DUBROVNIK, 30. kolovoza (Hina) - U Međunarodnom središtu hrvatskih sveučilišta u Dubrovniku danas je završio s radom Treći međunarodni skup posvećen društvenoj i kulturnoj povijesti Židova na istočnojadranskoj obali u 17. stoljeću. To
je treći skup o toj temi, koji su organizirali zagrebačko Sveučilište i Centar za mediteranske studije iz Dubrovnika, a sudjelovalo je pedesetak stručnjaka iz više zemalja svijeta te prvi put predstavnici Njemačke, Turske i Tunisa.
DUBROVNIK, 30. kolovoza (Hina) - U Međunarodnom središtu hrvatskih
sveučilišta u Dubrovniku danas je završio s radom Treći međunarodni
skup posvećen društvenoj i kulturnoj povijesti Židova na
istočnojadranskoj obali u 17. stoljeću. To je treći skup o toj temi,
koji su organizirali zagrebačko Sveučilište i Centar za
mediteranske studije iz Dubrovnika, a sudjelovalo je pedesetak
stručnjaka iz više zemalja svijeta te prvi put predstavnici
Njemačke, Turske i Tunisa. #L#
Program razmatranja povijesti i doprinosa Židova na
istočnojadranskoj obali, kao i današnjeg položaja židovske
zajednice na tim prostorima, počeo je 1996.
Tijekom ovogodišnjeg rada skupa mnogobrojni predavači, ponajprije
iz Italije i Španjolske, predstavili su bogatu arhivsku građu tih
zemalja, posebno u dijelovima koji rasvjetljavaju odnos Dubrovačke
Republike prema Židovima.
Svake druge godine, kada se održava skup, obrađuje se po jedno
stoljeće židovske povijesti, a ove godine je to bilo 17. stoljeće.
Tako je posebna pozornost bila posvećena rukopisu iz 17. stoljeća,
pohranjenom u Londonu, koji je dosad javnosti bio nepoznat, o čemu
je govorila voditeljica i glavna organizatorica skupa ravnateljica
dubrovačkoga MSHS-a Ivana Burđelez.
Na skupu je razgovarano o životu židovskih zajednica i na drugim
prostorima, pa je bilo zanimljivo predavanje Davida Kamhia sa
Sveučilišta u Sarajevu, koji je govorio o dolasku i životu sefarda u
Sarajevu, te njihovim vezama sa židovskim zajednicama na
jadranskoj obali u 17. stoljeću.
Luko Paljetak govorio je o scenskom uprizorenju lika Žudjela
(dubrovački naziv za Židove) u dubrovačkim komedijama 17.
stoljeća. Spomenuo je i misao Josipa Torbarine da bez obzira na sve
oscilacije odnosa prema Židovima u Dubrovačkoj Republici, od
tolerancije do netrpeljivosti, od suživota do progona, u usporedbi
s drugim sredinama onoga doba "Dubrovačka je Republika bila
najtolerantnija zemlja na svijetu".
O stradanjima Židova posebno je govorila Sanja Primorac-Feer, koja
je predavanje posvetila Memorijalnom muzeju holokausta u
Washingtonu, a prikazana su i dva filma.
(Hina) hš mc