FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SVIJET U 10 SATI

ZAGREB, 22. kolovoza (Hina)MOSKVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio je srijedu 23. kolovoza danom nacionalne žalosti zbog pogibije 118 članova posade nuklearne podmornice Kursk, objavio je u utorak Kremlj. U ponedjeljak su ruske vlasti službeno proglasile mrtvim sve članove posade podmornice koja je 12. kolovoza potonula u Barentsovom moru.MURMANSK - Tuga, bijes i šok vladaju u u utorak Rusijom nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio 23. kolovoza danom žalosti za 118 mornara poginulih u potopljenoj nuklearnoj podmornici Kursk. "Bože daj im da počivaju u miru", naslov je u novinama "Vremya MN". A u podnaslovu stoji: "Reputacija ruskog vodstva leži na dnu Barenstovog mora". Oko 500 rođaka poginulih mornara, koji su se okupili u pomorskoj bazi Vedjajevo otkuda je Kursk krenuo u svoju posljednju misiju, čekaju da budu prebačeni na mjesto nesreće. "Izgubili smo najbolju posadu u Sjevernoj floti. Oprostite djeci. Oprostite svojoj djeci. I oprostite mi jer vam nisam vratio vašu djecu", rekao je u televizijskom obraćanju zapovjednik Sjeverne flote admiral Vjaćeslav Popov. Međutim, ruski tisak - svjestan da je Rusija odbijala stranu pomoć dok s vlastitim sredstvima nije uspjela u spašavanju posade - nije spreman na
ZAGREB, 22. kolovoza (Hina) MOSKVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio je srijedu 23. kolovoza danom nacionalne žalosti zbog pogibije 118 članova posade nuklearne podmornice Kursk, objavio je u utorak Kremlj. U ponedjeljak su ruske vlasti službeno proglasile mrtvim sve članove posade podmornice koja je 12. kolovoza potonula u Barentsovom moru. MURMANSK - Tuga, bijes i šok vladaju u u utorak Rusijom nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio 23. kolovoza danom žalosti za 118 mornara poginulih u potopljenoj nuklearnoj podmornici Kursk. "Bože daj im da počivaju u miru", naslov je u novinama "Vremya MN". A u podnaslovu stoji: "Reputacija ruskog vodstva leži na dnu Barenstovog mora". Oko 500 rođaka poginulih mornara, koji su se okupili u pomorskoj bazi Vedjajevo otkuda je Kursk krenuo u svoju posljednju misiju, čekaju da budu prebačeni na mjesto nesreće. "Izgubili smo najbolju posadu u Sjevernoj floti. Oprostite djeci. Oprostite svojoj djeci. I oprostite mi jer vam nisam vratio vašu djecu", rekao je u televizijskom obraćanju zapovjednik Sjeverne flote admiral Vjaćeslav Popov. Međutim, ruski tisak - svjestan da je Rusija odbijala stranu pomoć dok s vlastitim sredstvima nije uspjela u spašavanju posade - nije spreman na opraštanje. "Što da nam nisu lagali? Što da nisu čekali pet dana da pozovu strance? Što da smo imali vlastitu opremu? Sada je prekasno", piše dnevnik "Izvestia". Ruska je televizija odala počast poginulima prikazujući imena članova posade uz sliku mornaričke plavo-bijele zastave s morem u pozadini. LONDON - Glavna tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda u Haagu (ICTY) Carla del Ponte u utorak je izrazila nezadovoljstvo zbog nesposobnosti mirovnih snaga NATO-a u BiH (SFOR) da uhite ratnog vođu bosanskih Srba Radovana Karadžića. Del Ponte je nesposobnost SFOR-a da uhiti Karadžića pripisala "nedostatku komunikacija" između francuskih i američkih postrojbi međunarodnih mirovnih snaga u BiH, objavio je list "The Financial Times".Švicarska tužiteljica upitnom je ocijenila i predanost američkih mirovnih snaga progonu optuženih ratnih zločinaca. "Amerikanci žele nulti rizik, što je nemoguće ako želite uhiti ratnog zločinca", rekla je Del Ponte. Istaknula je ipak kako je i dalje optimistična da će u idućih 12 mjeseci u zatvoru Haškog suda imati jednog ili dva najveća ratna zločinca. PRIŠTINA - Civilna uprava UN-a na Kosovu donijela je odluku kojom se zabranjuje ulazak na Kosovo visokim dužnosicima Miloševićeve Socijalističke partije Srbije, saznaje se u utorak iz službenih izvora u Prištini. Na popisu osoba kojima se zabranjuje ulazak na Kosovu nalaze se imena gotovo 30 dužnosnika Socijalističke partije Srbije, među kojima je i čelnik stranke za Kosovo Živorad Igić. Izvori UNMIK-a navode kako je popis s imenima osoba "non-grata" podjeljen međunarodnoj policiji na cijelom Kosovu. Zabrana ulaska i putovanja po Kosovu važi od dva tjedna do mjesec dana, s mogućnošću produljenja. Odluka UNMIK-a o zabrani putovanja dužnosnika SPS-a vezana je poglavito uz mogućnost organiziranja nereda prije i tijekom održavanja općinskih izbora na Kosovu 28. listopada. TOKIO - Japanski i sjevernokorejski dužnosnici počeli su u utorak u Tokiju drugi krug pregovora o uspostavi diplomatskih odnosa, no nade za njihov uspješan ishod male su budući da obje strane ustraju u svojim stajalištima. Pjongjang je ponovno od Tokija zatražio da se ispriča i isplati odštetu za svoju vladavinu Korejskim poluotokom od 1910. do 1945., a Japan ne odustaje od zahtjeva da se provede istraga u slučaju desetero "nestalih" japanskih državljana za koje se sumnja da su ih oteli sjevernokorejski tajni agenti. Tokio nikada nije priznao vladu u Pjongjangu i ne namjerava joj isplatiti naknadu, no mogao bi biti voljan ispričati se. Sjeverna Koreja pak opovrgava otmicu japanskih državljana, no pristala je o tom slučaju pokrenuti opsežnu istragu. DŽAKARTA - Indonezijska policija otvorila je u utorak vatru tijekom sukoba sa separatistima u istočnoj provinciji Irian Jaya pri čemu je poginulo troje, a ozlijeđeno nekoliko ljudi. Sukob je izbio nakon što je skupina od više od 500 ljudi podigla svoju separatističku zastavu u crkvi u obalnom gradu Sorongu, 3.000 kilometara istočno od Džakarte, priopćila je policija. U pucnjavi je poginulo troje civila, no policija tvrdi da su korišteni samo gumeni meci. Ozlijeđena su četvorica policajaca i nekoliko civila. ANKARA - Bivši azerbejdžanski predsjednik Abdulfaz Elcibej u utorak je umro od karcinoma prostate u jednoj bolnici u Ankari, izvijestila je turska novinska agencija Anadolija. Elcibej (63), akademik koji je s nacionalističkih pozicija vodio kampanju protiv sovjetske vladavine u svojoj naftom bogatoj zemlji, postao je predsjednik nezavisnog Azerbejdžana godine 1992. Njegovu kratku vladavinu obilježio je težak poraz u ratu protiv armenskih separatista u enklavi Nagorno Karabah. Godine 1993. svrgnut je vojnim udarom nakon kojeg je potpisano primirje u Nagorno Karabahu, a na vlast je došao današnji predsjednik Gajdar Alijev. (Hina) dh dh

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙