ZAGREB, 4. rujna (HIna) ZAGREB - Predsjednik Republike Stjepan Mesić sa suradnicima otputovao je u ponedjeljak ujutro u New York, gdje će od 6. do 8. rujna sudjelovati na Summitu tisućljeća, kojim se otvara Milenijsko zasjedanje Opće
skupštine UN-a. "Moje poruke na Milenijskom summitu UN-a bit će o tome što Hrvatska čini na pragu 21. stoljeća i što očekuje od drugih da učine na pragu 21. stoljeća da bi izbjegli rat, da bi isključili rat kao sredstvo za politička rješenja", izjavio je predsjednik Mesić na odlasku iz zagrebačke zračne luke Pleso. Hrvatski je predsjednik naglasio da je njegov program boravka na summitu tisućljeća vrlo opsežan te da će pored sudjelovanja u radu skupa imati i niz bilateralnih susreta sa šefovima država. ZAGREB - Intenziviranje međunarodne parlamentarne suradnje i reforma UN-a bile su glavne teme Konferencije predsjednika parlamenata članica UN-a koja je od 30. kolovoza do 1. rujna održana u newyorškom sjedištu svjetske organizacije, izjavio je u ponedjeljak po povratku iz New Yorka predsjednik Hrvatskog državnog sabora Zlatko Tomčić. Na skupu, koji je održan kao jedan od uvodnih u Milenijsku skupštinu UN-a, sudjelovalo je 135
ZAGREB, 4. rujna (HIna)
ZAGREB - Predsjednik Republike Stjepan Mesić sa suradnicima
otputovao je u ponedjeljak ujutro u New York, gdje će od 6. do 8.
rujna sudjelovati na Summitu tisućljeća, kojim se otvara
Milenijsko zasjedanje Opće skupštine UN-a. "Moje poruke na
Milenijskom summitu UN-a bit će o tome što Hrvatska čini na pragu
21. stoljeća i što očekuje od drugih da učine na pragu 21. stoljeća
da bi izbjegli rat, da bi isključili rat kao sredstvo za politička
rješenja", izjavio je predsjednik Mesić na odlasku iz zagrebačke
zračne luke Pleso. Hrvatski je predsjednik naglasio da je njegov
program boravka na summitu tisućljeća vrlo opsežan te da će pored
sudjelovanja u radu skupa imati i niz bilateralnih susreta sa
šefovima država.
ZAGREB - Intenziviranje međunarodne parlamentarne suradnje i
reforma UN-a bile su glavne teme Konferencije predsjednika
parlamenata članica UN-a koja je od 30. kolovoza do 1. rujna održana
u newyorškom sjedištu svjetske organizacije, izjavio je u
ponedjeljak po povratku iz New Yorka predsjednik Hrvatskog
državnog sabora Zlatko Tomčić. Na skupu, koji je održan kao jedan od
uvodnih u Milenijsku skupštinu UN-a, sudjelovalo je 135
predsjednika parlamenata, među kojima i predsjednica Županijskog
doma Sabora Katica Ivanišević, koja je prethodno uzela ućešća u
radu Konferencije žena predsjednika parlamenta. "U dokumentu koji
smo usvojili, predsjednici parlamenata članica UN-a obvezali su se
na intenzivniju međunarodnu parlamentarnu suradnju s ciljem da i
parlamentarci doprinesu rješavanju gorućih problema čovječanstva
- mira, gladi, razoružanja, i svega onoga što stoji u Povelji UN",
rekao je Tomčić na zajedničkoj konferenciji za novinare koju je s
Katicom Ivanišević održao u Zračnoj luci Zagreb. Predsjednik
Sabora u New Yorku se sastao i s predsjednicima parlamenata
Italije, Austrije, Mađarske i Turske, s kojima je razgovarao o
općim temama konferencije te o "predstojećoj konferenciji zemalja
članica Pakta o stabilnosti koja će se za nekoliko dana održati u
Zagrebu".
ZAGREB - Premijer Ivica Račan i zamjenik premijera Goran Granić
razgovarali su u ponedjeljak s izaslanstvom Savjetodavnog odbora
za Jugoistočnu Europu EastWest Institutea o stanju u Hrvatskoj
sedam mjeseci nakon izbora te o aktivnostim ovoga instituta, čiji
će Savjetodavni odbor danas održati svoj prvi inauguralni sastanak
u Zagrebu. Premijer Račan upoznao je izaslanstvo s potezima koje je
hrvatska Vlada poduzela proteklih sedam mjeseci, kako bi riješila
tešku situaciju koju je zatekla u gospodarstvu, državnim
institucijama, medijima te na području vanjske politike, kaže se u
priopćenju Vlade RH o tom razgovoru. Premijer je istaknuo kako je
već usvojena i definirana reforma energetskog sektora te da
predstoji ustavna reforma, reforma zdravstva, obrazovanja,
zahvati na željeznici, u brodogradnji te usvajanje zakona o HRT-u.
Bivši predsjednik Finske i supredsjedatelj Odbora direktora
EastWest Institute Martti Ahtisaari izrazio je veliko zadovoljstvo
promjenama koje su nastupile nakon siječanjskih izbora te upoznao
premijera s ciljevima Savjetodavnog odbora, koji se danas prvi put
okuplja.
TOKIO - Ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak je pozdravio
poboljšane odnose Moskve i Tokija, ali nije promijenio pozicije u
otočnom teritorijalnom sporu oko Kurila, koji blokira potpisivanje
ugovora o prekidu neprijateljstva iz vremena drugog svjetskog
rata. Putin, koji je stigao u službeni posjet u Japan u nedjelju,
isključio je svaku mogućnost promjene statusa četiri otoka pod
ruskim nadzorom čiji povrat traži Tokio kao preduvjet postizanja
mirovnog sporazuma. Ruski predsjednik izrazio je u ponedjeljak
spremnost za nastavak pregovora o Kurilskom otočju u prvom od tri
predviđena susreta s apanskim premijerom Yoshirom Morijem. Prema
riječima jednog člana ruskog izaslanstva, dvojica čelnika složila
su se da ti razgovori "moraju biti temeljeni na postojećim
sporazumima".
MOSKVA Ruski predsjednik Vladimir Putin koji je odbacio japanske
teritorijalne pretenzije na četiri kurilska otoka, zaključio je to
neugodno teritorijalno pitanje "najmanje za vrijeme svojeg
predsjedničkog mandata", procjenjuje u ponedjeljak ruski tisak.
"To je pitanje očito zaključeno, ne samo tijekom Putinova boravka u
Japanu, već za trajanja cijelog njegova mandata", piše oporbeni
dnevnik Segodnja. "Problem teritorija je odgođen na potpuno
zadovoljstvo ruskih patriota", zaključuje Segodnja. Drugi dnevni
list, Vremja Novostej također tvrdi kako "Putin Japancima nije dao
ikakva povoda za porast nada glede povratka otoka" koje je Rusija
anektirala na kraju 2. svjetskog rata.
DŽAKARTA - Indonezijski državni odvjetnik kazao je u ponedjeljak da
bi bivši vojni vođa Wiranto mogao i formalno biti proglašen
osumnjičenim u istrazi krvoprolića koje je izbilo nakon
prošlogodišnjeg glasovanja o neovisnosti Istočnog Timora.
Indonezija je u petak izazvala zahtjeve za odlučnijom akcijom
imenujući trojicu generala na popis od 19 osumnjičenih, no nije
uključila Wiranta ili ključne vođe u prodžakartanskim skupinama
koje su prednjačile u nasilju izvedenom uz vojnu pomoć. Državni
odvjetnik Marzuki Darusman kazao je da je dosad tek imenovao
"konkretne sudionike" na terenu. "Daljnje istrage, s aspekta
zakona, pokazat će gdje je odgovornost s političkog stajališta...
da li je to namjerno ili zbog neodgovornosti", kazao je na pitanje
zašto na listi nije Wiranto.
MOSKVA - U jednom butiku u središtu Sankt Petersburga odjeknula je u
ponedjeljak ujutro eksplozija, objavila je služba sigurnosti, a
prenijela ruska agencija Interfax. Prema riječima ministra za
izvanredne situacije, riječ je o eksplozivnoj napravi slabije
razorne moći koja nije prouzročila ljudske žrtve. Nešto ranije u
ponedjeljak dvije su osobe poginule a četiri ranjene u eksploziji
na tržnici u mjesti Riazan (200 km jugoistočno od Moskve), a
policija smatra da je riječ o terorističkom aktu ili izravnavanju
računa.
JERUZALEM - Glavni savjetnik palestinskog predsjednika Jasera
Arafata Nabil Abu Rudeina u ponedjeljak je optužio Izrael da u
pregovorima gubi vrijeme i pozvao SAD da pojačaju pritisak kako bi
Izraelci ispoštovali potpisane sporazume. "Izraelska vlada stalno
gubi vrijeme i pokušava se izvući od svojih obveza", rekao je
Rudeina. "Cijela se regija nalazi na presudnoj točki. Postoji
prilika za postizanje rješenja, ali izraelska vlada i dalje samo
gubi vrijeme", izjavio je za palestinski radio.
LONDON - Velika Britanija u ponedjeljak je pozvala na velike
promjene u mirovnim operacijama UN nakon desetljeća propusta u
Jugoslaviji, Ruandi i Sijera Leoneu. Britanci su zatražili
snažnija pravila korištenja mirovnih snaga, uspostavu novih
institucija za podršku vojnicima, uključujući i "stalni" stožer,
koledž za obuku osoblja i vojni inspektorat koji bi određivao
ciljeve za operativnu učinkovitost.
MOSKVA - Ruski poslovni čovjek Boris Berezovski objavio je kako
svoj udio u televizijskoj postaji ORT namjerava prepustiti
novinarima, kako bi toj poludržavnoj medijskoj kući zajamčio
"neovisnost", javila je u ponedjeljak agencija Interfax. U pismu
predsjedniku Vladimiru Putinu, na koje se poziva agencija,
Berezovski piše kako je odlučio prepustiti "svoje akcije
novinarima i osobama iz svijeta kulture" - iako ne precizira hoće li
svoj udio prodati ili tek dati na privremeno upravljanje - radije
nego državi koja bi tako poželjela osnažiti svoj nadzor nad TV ORT.
Berezovski izravno posjeduje 8 posto TV postaje, ali u stvarnosti
kontrolira 49 posto vrijednosti, dok ostatak pripada ruskoj
državi.
(Hina) dj dj