LONDON, 1. rujna (Hina/BBC) - Zajednička europska valuta euro jučer je pala na svoju najnižu razinu od njegova uvođenja u siječnju prošle godine, a njegova se vrijednost ni danas nije uspjela oporaviti na tržištima u Europi i Aziji.
Euro je tako od svog lansiranja na vrijednosti izgubio 25 posto u odnosu na američki dolar. Tada je jedan euro vrijedio 1,17 dolara, dok se jučer, po referentnom tečaju Europske središnje banke (ECB) za njega dobivalo 0,8906 dolara.#l# Ni jučerašnja odluka ECB-a da povisi kamatne stope za 0,25 postotnih bodova na 4,5 posto nije spasila euro od pada na rekordno nisku razinu. Uz kamatne stope od 6,5 posto u SAD-u, drže analitičari, ulagačima je jednostavno isplativije poslovati s dolarom jer nudi veći povrat ulaganja. No, trgovci valutama smatraju da politika podizanja kamatnih stopa više nije mjera koja uspješno pomaže euru iako procjenjuju da će ECB već u listopadu povisiti kamatne stope za daljnjih 0,25 postotnih bodova ako euro i dalje nastavi slabiti. Njegova slabost unatoč povećanju kamatnih stopa ide u prilog uvjerenju da samo strukturna reforma može dugoročno utjecati na porast vrijednosti zajedničke valute. Strukturne reforme u Europi privukle bi kapital u eurozonu, zaustavljajući njegov odljev u SAD,
LONDON, 1. rujna (Hina/BBC) - Zajednička europska valuta euro jučer
je pala na svoju najnižu razinu od njegova uvođenja u siječnju
prošle godine, a njegova se vrijednost ni danas nije uspjela
oporaviti na tržištima u Europi i Aziji. Euro je tako od svog
lansiranja na vrijednosti izgubio 25 posto u odnosu na američki
dolar. Tada je jedan euro vrijedio 1,17 dolara, dok se jučer, po
referentnom tečaju Europske središnje banke (ECB) za njega
dobivalo 0,8906 dolara.#l#
Ni jučerašnja odluka ECB-a da povisi kamatne stope za 0,25
postotnih bodova na 4,5 posto nije spasila euro od pada na rekordno
nisku razinu. Uz kamatne stope od 6,5 posto u SAD-u, drže
analitičari, ulagačima je jednostavno isplativije poslovati s
dolarom jer nudi veći povrat ulaganja.
No, trgovci valutama smatraju da politika podizanja kamatnih stopa
više nije mjera koja uspješno pomaže euru iako procjenjuju da će ECB
već u listopadu povisiti kamatne stope za daljnjih 0,25 postotnih
bodova ako euro i dalje nastavi slabiti.
Njegova slabost unatoč povećanju kamatnih stopa ide u prilog
uvjerenju da samo strukturna reforma može dugoročno utjecati na
porast vrijednosti zajedničke valute. Strukturne reforme u Europi
privukle bi kapital u eurozonu, zaustavljajući njegov odljev u SAD,
ocjenjuju analitičari. Jasno je, drže, da i Europljani ulažu u SAD-
u i dok se to ne promijeni, dok ne počnu kupovati na europskom
tržištu, euro će ostati ranjiv.
Slabost eura i neprestani porast cijena nafte na svjetskom tržištu
pojačali su rizik od inflacije u eurozoni zbog čega je ECB i
donijala odluku o povećanju kamatnih stopa. Ipak, zabrinutost ECB
izaziva mogućnost da bi politika podizanja kamatnih stopa mogla
ugroziti oporavak najvećeg europskog gospodarstva Njemačke.
Osnovna je zadaća ECB-a održanje stabilnosti cijena u eurozoni uz
zadržavanje njihova rasta ispod 2 posto. No, u srpnju je u eurozoni,
kao i u lipnju, zabilježen veći porast potrošačkih cijene od
ciljane razine, a iznosio je 2,4 posto. Daljnji dokaz inflacijskog
pritiska u eurozoni su i prošlotjedni podatci o povećanju
proizvođačkih cijena u Njemačkoj koje su zabilježile najbrži
porast u posljednjih devet godina. Na snažan porast proizvođačkih
cijena u Europi prvenstveno je utjecalo povećanje cijene nafte za
29,3 posto u odnosu na prošlu godinu.
U nastojanju da ustabili inflaciju podizanjem kamatnih stopa, pred
ECB-om je dilema hoće li time utjecati na usporavanje gospodarskog
rasta zemalja Europe. Ključni gospodarski pokazatelj u Njemačkoj
je potvrdio činjenicu da je poslovno povjerenje još uvijek krhko.
Ipak, njemačka je vlada uvjerena da će u sljedećoj godini premašiti
gospodarski rast od 3 posto uz smanjenje visoke stope
nezaposlenosti.
(Hina) kg db