RDW 18. VIII. VANJSKA POLITIKA AL GOREA

NJEMAČKI RADIO - RDW 18. VIII. 2000. Vanjskopolitička pitanja u govoru Al Gorea, komentar Bernd Riegert. I dok su republikanci prije dva tjedna u Philadelphiji barem pola večeri govorili o vanjskoj politici i ulozi Amerike u svijetu, na kongresu demokrata u Los Angelesu ta tema nije bila službena točka dnevnog reda. Samo se u neformalnim razgovorima sa savjetnicima predsjedničkog kandidata Al Gorea uopće moglo čuti nešto o njegovim vanjsko političkim predodžbama. Gore je toj temi u svom govoru posvetio samo nekoliko redaka. Nacionalni raketni sustav obrane, koji kod europskih saveznika, kao i kod Kine i Rusije, izaziva tolike otpore, Gore nije ni spomenuo. On je samo općenito govorio o jačoj obrani. Poznato je međutim da Gore ipak zastupa uspostavljanje ograničenog štita raketne obrane. Njegovi republikanski rivali su se prije dva tjedna zauzeli za stvaranje sveobuhvatne raketne obrane što je moguće prije. Gore koji se u Bijeloj kući uvijek zauzimao za pitanja okoliša, ukazao je na to kako se namjerava posvetiti problemima vezanima uz promjene klime, odnosno pregrijavanja atmosfere. Njegov govor je govor najviše bio posvećen pitanjima unutarnje politike i odmicanja od njegovog dosadašnjeg šefa Billa Clintona. To ni najmanje ne čudi, jer pitanja vanjske politike u svijesti birača nakon okončanja 'hladnog rata' ne igraju neku bitnu ulogu, osim ukoliko se ne pojavi neka jača kriza i realna prijetnja. Od Goreovih se savjetnika za vrijeme kongresa nije moglo saznati ništa bitno novoga. Vanjsko politički smjer jednostavno glasi: Nastaviti dosadašnjim putem! O pojedinostima se uvijek može razgovarati, ukoliko se Al Gore u studenom doista useli u Ovalni ured Bijele kuće. Goreova vlada će i nadalje voditi računa o rješenju sukoba na Balkanu. Na takozvana 'etnička čišćenja' treba, kad god je to moguće, reagirati upotrebom vojne sile. Ukoliko Gore bude izabran za predsjednika, on će za svog ministra vanjskih poslova najvjerojatnije izabrati Richarda Holbrookea. Sadašnji veleposlanik u Ujedinjenim narodima proslavio se kao mirovni posrednik u Bosni. Od njega se očekuje da doprinese popuštanju napetosti između američke Vlade i organizacije Ujedinjenih naroda. Ukoliko UN pokaže spremnost za provođenje reformi, Gore će zacijelo odobriti američka davanja koja još duguje UN-u, jasno, ukoliko to kongres odobri. U govoru u novinarskom klubu u Bostonu u travnju ove godine Al Gore je naglasio kako za njega, uz klasična pitanja sigurnosti i tradicionalne interese Sjedinjenih Američkih Država, postoji i niz novih međunarodnih tema: borba protiv krijumčara droge, terorizma i trgovine ljudima, borba za zaštitu okoliša i protiv AIDS-a i ostalih zaraznih bolesti. Galopirajuće sirenje AIDS-a u Africi Gore je proglasio rizikom sigurnosti i za Sjedinjene Američke Države. I dok će Gore u pitanjima vanjske politike zasigurno ići stopama svog prethodnika Clintona, George Bush, ukoliko bude izabran za predsjednika, slijedit će politiku svog oca ili Ronalda Reagana. Koliko se iz njegovih dosadašnjih šturih izjava dade zaključiti, politički neiskusni Bush više će zastupati politiku snage, osobito prema Kini i Rusiji. Prema međunarodnim organizacijama, kao što su Međunarodni monetarni fond ili Ujedinjeni narodi, on ima prilično skeptično mišljenje. Takva su stajališta bliska starijim republikanskim zastupnicima kao što je, na primjer, Jesse Helms. Senat, u kojem većinu imaju republikanci, ima prilično velik utjecaj i već je u više navrata Clintonu bacao klip pod noge. Sedmog studenog neće se dakle odlučivati samo o tome tko će useliti u Bijelu kuću, već i o tome hoće li većinu u Senatu imati demokrati ili republikanci. (RDW)