ZAVRŠENA PRVA ŠIROKA RASPRAVA O PRIJEDLOGU USTAVNIH PROMJENA

ZAGREB, 31. kolovoza (Hina) - U Hrvatskom državnom saboru završena je prva široko organizirana rasprava o prijedlogu ustavnih promjena. Na prijedlog predsjednika Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Mate Arlovića sudionici su se suglasili da se nakon današnje višesatne rasprave ne donose zaključci, budući će se o Prijedlogu nacrta izmjena i dopuna Ustava RH uskoro raspravljati na saborskim radnim tijelima.#L# Predsjednik HDZ-a Ivo Sanader istaknuo je da su za njegovu stranku od posebnog interesa odredbe o povjerenju Vladi, ovlastima Predsjednika Republike i dvodomnom parlamentu. Zato, istaknuo je, HDZ teško može prihvatiti odredbu po kojoj će malo tko pokrenuti raspravu o povjerenju Vladi, kada se izmjenama predlaže da predsjednik Vlade ako mu se u Zastupničkom domu izglasa nepovjerenje može Predsjedniku Republike odgovoriti zahtjevom za raspuštanjem parlamenta. Naime, predložena odredba glasi - Ako se u parlamentu izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini, predsjednik Vlade podnijet će Predsjedniku Republike ostavku ili prijedlog da raspusti Zastupnički dom. Tom bi odredbom, ocijenio je Sanader Vlada Zastupnički dom držala u šaci, a eventualna parlamentarna kriza mogla bi se pretvoriti u državnu krizu. Smatra da ta odredba ne znači jačanje nego slabljenje parlamenta. Ističući da predsjednik Republike ima izvorne ovlasti, naglasio je da oko takvih nije nužan supotpis predsjednika Vlade. Sanader je istaknuo da je HDZ za dvodomni parlamentarni sustav što je i svjetski trend. Također je naglasio da se HDZ zauzima za prelazak iz polupredsjedničkog u parlamentarni sustav. Dužnosnik te stranke Vladimir Šeks u raspravi je upozorio da treba paziti, "da umjesto sustava u kome smo imali jakog predsjednika, ne dobijemo sustav s jakim premijerom i kancelarskim ovlastima". Ivo Škrabalo (HSLS) upozorio je na opasnost "da iz polupredsjedničkog ne odemo u poluparlamentarni sustav". Drži da Hrvatska ima razloga za dvodomni parlament iako nije federalna država. Napomenuo je da je sada prilika za jačanje Županijskog doma i za njegovo konstituiranje - kao doma za specijalne interese lokalne i regionalne samouprave, interese manjina i dijaspore. Predsjednik Vrhovnog suda Marijan Ramuščak, Prijedlog nacrta izmjena i dopuna Ustava RH ocijenio je "iznenađujućim snižavanjem ovlasti sudbene autonomije, u odnosu na druge dvije vlasti". Smatra da se odredbe koje govore o oblicima suodlučivanja i uzajamne provjere ne smiju odnositi na sudstvo. S njim se nije složio član stručne skupine Predsjednika Republike Jadranko Crnić, ujedno i bivši predsjednik Ustavnog suda, koji je upozorio na ustavnu odredbu koja striktno govori o neovisnosti sudstva. Zdravko Tomac (SDP) zauzeo se za što žurnije donošenje ustavnih promjena, najkasnije do studenoga. Istaknuo je da je tzv. božićni Ustav demokratski i dobra politička platforma koja je izdržala burne godine, ali da sada treba donijeti promjene koje će Hrvatskoj pomoći da se brže priključi Europskoj uniji. Dorica Nikolić (HSLS) predložila je da se iz ovlasti Predsjednika Republike isključi ona po kojoj zakoni stupaju na snagu tek kada ih Predsjednik Republike proglasi. Zakone donosi parlament iza kojega stoje birači, kazala je. Mate Granić predsjednik DC-a zalaže se za Ustavne promjene i smatra da sadašnja situacija između predsjednika države i Vlade nije dobra. "Predsjednik Republike ne koristi sve svoje Ustavne ovlasti, a Vlada ide preko svojih izbornih obećanja", rekao je Granić. Ingrid Antičević Marinović (SDP) složila se s Ivom Škrabalom (HSLS) da se iz Ustava briše termin "poglavar" jer to predsjedniku države po njezinom mišljenju, daje imperijalnu ulogu i aureolu svetosti. U raspravi je sudjelovao i politolog Ivan Prpić. Govorio je o Ustavnim promjenama, razlici između parlamentarizma i parlamentarne demokracije. Uz ostalo je naglasio da je teza "po kojoj je Tuđman kriv za sve" netočna i za tvrdnju o nezadovoljavajućem funkcioniranju političkog sustava. Za to su osobito odgovorne političke stranke, naglasio je. Današnja rasprava o Ustavnim promjena prva je široko organizirana rasprava nakon što je Zastupnički dom u srpnju odlučio da se pristupi promjeni Ustava. Uz članove matičnog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav i Odbora za zakonodavstvo Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora u raspravi su sudjelovali i predstavnici parlamentarnih tijela, političkih stranaka, članovi radnih skupina za izradu promjena Ustava Predsjednika države i stranaka vladajuće šestorice, predstavnici udruga građana, poslodavaca i sindikata. (Hina) daju sšh