NEW YORK/LONDON/TOKYO, 28. kolovoza (Reuters/Hina) - Na njujorškoj burzi na Wall Streetu vrijednost službenog indeksa Dow Jonesa prošloga je tjedna zabilježila tek lagani rast, za 1,02 posto na 11.192,63 bodova i našla se tako na
najvišoj razini od travnja. Prošlotjedna odluka Američke središnje banke (Fed) o zadržavanju kamatnih stopa na prijašnjih 6,50 posto vratila je optimizam na tržište. No, zbog ljetnih odmora, kao i zabrinutosti da bi usporavanje gospodarstva moglo pogoditi dobit tvrtki, većih akcija na Wall Streetu nije bilo.
NEW YORK/LONDON/TOKYO, 28. kolovoza (Reuters/Hina) - Na njujorškoj
burzi na Wall Streetu vrijednost službenog indeksa Dow Jonesa
prošloga je tjedna zabilježila tek lagani rast, za 1,02 posto na
11.192,63 bodova i našla se tako na najvišoj razini od travnja.
Prošlotjedna odluka Američke središnje banke (Fed) o zadržavanju
kamatnih stopa na prijašnjih 6,50 posto vratila je optimizam na
tržište. No, zbog ljetnih odmora, kao i zabrinutosti da bi
usporavanje gospodarstva moglo pogoditi dobit tvrtki, većih akcija
na Wall Streetu nije bilo.#L#
Budući da niz najnovijih izvješća o izvedbi američkog gospodarstva
potvrđuje usporavanje snažnog rasta, što je Fed i želio postići
svojom kampanjom dizanja kamatnih stopa u posljednjih 14 mjeseci,
do promjene kamatnih stopa nije došlo, baš kako je većina i
očekivala. No, iz Fed-a su upozorili na opasnost od jačanja
inflacijskih pritisaka, pa nije isključena mogućnost još barem
jednog porasta kamata do kraja godine. Moguće je to, kako
procjenjuju analitičari, već na idućem sastanku Fed-ova Odbora za
operacije na otvorenom tržištu (FOMC) 3. listopada, ili što je
vjerojatnije sredinom studenoga, pa i kasnije u prosincu, ali nakon
što prođu američki predsjednički izbori u studenome.
Nedavno objavljeni podaci o inflaciji u SAD-u, kako onoj mjerenom
rastom cijena na malo tako i onoj pri industrijskim proizvođačima,
pokazali su da su inflacijski pritisci manje-više stabilni u oba
slučaja. Indeks potrošačkih cijena (CPI), primjerice, pokazao je
rast od 0,2 posto u srpnju u odnosu na mjesec prije, dok je onaj
proizvođačkih cijena (PPI) ostao u srpnju nepromijenjen u odnosu na
mjesec prije.
Tim izvješćima još valja pridodati i najnoviji podatak američke
vlade o padu prodaje kuća u SAD-u, za 9,8 posto u srpnju, kao dokaz
više usporavanja snažnog gospodarskog rasta. Nadalje, američko je
ministarstvo trgovine objavilo da je rast bruto domaćeg proizvoda
(BDP) u drugom tromjesečju iznosio očekivanih 5,3 posto.
Ni s druge strane Atlantika na tržištima kapitala nije zabilježena
veća aktivnost pa su se najznačajniji burzovni indeksi, kao i na
Wall Streetu, kretali u uskom rasponu. Tako je, primjerice, na
Frankfurtskoj burzi prošloga tjedna službeni indeks, DAX-30,
porastao za 1,50 posto, na 7307,17 bodova, a vrijednost je
službenom indeksu Pariške burze, CAC-40, porasla za 0,36 posto na
6595,11 bodova. Ni Londonsko tržište kapitala, na kojem je
vrijednost službenog indeksa, FTSE-100, prošloga tjedna porasla za
0,33 posto, na 6563,70 bodova, nije bilo posebno aktivno prošloga
tjedna.
Na Tokijskoj je burzi prošloga tjedna vrijednost službenog indeksa
Nikkei-a porasla za 5,43 posto, na 16.911,33 bodova i time postigla
najvišu razinu u posljednjih pet tjedana. Od početka je tjedna
ojačao čak 870 bodova, a najviše su tom skoku doprinijele dionice
tehnološkog sektora, zahvaljujući najavama tih tvrtki kako očekuju
bolje rezultate, kao i poticaju s američkog tržišta.
Vrijednost jedinstvene europske valute - eura sredinom se prošloga
tjedna na deviznim tržištima ponovno spustila ispod 0,9 američkih
dolara i time približila svojoj najnižoj razini od uvođenja u
odnosu na dolar - 0,8845 dolara za jedan euro, zabilježenoj
sredinom svibnja ove godine. Do kraja tjedna euro se uspio vratiti
iznad 0,9 dolara, pa se njime u petak na londonskom deviznom tržištu
trgovalo po tečaju od 0,9031 dolara, što je za 0,09 posto manje nego
početkom tjedna. Euro je uspio vratiti dio izgubljene vrijednosti
zahvaljujući očekivanom porastu kamatnih stopa u eurozoni.
Europska središnja banka (ECB), po mišljenju analitičara, mogla bi
tako već ovaj tjedan u četvrtak, ili najkasnije sredinom rujna,
povisiti kamatne stope za 0,25 postotnih bodova ili što je još
vjerojatnije za 0,50 postotnih bodova. U prilog tome govori nedavno
objavljen podatak Eurostata (statističkog ureda Europske unije) o
godišnjem rastu cijena na malo u eurozoni za 2,4 posto u srpnju, što
je iznad gornje granice godišnje inflacije koju je postavila ECB.
Nadalje, i najnoviji podatak o najbržem rastu proizvođačkih cijena
u Njemačkoj, najvećem gospodarstvu EU, u posljednjih devet godina,
pritisak je više za porastom kamata u eurozoni. Tržišta pritom ne
kriju bojazan od usporavanja gospodarskog rasta u eurozoni i
rastuće inflacije. Ostaje pitanje, ističu analitičari, hoće li
porast kamata doista obuzdati inflaciju i zaustaviti daljnji pad
eura, a da pritom ne ugrozi gospodarski rast eurozone.
U odnosu na japanski jen prošloga je tjedna dolar oslabio za 0,80
posto, na 107,02 jena u prošli petak, dok je prema njemačkoj marki i
talijanskoj liri dolar ojačao za 0,11 posto, odnosno na 2,1650
maraka i 2143,31 lira.
Za jedan dolar prošloga je petka bilo potrebno izdvojiti 1,7110
švicarskih franaka, 0,81 posto manje nego u ponedjeljak, dok je
britanska funta prošloga tjedna oslabila u odnosu na dolar za 0,87
posto i u petak vrijedila 1,4778 dolara.
(Hina) vm db