija na
području srednje i istočne Europe u Poljsku je stiglo čak 35 posto,
a u površinski znatno manju Mađarsku čak 25 posto. Te zemlje su
uspjele steći povjerenje stranih ulagača svojim uravnoteženim
državnim proračunima i stabilnošću valute.
Među najuspješnije tranzicijske zemlje svakako se ubraja
Slovenija, čiji se životni standard već sada može uspoređivati s
onim koji imaju neke siromašnije članice Europske unije. Vlada u
Ljubljani ima posve drugu taktiku gospodarskog razvoja, odnosno
ona u prvi plan stavlja poticanje nacionalnog gospodarstva, a tek
onda dolaze strane investicije. Zbog toga na gospodarski porast ne
utječe čak ni činjenica da su se u posljednje tri godine direktna
strana ulaganja smanjila sa 320 milijuna na 83 milijuna američkih
dolara.
Unatoč svemu tome, u zemljama u tranziciji još uvijek ne može biti
govora o konsolidiranom razvoju. I dalje posvuda vlada politička
nesigurnost, Vlade su slabe, a postoji i znatan problem s
kriminalom, u prvom redu s korupcijom. Najveći problemi s
korupcijom i sličnim vrstama gospodarskog kriminala postoje upravo
u onim tranzicijskim zemljama koje još uvijek nisu do kraja provele
nužne strukturne društvene promjene. Jedna od tih zemalja je
Bugarska, čije je gospodarstvo regulirano strogim zakonima. To je,
istina, doprinijelo zaustavljanju inflacije, ali istodobno odbilo
strane ulagače. Jer, poznato je da previše propisa ne pogoduje
razvoju slobodnog tržišta.
Za stvaranje povjerenja kod investitora nužna je provedba daljnjih
reformi, veća politička stabilnost i oštrija borba protiv
organiziranog kriminala. Preostale zemlje s područja istočne
Europe i dalje ovise o međunarodnoj pomoći, koja, na žalost, ne daje
znatniji poticaj razvoju, već često sa sobom donosi novu ovisnost i
korupciju. Još gora je situacija u SR Jugoslaviji. Ondje se
gospodarska i institucionalna propast, pod utjecajem beogradskog
režima, odvija tako vrtoglavo, da će se tamo uskoro novac moći
zarađivati još jedino ilegalnim poslovima, procjenjuje švicarski
list 'Neue Zuericher Zeitung'.
U istom članku raščlanjuje se i gospodarska situacija u kojoj se
Hrvatska našla nakon promjene na vlasti početkom ove godine.
Analitičar lista 'Neue Zuericher Zeitung' na početku naglašava da
se za sada o novoj Vladi u Zagrebu ne može mnogo toga reći. No, kao
prednost se navodi upravo činjenica da Hrvatska više nije
međunarodno izolirana, pa koristi taj pogodan trenutak za uzimanje
novih inozemnih kredita. Osim toga, i ovogodišnja uspješna
turistička sezona znatno će doprinijeti smanjivanju proračunskog
deficita.
Unatoč svemu tome, još uvijek se ne naziru nužne strukturne
reforme, a strane investicije pristižu samo sporadično. Mišljenja
švicarskih analitičara zasigurno ne nailaze na široko odobravanje
u Hrvatskoj. Naime, oko procjena stope rasta hrvatskog
gospodarstva lome se koplja čak i medu članovima Vlade. Nedavno
objavljenu projekciju trogodišnjeg proračuna, kao i reakcije na te
prognoze raščlanjuje zagrebački dopisnik Željko Ivanković:
"Diskusija na zatvorenom sastanku na Plitvicama o strategiji
gospodarskog razvitka Hrvatske i u skladu s time o projekciji
trogodišnjeg proračuna, što je uvjet sklapanja stand by aranžmana s
MMF-om, pretvorila se u javnu polemiku članova kabineta Ivice
Račana. Sad je već sasvim očito da su nasuprot relativno umjerenim
procjenama rasta od otprilike tri, četiri posto svake od sljedećih
tri godine, koje je iznijelo Ministarstvo financija, ustali
ministar obnove Radimir Čačić, ministar gospodarstva Goranko
Fižulić i ministar za europske integracije Ivan Jakovčić, a otprije
je poznato da se takvim projekcijama gospodarskog razvitka uvijek
suprotstavlja savjetnik Predsjednika Republike za gospodarstvo
Stjepan Zdunić.
Da stvar odmah bude jasna, gotovo da nema ekonomskog analitičara i
prognostičara koji predviđa višu stopu rasta hrvatskog
gospodarstva od one koju je iznio ministar Mato Crkvenac. Također,
više stope rasta ne predviđa Hrvatska narodna banka, koja je dosad
bila gotovo pa najpouzdaniji ekonomski analitičar u Hrvatskoj, a
kako će biti odsad vidjet će se, jer je nakon odlaska guvernera
Marka Škreba središnju banku napustio i njezin glavni ekonomist
Velimir Šonje. Ipak, na temelju čega ministri predviđaju više stope
rasta hrvatskog gospodarstva.
Jedno su želje, također i potrebe, a drugo je ekonomska realnost.
Zasad od faktora snažnijeg rasta u Hrvatskoj se mogu uočiti tek
blago povećanje robnog izvoza, koji i inače nije bio bog zna kakav,
kolebljivi rast i zaustavljanje industrijske proizvodnje i
ovogodišnji turistički bum, koji sam po sebi naravno nije pouzdani
pokazatelj da će istim smjerom, a pogotovo ne istim stopama ići i
dalje.
Nezaposlenost je i dalje dramatična, i na toj fronti, čije je
poboljšanje cilj svih napora Vlade, ne nazire se skora mogućnost
oporavka. Pitanje je, naime, može li se u sljedećih nekoliko godina
ostvariti i onih devedeset tisuća novootvorenih radnih mjesta,
koje projicira Ministarstvo financija, a da se o obećanih 200
tisuća novih radnih mjesta Čačićeve Hrvatske narodne stranke i ne
govori. U tim gospodarskim polemikama, čini se da je posrijedi ipak
politika.
Što sve spomenuti ministri nisu obećavali. Na primjer, ministar
Fižulić, s puta u Sjedinjene Države vratio se s viješću da se Enron
odrekao 250 milijuna dolara u poslu s Hrvatskom elektroprivredom,
da će hrvatske željezare graditi 100 tisuća kilometara pruga kroz
Iran i slično. Tako i polemika o visini stopa gospodarskog rasta ima
prije propagandne nego realne osnove."
(RDW)