RU-US-vojska-Obrana-Parlament-Vlada RUSIJA-IZVESTIJA OD 28.8.00.O POVEĆANJU RUSKOG VOJNOG PRORAČUNA RUSIJAIZVESTIJA28. VIII. 2000.Ni za mir ni za rat"Proračun za ministarstva obrane i unutarnjih poslova za 2001. porast će u prosjeku
za dvadeset posto u odnosu na ovu godinu. Pače, ministar financija RF-a Aleksej Kudrin izjavio je da će svi dodatni prihodi - uz one koji su predviđeni u proračunu - stizati u blagajnu ovih ministarstava", izvješćuje Vladimir Jermolin."Kao prvi korak prema vojno usmjerenom proračunu može se smatrati nedavni Predsjednikov ukaz o povećanju plaća vojnih službenika ( vojska, redarstvo, graničari i dr). Od 1. XII. 2000. vojnici će dobivati dvadeset posto veće plaće. Ako danas natporučnik dobiva dvije i pol tisuće rubalja, sutra će dobivati tri tisuće. U stvari, to povećanje gotovo i ne mijenja financijsku sudbinu vojnika. Tako da će se časnici teško obradovati Predsjednikovu ukazu. No to je bitno povećanje za savezni proračun. O politici financiranja vojske zadnjih godina govori sljedeći primjer: za obranu i sigurnost troše se nemali novci, no to nimalo ne utječe na kakvoću obrane i sigurnosti. Vojska se iz godine u godinu žali na zastarjelu opremu i na male plaće.
RUSIJA
IZVESTIJA
28. VIII. 2000.
Ni za mir ni za rat
"Proračun za ministarstva obrane i unutarnjih poslova za 2001.
porast će u prosjeku za dvadeset posto u odnosu na ovu godinu. Pače,
ministar financija RF-a Aleksej Kudrin izjavio je da će svi dodatni
prihodi - uz one koji su predviđeni u proračunu - stizati u blagajnu
ovih ministarstava", izvješćuje Vladimir Jermolin.
"Kao prvi korak prema vojno usmjerenom proračunu može se smatrati
nedavni Predsjednikov ukaz o povećanju plaća vojnih službenika (
vojska, redarstvo, graničari i dr). Od 1. XII. 2000. vojnici će
dobivati dvadeset posto veće plaće. Ako danas natporučnik dobiva
dvije i pol tisuće rubalja, sutra će dobivati tri tisuće. U stvari,
to povećanje gotovo i ne mijenja financijsku sudbinu vojnika. Tako
da će se časnici teško obradovati Predsjednikovu ukazu. No to je
bitno povećanje za savezni proračun. O politici financiranja
vojske zadnjih godina govori sljedeći primjer: za obranu i
sigurnost troše se nemali novci, no to nimalo ne utječe na kakvoću
obrane i sigurnosti. Vojska se iz godine u godinu žali na zastarjelu
opremu i na male plaće.
Društvo koje uglavnom suosjeća s vojnicima, s razlogom napominje da
su u nas znanost, medicina i prosvjeta zapostavljeni. Vlada uporno
nastoji da ih sve nahrani s 'pet kruhova', a zapravo umnaža broj
nezadovoljnika.
Kao i prethodni vojni proračuni, ovaj prijedlog u biti zadržava
iste razmjere. Oružane snage zajedno s drugim korisnicima vojnog
proračuna velik dio novca jednostavno pojedu, odgađajući svoj
kvalitativni razvitak i stvarnu reformu za daleku budućnost.
Budući da ruska državna riznica, najblaže rečeno, ima svoje
granice, s troškovima treba biti oprezan. I po mogućnosti rabiti
uređaj koji ima više podjela od 'malo' i 'puno'.
Do danas ne znamo za što se troši petina saveznog novca. Naslovi
korisnika vojnog proračuna taje se ne samo od nas, neupućenih
građana, već i od samih parlamentarnih zastupnika koji donose zakon
o proračunu. Pokušaji da se vojni proračun otvori u najvećoj
mogućoj mjeri, već deset godina završavaju se neuspjehom. Pri tome
sami vojni zapovjednici upućuju na ministarstvo financija, a ono
pak na generale. Na kraju gotovo nitko ne zna na kakve vojne
programe odlaze milijarde, kakvim će se točno vrstama oružja i
bojne tehnike na koncu financijske godine popuniti arsenali, koji
će znanstveni projekti dobiti novac. Međutim, većina vojnih
proračuna u zapadnim zemljama, posebice u Sjedinjenim Državama,
dosta je jasna. Sve do broja komada streljačkog oružja. Da je i naš
proračun tako jasan, možda bi se već davno znalo za besparicu
spasilačkih služba u floti, a ne tek sada, kada je nastradao
'Kursk'.
Tiho, zakulisno guranje interesa ovog ili onog 'poštanskog
sandučića', ministarstva obrane ili tvornice vojno-industrijskog
kompleksa, nikako da ustupi mjesto civiliziranom javnom dijalogu
između zakonodavaca i vlade. To nije u interesu čitave gomile
birokrata koji su se uhvatili za zlatnu žilu tajnog lobiranja.
Možda nekakav dar za uslugu na tom polju ne stoji ništa manje od
godišnje plaće radnika u tvornici vojne opreme.
Za sada se prilike nisu promijenile. Na pragu još jednog
proračunskog bdjenja, vojnike optužuju zbog prekomjernog apetita,
a vojnici pokazuju na državu koja štedi na svojoj sigurnosti. A
domoljubni postupci ministra financija prema vojsci nisu drugo do
politička inscenacija. Nikakvi dodatni virtualni prihodi neće
riješiti problem financiranja vojnih ustroja ako ni do danas ne
znamo kakva mora biti ruska vojska u XXI. stoljeću. Okršaj
načelnika glavnog stožera i ministra obrane bez presedana, samo je
istaknuo koliko je mračno i zanemareno to pitanje.
Za sada je očita samo jedna stvar: kada više nije mogla biti vojni
logor u svijetu, Rusija je i dalje ostala ratnička država koja je
sklona da mnoge političke, gospodarske i društvene zadaće rješava
'drugim načinima', oslanjajući se na silu bajuneta i pendreka. U
tom će slučaju obrana i sigurnost jamačno biti glavni proračunski
prioriteti. A socijalna usmjerenost proračuna za 2001. o kojoj
govori vlada, zapravo je vojna."