FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

US IHT 28.7.S DEMOKRATIMA JUGIST EU

US-KRIZA-Obrana-Diplomacija-Proračun-Organizacije/savezi US IHT 28.7.S DEMOKRATIMA JUGIST EU SJEDINJENE DRŽAVETHE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE28. VII. 2000.Naprijed s demokratima jugoistočne Europe"Prije godinu dana bili smo među čelnicima iz više od 40 zemalja koji su u Sarajevu osnovali partnerstvo zemalja jugoistočne Europe i međunarodne zajednice, prvo takve vrste, kako bismo ispunili obećanje koje smo dali na američko-europskome sastanku na vrhu u Bonnu mjesec dana prije toga", pišu Bill Clinton i Gerhardt Schroeder."Rat na Kosovu tek je završio, a više od milijun izbjeglica počelo se vraćati. Veličali smo uspjeh NATO-ova suprotstavljanja etničkom čišćenju, ali smo svi bili svjesni činjenice da Europa i SAD moraju ostati ujedinjeni i čvrsti ako žele osigurati mir. Sve nas je progonila vizija Europe 21. stoljeća s područjem stalne nestabilnosti u svome središtu.U Sarajevu smo potpisali 'Pakt o stabilnosti', sporazumjevši se kako će ujedinjena, demokratska i mirna Europa biti moguća tek kad sve demokracije u jugoistočnoj Europi zauzmu mjesto koje im pripada, u obitelji europskih nacija.Složili smo se da se taj cilj ne može postići odvojeno i pojedinačno
SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 28. VII. 2000. Naprijed s demokratima jugoistočne Europe "Prije godinu dana bili smo među čelnicima iz više od 40 zemalja koji su u Sarajevu osnovali partnerstvo zemalja jugoistočne Europe i međunarodne zajednice, prvo takve vrste, kako bismo ispunili obećanje koje smo dali na američko-europskome sastanku na vrhu u Bonnu mjesec dana prije toga", pišu Bill Clinton i Gerhardt Schroeder. "Rat na Kosovu tek je završio, a više od milijun izbjeglica počelo se vraćati. Veličali smo uspjeh NATO-ova suprotstavljanja etničkom čišćenju, ali smo svi bili svjesni činjenice da Europa i SAD moraju ostati ujedinjeni i čvrsti ako žele osigurati mir. Sve nas je progonila vizija Europe 21. stoljeća s područjem stalne nestabilnosti u svome središtu. U Sarajevu smo potpisali 'Pakt o stabilnosti', sporazumjevši se kako će ujedinjena, demokratska i mirna Europa biti moguća tek kad sve demokracije u jugoistočnoj Europi zauzmu mjesto koje im pripada, u obitelji europskih nacija. Složili smo se da se taj cilj ne može postići odvojeno i pojedinačno - pokrajinu po pokrajinu, naciju po naciju, krizu po krizu. Ne može biti niti utrka u kojoj se najnaprednije zemlje natječu u 'bježanju' s Balkana na štetu svojih susjeda. Zahtjeva i ujedinjenu međunarodnu zajednicu, suradnju Europe, Amerike i Rusije. Pojasnili smo da zemlje jugoistočne Europe moraju provesti reforme radi privlačenja stranih ulagača, a moraju surađivati i radi poticanja sigurnosti, borbe protiv korupcije i kriminala. Zauzvrat, obećali smo da ćemo s njima podijeliti odgovornosti. To smo i učinili. Prošloga se ožujka međunarodna zajednica ujedinila kako bi poduprla nastojanja Pakta o stabilnosti pod vodstvom koordinatora Boda Hombacha, s 2.3 milijardi dolara za više od 200 projekata kojima je cilj ojačati gospodarski razvoj, demokraciju i sigurnost. Europske nacije, što i priliči, preuzimaju vodstvo u tim nastojanjima, zajedno s međunarodnim financijskim institucijama, obećavajući više od 85 posto pomoći ovom području. Njemačka će donirati 1.2 milijarda njemačkih maraka tijekom sljedećih nekoliko godina kao potporu raznim projektima, od neovisnih medija u Srbiji, preko regionalne verifikacije centara za kontrolu oružja u Hrvatskoj do vodoprivrednih projekata u Crnoj Gori. SAD su obećale pomoć za više od 50 projekata. Ovoga tjedna, SAD i Europska banka za obnovu i razvoj najavile su osnivanje nove zaklade vrijedne 150 milijuna dolara za pomoć malim i srednjim tvrtkama u jugoistočnoj Europi. (...) Utjecaj tih i drugih međunarodnih nastojanja već se osjeća u ovom području. U Bosni, neslaganja se rješavaju na izborima, sve je više povratnika, a ljudi su više usredotočeni na izgradnju cesta prema Europi nego na izgradnju zidova prema susjedima. Na Kosovu, iako je cilj koegzistencije i dalje složen zadatak, ljudi se pripremaju za prve demokratske lokalne izbore u svojoj povijesti. Hrvatska kreće prema demokraciji. Na cijelom području, od Rumunjske i Bugarske do Makedonije i Albanije, očekuje se oporavak gospodarstava od negativnog rasta g. 1999. na više od 3 posto pozitivnog rasta ove godine, uz pad inflacije. Uz potporu Pakta o stabilnosti, počelo je ostvarivanje nekoliko velikih projekata infrastrukture, uključujući i poboljšanja na glavnom graničnom prijelazu između Makedonije i Kosova te izgradnju cesta u Albaniji. Pokrenuto je i poboljšavanje obuke lokalne policije, uklanjanje mina diljem područja te korištenje udžbenika i televizije u uklanjanju etničkih stereotipa. Što je možda najvažnije, čelnici zemalja s tog područja pregovaraju i surađuju. Prošle godine potpisali su sporazum o granicama, trgovačke sporazume, a ugovoreni su i zajednički poslovi. Rumunjska i Bugarska, npr., odlučile su izgraditi novi most na Dunavu koji će povezivati te dvije zemlje, što je podjednako i praktično i simbolički bitno. Kako bi doista uspjela, ovoj je regiji potreban magnet koji je spaja i koji bi bio dovoljno snažan da prevlada silu mržnje. Taj su magnet realni izgledi za postizanje napretka i članstva u europskim i prekoatlantskim institucijama. Jedini je djelotvoran odgovor na jučerašnje pozive na izgradnju 'velike Srbije' i 'velike Albanije' nastavak izgradnje velike Europe. Prošle godine EU je počela pregovarati s Rumunjskom i Bugarskom o ulasku u EU i utvrdila proces stabilizacije i povezivanja za zemlje s ovog područja koje još nisu spremne za prijam. Radujemo se produbljivanju veza između EU-a i ovog područja, pod vodstvom Jacquesa Chiraca u razdoblju dok Francuska predsjeda EU-om. Svjetska trgovačka organizacija odobrila je prijam Albanije i Hrvatske, a razmatra i prijam Makedonije i Bosne. Hrvatska se pridružila NATO-ovom programu Partnerstvo za mir. Pokazali smo da su vrata NATO-a otvorena novim članovima. Godinu dana nakon Sarajeva rezultati su ohrabrujući, no posljednji agresivni diktator u Europi i dalje je prijetnja miru. U svojem nastojanju da zadrži vlast, Slobodan Milošević je napao jugoslavenski ustav i pokušao potkopati demokratski razvoj Crne Gore. Prošloga tjedna u Okinavi, pridružili smo se kolegama iz Skupine osmorice, uključujući i ruskog predsjednika Vladimira Putina, kako bismo izrazili zabrinutost i upozorili na akcije koje bi mogle pridonijeti eskalaciji nasilja. Slažemo se s demokratskim snagama u Srbiji i Crnoj Gori da izbori moraju ispuniti minimalni standard demokracije i poštivanja zakona. Nastavit ćemo surađivati s demokratskom oporbom u Srbiji, kako bismo joj pomogli da se ujedini, kako bismo poduprli nevladine udruge i neovisne medije te crnogorskog predsjednika Milu Đukanovića, sve dok svi oni koji su patili pod Miloševićevom diktaturom ne zauzmu svoje mjesto u Europi. Nemamo iluzija u pogledu težine posla koji je preostao i koji moramo obaviti, no uspjeh koji je dosad postignut daje nam vjeru u to da može biti dovršen. Za jugoistočnu Europu zajedno možemo učiniti isto ono što je za zapadnu Europu učinjeno nakon Drugoga svjetskog rata i za srednju Europu nakon pada komunizma: integrirati je u demokratsku, ujedinjenu Europu u kojoj je još jedan strašan rat nezamisliv."

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙