FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

RDW 4. IX. KONJUKTURA EUROPSKIH TRANZICIJSKIH ZEMALJA

DE-EU-HR-GOSPODARSTVO-Vlada-Gospodarstvo/poslovanje/financije RDW 4. IX. KONJUKTURA EUROPSKIH TRANZICIJSKIH ZEMALJA NJEMAČKI RADIO - RDW4. IX. 2000.Konjuktura u europskim tranzicijskim državama posljednjih se 12 mjeseci znatno poboljšala, tvrdi švicarski list 'Neue Zuericher Zeitung'. Recesija je posvuda napokon prevladana, i to bez posebnih napetosti na tržištima rada, što znači prosječnu stopu od 12 posto nezaposlenih. No, još uvijek postoji velika razlika između tranzicijskih zemalja u srednjoj Europi i onih na Balkanu. Poboljšanje konjukture najvidljivije je u Poljskoj i Mađarskoj. Najveći poticaj razvoju gospodarstava tih zemalja svakako su strana ulaganja. Od ukupnih direktnih zapadnih investicija na području srednje i istočne Europe u Poljsku je stiglo čak 35 posto, a u površinski znatno manju Mađarsku čak 25 posto. Te zemlje su uspjele steći povjerenje stranih ulagača svojim uravnoteženim državnim proračunima i stabilnošću valute.Među najuspješnije tranzicijske zemlje svakako se ubraja Slovenija, čiji se životni standard već sada može uspoređivati s onim koji imaju neke siromašnije članice Europske unije. Vlada u Ljubljani ima posve drugu taktiku gospodarskog razvoja, odnosno ona u prvi plan stavlja poticanje nacionalnog gospodarstva, a tek onda dolaze strane investicije. Zbog toga na gospodarski porast ne
NJEMAČKI RADIO - RDW 4. IX. 2000. Konjuktura u europskim tranzicijskim državama posljednjih se 12 mjeseci znatno poboljšala, tvrdi švicarski list 'Neue Zuericher Zeitung'. Recesija je posvuda napokon prevladana, i to bez posebnih napetosti na tržištima rada, što znači prosječnu stopu od 12 posto nezaposlenih. No, još uvijek postoji velika razlika između tranzicijskih zemalja u srednjoj Europi i onih na Balkanu. Poboljšanje konjukture najvidljivije je u Poljskoj i Mađarskoj. Najveći poticaj razvoju gospodarstava tih zemalja svakako su strana ulaganja. Od ukupnih direktnih zapadnih investicija na području srednje i istočne Europe u Poljsku je stiglo čak 35 posto, a u površinski znatno manju Mađarsku čak 25 posto. Te zemlje su uspjele steći povjerenje stranih ulagača svojim uravnoteženim državnim proračunima i stabilnošću valute. Među najuspješnije tranzicijske zemlje svakako se ubraja Slovenija, čiji se životni standard već sada može uspoređivati s onim koji imaju neke siromašnije članice Europske unije. Vlada u Ljubljani ima posve drugu taktiku gospodarskog razvoja, odnosno ona u prvi plan stavlja poticanje nacionalnog gospodarstva, a tek onda dolaze strane investicije. Zbog toga na gospodarski porast ne utječe čak ni činjenica da su se u posljednje tri godine direktna strana ulaganja smanjila sa 320 milijuna na 83 milijuna američkih dolara. Unatoč svemu tome, u zemljama u tranziciji još uvijek ne može biti govora o konsolidiranom razvoju. I dalje posvuda vlada politička nesigurnost, Vlade su slabe, a postoji i znatan problem s kriminalom, u prvom redu s korupcijom. Najveći problemi s korupcijom i sličnim vrstama gospodarskog kriminala postoje upravo u onim tranzicijskim zemljama koje još uvijek nisu do kraja provele nužne strukturne društvene promjene. Jedna od tih zemalja je Bugarska, čije je gospodarstvo regulirano strogim zakonima. To je, istina, doprinijelo zaustavljanju inflacije, ali istodobno odbilo strane ulagače. Jer, poznato je da previše propisa ne pogoduje razvoju slobodnog tržišta. Za stvaranje povjerenja kod investitora nužna je provedba daljnjih reformi, veća politička stabilnost i oštrija borba protiv organiziranog kriminala. Preostale zemlje s područja istočne Europe i dalje ovise o međunarodnoj pomoći, koja, na žalost, ne daje znatniji poticaj razvoju, već često sa sobom donosi novu ovisnost i korupciju. Još gora je situacija u SR Jugoslaviji. Ondje se gospodarska i institucionalna propast, pod utjecajem beogradskog režima, odvija tako vrtoglavo, da će se tamo uskoro novac moći zarađivati još jedino ilegalnim poslovima, procjenjuje švicarski list 'Neue Zuericher Zeitung'. U istom članku raščlanjuje se i gospodarska situacija u kojoj se Hrvatska našla nakon promjene na vlasti početkom ove godine. Analitičar lista 'Neue Zuericher Zeitung' na početku naglašava da se za sada o novoj Vladi u Zagrebu ne može mnogo toga reći. No, kao prednost se navodi upravo činjenica da Hrvatska više nije međunarodno izolirana, pa koristi taj pogodan trenutak za uzimanje novih inozemnih kredita. Osim toga, i ovogodišnja uspješna turistička sezona znatno će doprinijeti smanjivanju proračunskog deficita. Unatoč svemu tome, još uvijek se ne naziru nužne strukturne reforme, a strane investicije pristižu samo sporadično. Mišljenja švicarskih analitičara zasigurno ne nailaze na široko odobravanje u Hrvatskoj. Naime, oko procjena stope rasta hrvatskog gospodarstva lome se koplja čak i medu članovima Vlade. Nedavno objavljenu projekciju trogodišnjeg proračuna, kao i reakcije na te prognoze raščlanjuje zagrebački dopisnik Željko Ivanković: "Diskusija na zatvorenom sastanku na Plitvicama o strategiji gospodarskog razvitka Hrvatske i u skladu s time o projekciji trogodišnjeg proračuna, što je uvjet sklapanja stand by aranžmana s MMF-om, pretvorila se u javnu polemiku članova kabineta Ivice Račana. Sad je već sasvim očito da su nasuprot relativno umjerenim procjenama rasta od otprilike tri, četiri posto svake od sljedećih tri godine, koje je iznijelo Ministarstvo financija, ustali ministar obnove Radimir Čačić, ministar gospodarstva Goranko Fižulić i ministar za europske integracije Ivan Jakovčić, a otprije je poznato da se takvim projekcijama gospodarskog razvitka uvijek suprotstavlja savjetnik Predsjednika Republike za gospodarstvo Stjepan Zdunić. Da stvar odmah bude jasna, gotovo da nema ekonomskog analitičara i prognostičara koji predviđa višu stopu rasta hrvatskog gospodarstva od one koju je iznio ministar Mato Crkvenac. Također, više stope rasta ne predviđa Hrvatska narodna banka, koja je dosad bila gotovo pa najpouzdaniji ekonomski analitičar u Hrvatskoj, a kako će biti odsad vidjet će se, jer je nakon odlaska guvernera Marka Škreba središnju banku napustio i njezin glavni ekonomist Velimir Šonje. Ipak, na temelju čega ministri predviđaju više stope rasta hrvatskog gospodarstva. Jedno su želje, također i potrebe, a drugo je ekonomska realnost. Zasad od faktora snažnijeg rasta u Hrvatskoj se mogu uočiti tek blago povećanje robnog izvoza, koji i inače nije bio bog zna kakav, kolebljivi rast i zaustavljanje industrijske proizvodnje i ovogodišnji turistički bum, koji sam po sebi naravno nije pouzdani pokazatelj da će istim smjerom, a pogotovo ne istim stopama ići i dalje. Nezaposlenost je i dalje dramatična, i na toj fronti, čije je poboljšanje cilj svih napora Vlade, ne nazire se skora mogućnost oporavka. Pitanje je, naime, može li se u sljedećih nekoliko godina ostvariti i onih devedeset tisuća novootvorenih radnih mjesta, koje projicira Ministarstvo financija, a da se o obećanih 200 tisuća novih radnih mjesta Čačićeve Hrvatske narodne stranke i ne govori. U tim gospodarskim polemikama, čini se da je posrijedi ipak politika. Što sve spomenuti ministri nisu obećavali. Na primjer, ministar Fižulić, s puta u Sjedinjene Države vratio se s viješću da se Enron odrekao 250 milijuna dolara u poslu s Hrvatskom elektroprivredom, da će hrvatske željezare graditi 100 tisuća kilometara pruga kroz Iran i slično. Tako i polemika o visini stopa gospodarskog rasta ima prije propagandne nego realne osnove." (RDW)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙