ZAGREB, 1. rujna (Hina) - Svaki daljnji porast cijena sirove nafte na svjetskom tržištu u hrvatskoj naftnoj kompaniji INI "izaziva nove glavobolje", ali u INI vjeruju u Vladino obećanje skorog uvođenja automatizma određivanja
maloprodajnih cijena naftnih derivata, kao i u model tzv. plivajućih trošarina. Istaknuo je to u telefonskoj izjavi Hini rukovoditelj Inine Službe za informiranje i odnose s javnošću Mario Dragun upitan za reakcije iz hrvatske naftne kompanije na rast cijena sirove nafte na svjetskom tržištu.
ZAGREB, 1. rujna (Hina) - Svaki daljnji porast cijena sirove nafte
na svjetskom tržištu u hrvatskoj naftnoj kompaniji INI "izaziva
nove glavobolje", ali u INI vjeruju u Vladino obećanje skorog
uvođenja automatizma određivanja maloprodajnih cijena naftnih
derivata, kao i u model tzv. plivajućih trošarina. Istaknuo je to u
telefonskoj izjavi Hini rukovoditelj Inine Službe za informiranje
i odnose s javnošću Mario Dragun upitan za reakcije iz hrvatske
naftne kompanije na rast cijena sirove nafte na svjetskom tržištu.
#L#
Cijena sirove nafte kreće se oko 30 dolara po barelu, a nedavno je
dosegnula i 32,8 dolara po barelu, što je najviša cijena u
posljednjih desetak godina.
Kretanje cijena sirove nafte na svjetskom tržištu uvelike utječe i
na INU koja se nalazi u režimu administrativne kontrole, odnosno
prethodne suglasnosti na promjenu cijena naftnih derivata. Čvrsto
vjerujemo, izjavio je Dragun, u Vladino obećanje da će u najskorije
vrijeme uvesti automatizam u formiranje maloprodajne cijene
naftnih derivata. Taj automatizam u sebi bi trebao sadržavati
kretanje cijene sirove nafte na svjetskom tržištu, kretanje cijena
naftnih derivata na Mediteranu, te tečaj kune prema dolaru.
U Ini, kaže Dragun, vjeruju da se može naći i model koji će Ini
omogućiti pokrivanje troškova nabave nafte i prerade, a da
maloprodajne cijena ostane nepromijenjena.
Ideju o tom modelu (tzv. plivajuće trošarine), iznio je krajem
srpnja i potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Pred Vladom se, naime,
tada našao i problem poslovanja brodogradnje, Hrvatskih
željeznica, sisačke Željezare, te INE, ali je donošenje bilo kakvih
odluka o tim sektorima odgođeno za mjesec dana kako bi se pripremilo
više varijanti mogućih rješenja s njihovim financijskim iskazima.
Rukovoditelj Inine Službe za informiranje i odnose s javnošću
podsjeća da tzv. plivajuće trošarine postoji i u drugim državama.
Riječ je o modelu u kojemu se ne mijenja maloprodajna cijena, već se
u slučaju pada cijena na svjetskom tržištu povećava udio trošarina
u maloprodajnoj cijeni, odnosno u slučaju rasta cijena smanjuje
udio trošarina a povećava udio proizvođača.
Do posljednjeg povećanja cijena naftnih derivata, početkom lipnja,
došlo je upravo zbog povećanja trošarina i to kod motornih benzina
za 29 posto i dizela za 13,7 posto. Tada je, podsjećaju u Ini, došlo
i do promjene odnosa između prodajne cijene INE i dijela koji ide
državi, npr. kod bezolovnog benzina sa prijašnjih 54 posto u korist
države na 64, dok je udio INE s ranijih 46 smanjen na 36 posto.
Iz Ine također podsjećaju da u Ministarstvu gospodarstva stoji
njihov stari zahtjev za povećanjem cijena, da je njihova
maloprodajna cijena formirana na cijeni sirove nafte na svjetskom
tržištu od 22 dolara po barelu, te tečaju dolara od 8 kuna.
(Hina) bn db