FR-N. OBSERVATEUR - 27. VII. KORZIKA

FRANCUSKA LE NOUVEL OBSERVATEUR 27. VII. 2000. Krila i pandže "Pravo je, pisao je Giraudoux, najveća škola mašte. Vješt pravnik zapravo zna kako izmišljati polazeći od zamršenih elemenata problema, i doći do rješenja koja omogućuju pomirbu suprotnosti. Kad je o tome riječ, sporazum koji je vlada predložila korzikanskim parlamentarnim zastupnicima najbolji je primjer darovitosti i smisla za maštovitost pravnika iz okruženja francuskoga premijera. Neovisno o ostalim nesuglasicama, osobito u vezi s organizacijom uprave na Korzici, glavni je problem u priznavanju zakonodavnih ovlasti korzikanske skupštine. Jer taj se problem tiče same srži francuske republike, takve kakva je određena Ustavom. Jer, kad neki korzikanski zastupnici u francuskome parlamentu zahtijevaju da korzikanska skupština dobije neovisne zakonodavne ovlasti, time zapravo potvrđuju da samo francuski parlament može odlučiti o tome kakvi će se zakoni primjenjivati na tom otoku, drugim riječima, na tom dijelu francuske republike. A baš to njihovo shvaćanje posve je nepomirljivo s onim na kojemu se, sve do danas, temelji ta francuska republika. Francuska revolucija je, treba se podsjetiti, ponajprije bila prijenos suvereniteta. Suverenitet je s kralja prešao na cijelu naciju. Zakoni se mogu primjenjivati na cijelome francuskom teritoriju zato što su ti zakoni izraz suvereniteta francuskoga naroda. Prema tome, zakoni mogu nastajati samo u francuskome parlamentu, koji predstavlja sve francuske državljane, bez razlika među njima, pa i one na Korzici. Istina, mogu postojati zakoni koji se primjenjuju samo na nekim dijelovima francuskoga teritorija, kao što smo to vidjeli u slučaju Korzike 1982. i 1991. Ali i o tim zakonima može glasovati samo francuski parlament. Prema tome, kad bi jedan dio toga teritorija, neka lokalna skupština, koju biraju samo građani toga teritorija, bila poseban nositelj zakonodavnih ovlasti, to bi značilo da francuska republika prestaje biti jedna i nedjeljiva. Postala bi neka vrsta neofederalne države sastavljene od teritorijalnih cjelina sa specifičnim zakonodavnim ovlastima. I dalje bi bila francuska republika, ali bitno promijenjena. Vještina vladinih pravnika vidi se upravo u izbjegavanju priznavanja autonomnih zakonodavnih ovlasti korzikanskoj skupštini, ali dajući joj ovlasti za prihvaćanje zakona koje donosi francuski parlament. U prvom razdoblju, do 2004., korzikanska će skupština moći, uz dopuštenje francuskoga parlamenta, na područjima i pod uvjetima koje parlament odredi, odlučivati o derogacijama zakona kako bi zadovoljila neke posebnosti Korzike. Rezultati ovih pokusa zatim će se ocjenjivati u Parlamentu. Prema tome, neće biti nikakvog prijenosa suverenih zakonodavnih prava korzikanskoj skupštini, pa čak ni autonomnih ovlasti. U sljedećoj etapi zamišljeno je da korzikanska skuština može prilagođavati neke zakone koje je francuski Parlament već odobrio, npr. na području zaštite okoliša, urbanizma i prometa. Ali takve bi promjene zahtijevale i promjenu Ustava. Drugim riječima, to znači da nije riječ o obećanju Vlade, nego o običnom predviđanju mogućnosti koje bi se pojavile do 2004. godine. No, iako je posve 'virtualan', ovaj prijenos ovlasti na korzikansku skupštinu ipak je problematičan. Radi li se o priznavanju vlastitih ovlasti korzikanskoj skupštini, kako to tumače neki korzikanski parlamentarni zastupnici? Ili o običnom pravu na prilagođavanje zakona za posebnu korzikansku situaciju, poput ovlasti koje ima vlada na području donošenja odredaba koje se moraju odmah izravno provesti? U vladinu prijedlogu jasno je rečeno da se radi o pravu na donošenje odredaba koje su izravno primjenjive. Osim toga, one ovise i o nadzoru Državnoga vijeća. No, pod okriljem prava na prilagodbu, neće li se tako moći bitno promijeniti svaki zakon? Na taj bi način nove ovlasti korzikanske skupštine bile vrlo zamršene: 'Modificiram zakon i zapravo ga donosim, pogledajte moja krila. Prilagođavam zakon i vladam, pogledajte moje pandže'. (...) Osim na Korzici, ovaj će pokus biti vrlo važan i za sve ostale regionalne vlasti u Francuskoj. Korzikanci su se previše često žalili da ih Francuska ostavlja na cjedilu. A eto, sada je Korzika pokusni teren za ustavne promjene. Nisam baš siguran da je to najbolji laboratorij. Kako bilo da bilo, rezultati će sigurno utjecati na budućnost naših ustanova", piše Robert Badinter.