US-KRIZA-Obrana-Diplomacija-Proračun-Organizacije/savezi US IHT 28.7.S DEMOKRATIMA JUGIST EU SJEDINJENE DRŽAVETHE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE28. VII. 2000.Naprijed s demokratima jugoistočne Europe"Prije godinu dana bili smo među
čelnicima iz više od 40 zemalja koji su u Sarajevu osnovali partnerstvo zemalja jugoistočne Europe i međunarodne zajednice, prvo takve vrste, kako bismo ispunili obećanje koje smo dali na američko-europskome sastanku na vrhu u Bonnu mjesec dana prije toga", pišu Bill Clinton i Gerhardt Schroeder."Rat na Kosovu tek je završio, a više od milijun izbjeglica počelo se vraćati. Veličali smo uspjeh NATO-ova suprotstavljanja etničkom čišćenju, ali smo svi bili svjesni činjenice da Europa i SAD moraju ostati ujedinjeni i čvrsti ako žele osigurati mir. Sve nas je progonila vizija Europe 21. stoljeća s područjem stalne nestabilnosti u svome središtu.U Sarajevu smo potpisali 'Pakt o stabilnosti', sporazumjevši se kako će ujedinjena, demokratska i mirna Europa biti moguća tek kad sve demokracije u jugoistočnoj Europi zauzmu mjesto koje im pripada, u obitelji europskih nacija.Složili smo se da se taj cilj ne može postići odvojeno i pojedinačno
SJEDINJENE DRŽAVE
THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE
28. VII. 2000.
Naprijed s demokratima jugoistočne Europe
"Prije godinu dana bili smo među čelnicima iz više od 40 zemalja
koji su u Sarajevu osnovali partnerstvo zemalja jugoistočne Europe
i međunarodne zajednice, prvo takve vrste, kako bismo ispunili
obećanje koje smo dali na američko-europskome sastanku na vrhu u
Bonnu mjesec dana prije toga", pišu Bill Clinton i Gerhardt
Schroeder.
"Rat na Kosovu tek je završio, a više od milijun izbjeglica počelo
se vraćati. Veličali smo uspjeh NATO-ova suprotstavljanja etničkom
čišćenju, ali smo svi bili svjesni činjenice da Europa i SAD moraju
ostati ujedinjeni i čvrsti ako žele osigurati mir. Sve nas je
progonila vizija Europe 21. stoljeća s područjem stalne
nestabilnosti u svome središtu.
U Sarajevu smo potpisali 'Pakt o stabilnosti', sporazumjevši se
kako će ujedinjena, demokratska i mirna Europa biti moguća tek kad
sve demokracije u jugoistočnoj Europi zauzmu mjesto koje im
pripada, u obitelji europskih nacija.
Složili smo se da se taj cilj ne može postići odvojeno i pojedinačno
- pokrajinu po pokrajinu, naciju po naciju, krizu po krizu. Ne može
biti niti utrka u kojoj se najnaprednije zemlje natječu u
'bježanju' s Balkana na štetu svojih susjeda. Zahtjeva i ujedinjenu
međunarodnu zajednicu, suradnju Europe, Amerike i Rusije.
Pojasnili smo da zemlje jugoistočne Europe moraju provesti reforme
radi privlačenja stranih ulagača, a moraju surađivati i radi
poticanja sigurnosti, borbe protiv korupcije i kriminala.
Zauzvrat, obećali smo da ćemo s njima podijeliti odgovornosti. To
smo i učinili.
Prošloga se ožujka međunarodna zajednica ujedinila kako bi
poduprla nastojanja Pakta o stabilnosti pod vodstvom koordinatora
Boda Hombacha, s 2.3 milijardi dolara za više od 200 projekata
kojima je cilj ojačati gospodarski razvoj, demokraciju i
sigurnost. Europske nacije, što i priliči, preuzimaju vodstvo u tim
nastojanjima, zajedno s međunarodnim financijskim institucijama,
obećavajući više od 85 posto pomoći ovom području.
Njemačka će donirati 1.2 milijarda njemačkih maraka tijekom
sljedećih nekoliko godina kao potporu raznim projektima, od
neovisnih medija u Srbiji, preko regionalne verifikacije centara
za kontrolu oružja u Hrvatskoj do vodoprivrednih projekata u Crnoj
Gori.
SAD su obećale pomoć za više od 50 projekata. Ovoga tjedna, SAD i
Europska banka za obnovu i razvoj najavile su osnivanje nove
zaklade vrijedne 150 milijuna dolara za pomoć malim i srednjim
tvrtkama u jugoistočnoj Europi. (...)
Utjecaj tih i drugih međunarodnih nastojanja već se osjeća u ovom
području. U Bosni, neslaganja se rješavaju na izborima, sve je više
povratnika, a ljudi su više usredotočeni na izgradnju cesta prema
Europi nego na izgradnju zidova prema susjedima.
Na Kosovu, iako je cilj koegzistencije i dalje složen zadatak,
ljudi se pripremaju za prve demokratske lokalne izbore u svojoj
povijesti. Hrvatska kreće prema demokraciji.
Na cijelom području, od Rumunjske i Bugarske do Makedonije i
Albanije, očekuje se oporavak gospodarstava od negativnog rasta g.
1999. na više od 3 posto pozitivnog rasta ove godine, uz pad
inflacije.
Uz potporu Pakta o stabilnosti, počelo je ostvarivanje nekoliko
velikih projekata infrastrukture, uključujući i poboljšanja na
glavnom graničnom prijelazu između Makedonije i Kosova te
izgradnju cesta u Albaniji.
Pokrenuto je i poboljšavanje obuke lokalne policije, uklanjanje
mina diljem područja te korištenje udžbenika i televizije u
uklanjanju etničkih stereotipa.
Što je možda najvažnije, čelnici zemalja s tog područja pregovaraju
i surađuju. Prošle godine potpisali su sporazum o granicama,
trgovačke sporazume, a ugovoreni su i zajednički poslovi.
Rumunjska i Bugarska, npr., odlučile su izgraditi novi most na
Dunavu koji će povezivati te dvije zemlje, što je podjednako i
praktično i simbolički bitno.
Kako bi doista uspjela, ovoj je regiji potreban magnet koji je spaja
i koji bi bio dovoljno snažan da prevlada silu mržnje. Taj su magnet
realni izgledi za postizanje napretka i članstva u europskim i
prekoatlantskim institucijama. Jedini je djelotvoran odgovor na
jučerašnje pozive na izgradnju 'velike Srbije' i 'velike Albanije'
nastavak izgradnje velike Europe.
Prošle godine EU je počela pregovarati s Rumunjskom i Bugarskom o
ulasku u EU i utvrdila proces stabilizacije i povezivanja za zemlje
s ovog područja koje još nisu spremne za prijam. Radujemo se
produbljivanju veza između EU-a i ovog područja, pod vodstvom
Jacquesa Chiraca u razdoblju dok Francuska predsjeda EU-om.
Svjetska trgovačka organizacija odobrila je prijam Albanije i
Hrvatske, a razmatra i prijam Makedonije i Bosne. Hrvatska se
pridružila NATO-ovom programu Partnerstvo za mir. Pokazali smo da
su vrata NATO-a otvorena novim članovima.
Godinu dana nakon Sarajeva rezultati su ohrabrujući, no posljednji
agresivni diktator u Europi i dalje je prijetnja miru. U svojem
nastojanju da zadrži vlast, Slobodan Milošević je napao
jugoslavenski ustav i pokušao potkopati demokratski razvoj Crne
Gore.
Prošloga tjedna u Okinavi, pridružili smo se kolegama iz Skupine
osmorice, uključujući i ruskog predsjednika Vladimira Putina, kako
bismo izrazili zabrinutost i upozorili na akcije koje bi mogle
pridonijeti eskalaciji nasilja. Slažemo se s demokratskim snagama
u Srbiji i Crnoj Gori da izbori moraju ispuniti minimalni standard
demokracije i poštivanja zakona.
Nastavit ćemo surađivati s demokratskom oporbom u Srbiji, kako
bismo joj pomogli da se ujedini, kako bismo poduprli nevladine
udruge i neovisne medije te crnogorskog predsjednika Milu
Đukanovića, sve dok svi oni koji su patili pod Miloševićevom
diktaturom ne zauzmu svoje mjesto u Europi.
Nemamo iluzija u pogledu težine posla koji je preostao i koji moramo
obaviti, no uspjeh koji je dosad postignut daje nam vjeru u to da
može biti dovršen. Za jugoistočnu Europu zajedno možemo učiniti
isto ono što je za zapadnu Europu učinjeno nakon Drugoga svjetskog
rata i za srednju Europu nakon pada komunizma: integrirati je u
demokratsku, ujedinjenu Europu u kojoj je još jedan strašan rat
nezamisliv."