FR-LE MONDE 26.7.PUČ U SR JUGOSLAVIJI

FRANCUSKA LE MONDE 26. VII. 2000. Miloševićev 'ustavni puč' izaziva novu krizu u Jugoslaviji "Nakon Hrvatske, Bosne i Kosova, započela je nova kriza na području koje je preostalo od Jugoslavije: kriza u Crnoj Gori. Kao i u prethodnima, zapadni čelnici vide da opasnost raste, ali ne mogu pronaći odgovor na zadnji izazov beogradskog recidivista, Slobodana Miloševića. Jugoslavenski je parlament u ponedjeljak 24. srpnja dovršio reformu ustava čiji je jedini cilj da omogući predsjedniku da ostane na vlasti i nakon završetka mandata 2001. Novim se izbornim zakonom koji je prihvaćen u ponedjeljak, uvodi izbor saveznog predsjednika na izravnim općim izborima; njime se također znatno smanjuje utjecaj Crne Gore koja zajedno s drugom konstitutivnom republikom, Srbijom, čini jugoslavensku federaciju. Slobodan Milošević će tako moći sudjelovati na izborima za još jedan četvorogodišnji mandat koji se jednom može obnoviti. Još samo treba odlučiti o nadnevku predsjedničkih izbora koji bi se mogli provesti istodobno s parlamentarnim izborima koji se trebaju održati u jesen. Kada je riječ o Crnoj Gori, koja je do sada imala razmjerno velik broj zastupnika u gornjem domu saveznog parlamenta - vijeću republika - ona će sada biti zastupljena razmjerno broju stanovnika. Ima ih tek 650 tisuća, dok Srbija ima sedam milijuna. Reformu su odbacili crnogorski zastupnici, nazvavši je 'ustavnim pučem' i ne želeći sudjelovati u glasovanju. Premda se čini kako je crnogorski predsjednik Milo Đukanović koji uživa potporu Zapada, do sada izbjegavao, koliko je to bilo moguće, da dolijeva ulje na vatru, ova zadnja smicalica Slobodana Miloševića dotjerala ga je pred zid. Ona još više potiče njegove pristaše u traženju neovisnosti. Odluka Crne Gore o provedbi referenduma o tom pitanju mogla bi još jednom izazvati eksploziju: jugoslavenska savezna vojska i ono malo Miloševićevih pristaša u malenoj republici, već odavno daju do znanja da će uzvratiti oružjem. Zbog tih je napetih prilika crnogorski predsjednik u utorak 25. srpnja žurno pozvan u Berlin i u Pariz, gdje bi trebao razgovarati s njemačkim i s francuskim ministrom vanjskih poslova. Ovi potonji zacijelo će mu preporučiti, kao što su učinili i čelnici industrijski najrazvijenijih zemalja u Okinavi koncem prošlog tjedna, da ne nasjedne na provokacije. 'Opetujemo našu potporu demokratski izabranim crnogorskim vlastima i usrdno tražimo od njih da pokažu suzdržanost', kaže se u priopćenju G8. Njegovi čelnici u tekstu također kažu da su 'duboko zabrinuti zbog pobuda i mogućih posljedica promjene jugoslavenskog ustava'. Pozivaju vladu u Beogradu da se 'suzdrži od bilo kakvog djelovanja koje bi moglo dovesti do novog širenja nasilja' (kao da nasilje već nije primijenjeno); napokon, traže od srbijanske oporbe da 'omogući miran i demokratski razvoj Savezne Republike Jugoslavije'. To je lako reći. Taj niz preporuka podsjeća na pobožne zavjete koje su već u brojnim prigodama iznosile velike sile koje očito ne znaju kako svladati Slobodana Miloševića. Nakon sastanka G8, francuski i njemački čelnici izrazili su zadovoljstvo zbog činjenice koju smatraju uspjehom: ruski je predsjednik Vladimir Putin supotpisao tekst, što, prema njihovu mišljenju, pokazuje da Slobodan Milošević više ne može računati na potporu Moskve. Još treba vidjeti što će biti od te ruske solidarnosti, ako opet bude trebalo primijeniti drugačiju politiku prema jugoslavenskom Predsjedniku: prijetnju. Pozivi na suzdržanost upravljeni svim stranama, mogli bi zapravo biti nedovoljni za sprječavanje krize, kao i poziv srbijanskoj oporbi da 'pomogne demokratskom razvoju' u zemlji u kojoj postojeća vlast prezire sva demokratska pravila. U utorak 25. srpnja trebaju se okupiti različite oporbene struje, kako bi pokušale izraditi strategiju. One su podijeljene: neki žele bojkotirati sve izbore u jesen, a drugi drže da bi to značilo ići na ruku Miloševiću. Iste sumnje dijele Zapad u svezi sa sankcijama prema Srbiji. Je li bolje ublažiti ih i ukinuti (kao što misle Europljani), ili pak pojačati ih (čemu su skloniji Amerikanci)? Nitko ne zna. Njemački kancelar Gerhard Schroeder i Talijan Giuliano D'Amato izjavili su da neće priznati Miloševićevu sljedeću pobjedu na izborima. Kako će to utjecati na sadašnje prilike, kada je jugoslavenski Predsjednik već protjeran iz međunarodne zajednice, budući da ga je optužio Međunarodni sud u Den Haagu? Glasine koje su se čule prije dva tjedna, kako Zapad tobože razmišlja o tome da se oslobodi Miloševića tako što će mu u zamjenu za odlazak s vlasti osigurati mirnu mirovinu, možda odražava nečija razmišljanja u traženju zamjene za nedjelotvornu politiku. U Washingtonu i u Parizu odlučno poriču da je slična zamisao ikada mogla pasti na pamet bilo kojem političkom dužnosniku. Ništa uostalom ne govori u prilog tomu da bi prvi čovjek u Beogradu prihvatio takvu nagodbu koja mu se, dakle, neće ponuditi", piše Claire Trean.