FR-MONDE-29.7.ZAKONI GOSTOLJUBIVOSTI

FRANCUSKA LE MONDE 29. VII. 2000. Zakoni gostoljubivosti Europa je danas postala useljenička zemlja. Umjesto da sebe smatra okruženom tvrđavom čija bi glavna briga trebala biti jačanje vlastitih snaga za obranu od nepoželjnih osvajača, vrijeme je da, koliko je god to moguće, što mirnije prihvati tu realnost i da se počne ravnati u skladu s njome. Takva su razmišljanja u Marseilleu pokrenuli ministri pravosuđa i unutarnjih poslova Europske unije, i to je dobra vijest. Postavljanje pitanja o dugoročnim perspektivama useljavanja i naglašavanje da će se ono, prema svim predviđanjima, i dalje pojačavati na europskome kontinentu, donosi i novi pogled petnaestorice na pojavu migracije, a riječ je o pogledu u kojemu represivna nastojanja konačno više ne bi bila prioritet, nego bi ustupila mjesto manje strogom nadzoru. Novost je to što povratak gospodarskoga rasta sada omogućuje, čak i zahtijeva, velika posezanja za stranom radnom snagom koja bi nadoknadila demografske nedostatke europskih država. Brojni su stručnjaci utvrdili da će to pritjecanje izvana uskoro biti nužno za osiguravanje gospodarskoga razvoja i za financiranje mirovinskog sustava. U UN-ovom se izvješću spominju brojke od gotovo 50 milijuna (najmanje) do 160 milijuna u sljedećih 25 do 50 godina. Političari su, u Francuskoj ali i drugdje, svjesni ovoga preokreta. Alain Juppe je izazvao senzaciju prije deset mjeseci izjavom u razgovoru za "Le Monde" rekavši da će "Europi, ako se uzme u obzir njezino demografsko stanje, sigurno nedostajati strana radna snaga". I na ljevici i u redovima desnice podižu se glasovi koji dovode u pitanje dogmu o zatvaranju granica, nakon što su poznate njezine kobne posljedice, kako za same imigrante, tako i za francuski politički Život, zatrovan opasnim zadahom ksenofobije zbog pritiska krajnje desnice. "Delikt gostoljubivosti", prema riječima filozofa Jacquesa Derridae, postoji već nekoliko godina. Migracijski valovi neće presušiti ni sljedećih nekoliko godina. Nejednakosti između bogatih i siromašnih država i dalje će ih poticati, a pogodovat će im i napredak u stvaranju prometnih veza. Kratkoročno gledano, riječ je, naravno, o razvoju država na Jugu. A do tada, globalizacija bi se morala ograničiti na slobodni protok roba i kapitala i ne bi smjela obuhvaćati, osim pod nekim uvjetima, i slobodno kretanje osoba. Borba protiv ilegalnog useljavanja, što je bila jedna od tema sastanka u Marseilleu, neće imati nikakvoga smisla ako se petnaestorica ne dogovore i o novim, gostoljubivim zakonima, koji će istodobno uvažavati solidarnost i svačije interese", piše u uvodniku lista.